dobitnici

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Nagrada „Dušan Vasiljev”, koja se  dodeljuje za najbolju knjigu poezije ili proze ove godine dodeljena je Gordana Đilas za knjigu „Anđeli u kapi mastila” i Zoran Bognar za delo „Sve su smrti (samo) deo našeg sata:” Žiri u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik i članovi Selimir Radulović i Đorđe Pisarev odluku je doneo jednoglasno.

Cilj je afirmacija savremene srpske književnosti u znak sećanje i izraz poštovanja prema delu kikindskog pesnika i pisca Dušana Vasiljeva ove godine je bila motivacija za čak 62 autora.

Uručenje priznanja, koje dodeljuje Grad Kikinda biće upriličeno u petak, 27. marta,  u Svečanoj sali Gradske kuće.

Dusan-Vasiljev-(1)

Žiri za dodelu književne nagrade „Dušan Vasiljev“, u sastavu Radovan Vlahović, predsednik, Đorđe Pisarev i Selimir Radulović jednoglasno je doneo je odluku da ovo prestižno književno priznanje pripadne Simonu Grabovcu, za knjigu „Proplanak“ i Nenadu Šaponji, za knjigu „Srećna voda“.

Ocena žirija je da je reč o dva pesnika koji, desetlećima, posvećeno obrađuju srpsku pesničku njivu, s darom i merom, i jedan i drugi, na svoj način.

Simon Grabovac se, kao pesnik, očas našao, profilišući se, svojom prvom pesničkom knjigom „Krtičnjak“, kao jedan od najizrazitijih glasova mlađeg srpskog pesništva. Potom se predao lutanju i traganju, ne skrećući sa staze istinske pesme i njenih istinskih izvora. Čovek (savremeni) i pesma su dva istinska junaka njegove nove knjige, dve semantičke razjasnice koje se ukršćuju i dopunjuju. Savremeni čovek, koji ne zna ko je, ne zna štaće sa sobom, jer čak i njegovim strahom vladaju drugi. Napušten, sam, bez identitetskog znaka, on se kreće, besciljno, poskakujući, po gorama i dubodolinama. Stoga traži (i nalazi) spas u jedinstvenoj uskoj kapiji reči,u (zatravljenom) proplanku, koji je samo njemu poznat, u pesmi, koja se hrani jednostavnom slikom (slikom jednostavnosti), koja nastavlja svoj život inakon propadanja u grotlo metafore.

I s toga se proplanka, veli pesnik, ne treba iskobeljati nikada.Reč je o jednoj ponesenoj i žustroj, gotovo mladalačkoj, zbirci, najednoj strani, obogaćenoj iskustvom i zrelošću pesnika, na drugoj strani.Onoga koji vreba priliku da zaćuti, budući je reč, zapravo, mukli krik, odnosno, suvišno ponavljanje, pa do njega, možda, nije nikada ni trebalo da dođe.

„Srećna voda“ je jedan od srećnijih trenutaka savremenog srpskog pesništva. Saglasno tome, i nalog savremenoj (uprljanoj) duši da se kupa unjoj. Na zadnjoj strani korica ove knjige, u kraćoj (autopoetičkoj) belešci,pesnik veli da, u svetu čednih duša, nema pesme bez metafizičkog sabesednika. I da ništa tako dobro ne oplođuje zemlju pesme kao zrno tuge. Štaviše, veli on, u otisku istinskog pesnika, tuga priziva radost, overavajući da život postoji. Stoga je istinskim otisak svih nas, koji bauljamo svetom brzih na plenu i lakih na grabežu, slediti verodostojni kret duše. Autorova srećna voda je neuhvatljiva voda, s jedinstvenim tokom, jer, putujući ka njoj, mi plovimo ka duši, čednoj, sa znanjem da je sreća vode vatra.

Ova se knjiga, dobrim dolom, utapa u osnovni tok reakulturalizacije srpskog duhovnog pesništva, uzev u obzir stihovne nizove koji su najneposredniji reminiscencija na iskušenja monaške i svetootačke literature i monaške literature. Tako ćemo se, u njoj, suočiti s jedinstvenim naukom da kad potoneš pokušaj da otkriješ da plivaš, pa kad to prepoznaš, jednostavno, zaboravi da umeš, ili, pak, s naukom da i kad na oblak sletiš počneš da učiš da, iznova, hodaš. Sve su to, kao što smo rekli, iskustva i iskušenja onih koji ništa nemaju, a sve poseduju, tihih sinova zemlje, kojih svet nije dostojan. Naposletku, plivajući brzacima srećne vode autor je, celinom utiska, našao reč, istinsku reč, koja može da ga zaštiti, makar je čuo samo u snu, ili je, makar, opipao ispod kože!

 

Res Miranda 7

Treći Međunarodni festival horova “Melodianum” završen je večeras, nastupom prošlogodišnjih pobednika – vokalnog sastava „Res Miranda“ iz Novog Sada. U svečanoj sali Narodnog muzeja gran-pri im je uručio Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra Kikinda, organizatora Festivala. Uz njih, nastupila je i muška vokalna grupa „Panonica“ iz Zrenjanina.

Kikindski „Meloidianum“ nastao je 2020. godine, u vreme pandemije, kao prvi i do danas i jedini onlajn festival horova u našoj zemlji.

– Korona i zabrana okupljanja naterale su nas da budemo kreativniji nego inače, tako smo dobili ideju da organizujemo onlajn festival horova. Te godine imali smo i najviše učesnika, pedeset horova se prijavilo u devet kategorija. Već naredne, 2021. godine, došli smo na ideju da  dodamo i koncertne večeri sa  najboljim horovima prethodnog festivala. Tako su prošle godine nastupili prvi pobednici, vokalni ansambl „Brevis“ iz Osijeka, a ove godine „Res Miranda“. Kvalitet horova koji šalju snimke nastupa značajno se popravio, neki učestvuju već treći put, neki su prvi put u konkurenciji, sve više se radi, ulazimo u horsku normalu – kaže direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Markovljev je, na početku večerašnjeg koncerta uručio gran-pri za 2022. godinu Dunji Huzjan, umetničkom rukovodiocu ženskog vokalnog sastava „Res Miranda“.

– Mnogo nam znači nagrada jer su veliki stručnjaci u žiriju. Inače, najviše volimo žive nastupe zbog kontakta s publikom kojoj, verujemo, oplemenjujemo  živote i zato i ovo što radimo ima smisao – rekla je Dunja Huzjan.

„Res Miranda“ je, za kikindsku publiku izvela jednu Mokranjčevu rukovet, splet vojvođanskih pesama i šumadijsko kolo, specijalno kompovano za njih, kao i  narodne pesme iz Bugarske, SAD-a i Finske.

Gost „Melodianuma“ večeras je bila i muška vokalna grupa „Panonica“ iz Zrenjanina. Njihov nastup sadržao je duhovne kompozicija i aranžmane starogradskih i folklornih pesama, kao i mornarsku pesmu sa Novog Zelanda.

– Horska muzika se reanimira, dirigenti se trude da povrate pevače. Drago mi je da smo ove godine uspeli i da nastupamo. Mogu da primetim da više neće biti velikih horova, sada rade, uglavnom, kamerni horovi i težište je na vokalnim grupama – kaže dirigentkinja hora „Panonica“, Zorica Kozlovački.

Ovogodišnji program „Melodianuma“ sadržao je i dva stručna predavanja. Prvog dana, u petak, na temu „Horsko pevanje – iz različitih perspektiva“, govorila je prof. dr Antoaneta Radočaj Jerković. Večeras je prof. dr Agota Vitkai Kučera održala predavanje „Glas kao čovekov najvažniji instrument“. U Hramu Svetog oca Nikole sinoć je nastupio hor „Prepodobni Rafailo Banatski“ iz Zrenjanina.

Kada je u pitanju takmičarski deo, na Festival je stiglo 40 prijava horova iz Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Nastupe horova ocenjivao je žiri koji su činili: prof. dr Desanka Trakilović, prof. dr i prof. um. Antoaneta Radočaj Jerković, prof. dr i dr um. Agota Vitkai Kučera, prof. dr. Bogdan Đaković, prof. dr Dragana Sarajlić, mr Igor Sarajlić, doc. dr Jelena Trakilović i doc. Milica Stanković. Predsednica žirija bila je prof. dr Biljana Jeremić.

Profesorka Jeremić ocenila je da se, u odnosu na prethodna dva festivala, primećuje boljitak.

– Horovi su pripremljeniji jer se u poslednjih godinu dana nesmetano radi. Imamo veći odziv kvalitetnih horova, raduje nas da se ljudi prijavljuju i da vode računa o kvalitetu. Prema mišljenju žirija, a to je i moje lično mišljenje, naš Festival je sve bolji – rekla je prof. dr Jeremić.

Odluke o dobitnicima priznanja u svih devet kategorija žiri je saopštio večeras, onlajn. Apsolutni pobednik trećeg „Melodianuma“ znaće se sutra, u nedelju, u prepodnevnim satima; tada će biti objavljeno ko je dobio gran-pri Festivala.

Na taj način biće i zvanično završeno ovogodišnje takmičenje, ali i programi jer je, za sutra zakazan koncert Zrenjaninskog kamernog orkestra otkazan zbog bolesti dela ansambla. Festival je održan pod pokroviteljstvom Grada Kikinde i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Četvrti „Melodianum“ biće održan od 7. do 10. decembra 2023. godine.

 

Laureati trećeg Međunarodnog festivala horova

Kategorija mešoviti horovi sa više od 28 pevača

– prva zlatna medalja: Pevačko društvo „Prepodobni Rafailo Banatski“ Zrenjanin, dirigent Senka Milisavljević;

– druga zlatna medalja: Hor mladih „Radojica Milosavljević – Ica“ Niš, dirigent Mila Pužić;

– treća zlatna medalja: Mešoviti hor Gimnazije „Vuk Karadžić“ Loznica, dirigent Darko Nestorović.

Kategorija mešoviti kamerni horovi

– prva zlatna medalja: Ansambl srpske horske umetnosti „Serbica“ Sremska Mitrovica, dirigent mr Vladimir Opačić. Hor je i dobitnik specijalne nagrade za najbolju interpretaciju kompozicije starog majstora;

– druga zlatna medalja: Mešani pevski zbor „Camerata Slovenica“ Sarajevo, dirigent Alek Isaković koji je i dobitnik specijalne nagrade za najboljeg mladog dirigenta;

– treća zlatna medalja: Mešoviti kamerni hor Društva Slovenaca „Kredarica“ Novi Sad, dirigent mr Borut Pavlič;

– četvrta zlatna medalja: Gradski mešoviti hor „Vox Lihnidos“ Ohrid, dirigent Burim Hidri;

– srebrna medalja: Srpsko pevačko društvo Ruma, dirigent Rastko Pavlov.

Kategorija duhovne horske muzike

– prva zlatna medalja: Pevačko društvo „Prepodobni Rafailo Banatski“ Zrenjanin, dirigent Senka Milisavljević; takođe dobitnici specijalne nagrade za najbolje izvođenje pravoslavne duhovne muzike;

– druga zlatna medalja: Mešani pevski zbor „Camerata Slovenica“ Sarajevo, dirigent Alek Isaković;

– prva srebrna medalja: Ženska vokalna grupa „Mironosice“ Subotica, dirigent Dušica Vucelja;

– druga srebrna medalja: Crkveni hor Sveta Tri Jerarha Krupanj, dirigent Goran Andrić;

– treća srebrna medalja: Hor Hrama Svetog Georgija Bežanija, Beograd, dirigent Ana Ivanović.

Kategorija ženski horovi

– prva zlatna medalja: Ženska vokalna grupa „Verse“ Društva Slovenaca „Kredarica“ Novi Sad, dirigent mr Borut Pavlič;

– druga zlatna medalja: Hor Srednje muzičke škole „Stevan Mokranjac“ Bijeljina, dirigent dr Jelena Trakilović;

– treća zlatna medalja: Hor Pedagoškog fakulteta iz Sombora, dirigenti Miona Milić i Jovana milošević;

– srebrna medalja: Hor „Arodisi“ Sremska Mitrovica, dirigent Isidora Skuratović.

Kategorija dečijih horova

– prva zlatna medalja: Dečiji hor „Magični ljiljani“ pri Ateljeu „Maestro“ Požarevac, dirigent Ljiljana Rakić;

– druga zlatna medalja: Hor „Dunavska lira“ Kostolac, dirigent Marija Mitić;

– srebrna medalja: Hor Osnovne muzičke škole „Teodor Toša Andrejević“ Ruma, dirigent Isidora Skuratović.

Kategorija dečijih horova osnovnih škola

– prva zlatna medalja: Hor Osnovne škole „Đura Daničić“ Novi Sad, dirigent Biljana Oravec;

– druga zlatna medalja: Osnovna škola „Jovan Popović“ Novi Sad, dirigent Branislava Marević;

– treća zlatna medalja: Hor Osnovne škole „Slavko Rodić“ Bački Jarak, dirigent Nada Gvozdenović;

– četvrta zlatna medalja: Dečiji hor multietnički hor OOU „Bratstvo-jedinstvo“ Ohrid, dirigent Burim Hidri;

– bronzana medalja: Hor Osnovne škole „Nikola Tesla“ – „Teslini slavuji“, dirigent Milana Bjelivuk Kovač;

– pohvala: Hor Osnovne škole „Đorđe Krstić“ Beograd, dirigent Aleksandra Pavićević.

Kategorija pop-horova

– zlatna medalja: Vokalna skupina “VitaNeo” Ravna Gora, Hrvatska, dirigent Žaklina Majetić Mufić;

– srebrna medalja: Hor „Arodisi“ Sremska Mitrovica, dirigent Isidora Skuratović.

Kategorija vokalnih grupa

– prva zlatna medalja: Muška pevačka grupa „Panonica“ Zrenjanin, dirigent Zorica Kozlovački;

– druga zlatna medalja: Muška pevačka grupa „Fantje“ Društva Slovenaca „Kredarica“ Novi Sad, dirigent mr Borut Pavlič;

– prva srebrna medalja: Vokalni ansambl „Vozglas“ Ćuprija, dirigent Jelena Kačavenda;

– druga srebrna medalja: Hor „Iskončići“ Subotica, dirigent Natalija Lukić;

– bronzana medalja: Ženska vokalna grupa „Mironosice“ Subotica, dirigent Dušica Vucelja.

Kategorija vokalno isntrumentalnih ansambala

– zlatna medalja: hor Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini, dirigenti Milica Stanković i Jelena Grkić Ginić;

– srebrna medalja: Hor Gerontološkog centra Zrenjanin, dirigent Vanja Ilijev.

error: Content is protected !!