ђока радак

Predavanje-arhiv-(1)

“Dobrotvori Matice srpske sa područja Banata i njihove zadužbine” naziv je predavanja koje je danas, u punom holu Istorijskog arhiva, održala upravnica poslova Matice srpske, dr Jelena Veselinov.

Dr Veselinov govorila je o njihovim ciljevima i motivima i šta se na kraju dogodilo sa njihovim zadužbinama koje su, kako je rekla, bez obzira na to što su imale različite ciljeve i različitu imovinu, uvek sve bile pod upravom Matice srpske.

– Znači da su ti dobrotvori i zadužbinari imali puno poverenja u Maticu srpsku i u to da će njihove ideje i ciljevi koje su namenili zadužbinama, biti ispunjeni. Matica srpska se i dan danas bori za povraćaj nekih od njih u postupku restitucije – rekla je dr Veselinov. – Kikinđani imaju nekoliko izuzetnih ličnosti koji su bili veliki zadužbinari i mislim da je dobro da ih se podsetimo. To su, pre svih, Đoka Radak, Laza Nikolić i Ljubomir Lotić, koji su bili veoma značajni i za Kikindu i za Maticu, i kao zadužbinari sa svojim idejama i plemenitim pobudama da osnaže srpski narod kroz funkcionisanje njihovih zadužbina.

Ljubomir Lotić

Dr Veselinov nedavno je, na izložbi posvećenoj Đorđu Đoki Radaku u Narodnom muzeju, takođe govorila o ovom značajnom zadužbinaru, advokatu, koji je, baveći se pravom i poljoprivredom, stekao veliko bogatstvo.

Kikinđanin Ljubomir Lotić, učitelj, pisac i prevodilac, izdavao je „Velikokikindski kalendar“ i bio je saradnik u više listova i časopisa, između ostalih i u Letopisu Matice srpske i u Godišnjaku ove institucije. Pisao je pesme i pripovetke, a posebno mu je bilo značajno prosvećivanje i vaspitavanje omladine i roditelja.

Lazar Nikolić

Lazar Nikolić, veleposednik i dobrotvor, rođen u Adi, završio je trgovačku školu i bavio se javnim poslovima. Bio je osnivač Privredne banke u Kikindi, član odbora Srpske pravoslavne crkvene opštine, i predstavnik političke opštine.

S. V. O.

Djoka Radak (6)

Izložba koja je izazvala veliko interesovanje, „Đorđe Radak, Kikinđanin“ u Galeriji „Nova Narodnog muzeja, zatvara se u četvrtak, 29. februara.

Od 19 sati biće organizovano autorsko vođenje Vladislava Vujina, višeg kustosa-istoričara.

Matic Djoka Radak (5)

Đorđe Radak, jedna od najznačajnijih ličnosti iz istorije grada, upamćen kao veliki srpski dobrotvor, predstavljen je večeras publici u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, u muzejskom teatru, novoj formi oživljavanja istorijskih ličnosti i događaja.

Multimedijalna izložba o najznačajnijoj ličnosti našeg grada u 19. veku, postavljena je, od prošlog meseca, povodom dva veka od njegovog rođenja. U izložbenom prostoru, zahvaljujući glumcu Slavoljubu Matiću, večeras je Radak izvanredno i sugestivno predstavljen muzejskoj i teatarskoj publici. Matić je, o samom Đorđu, njegovom životu, naravi, postupcima i uspomeni na njega govorio iz trećeg lica, u posebnoj formi epistolarnog kazivanja – ispredanja priče uz pomoć pisanih dokumenata, najčešće pisama.

Materijal za ovaj pozorišni čin pod nazivom „Ja sam Đoka Radak Kikinđanin“ preuzet je iz knjige Vladimira Milankova „Đoka Radak ratoborac i veliki dobrotvor“ u izdanju Istorijskog arhiva Kikinda, kao i iz pisama i novinskih članaka.

– Teško je iz dokumenata napraviti monodramu jer nema dramskog sukoba, pa sam se setio epistolarne dramaturgije – kada se komunicira preko pisama. Ovo je neobičniji način i veoma mi je drago što je Muzej potpuno otvoren za nove forme. Počastvovan sam što sam deo toga – rekao je Matić.

Idejni tvorac i inicijator da se muzejski teatar postavlja ravnopravno sa izložbama je Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog koji se kreativnom dramom bavi već dugi niz godina. Do sada je, između ostalog, bio autor inscenacija o Dušanu Vasiljevu i Melaniji Gajski.

– Izložba je samo jedan vid interpretacije nasleđa, kroz eksponate, ali to može i da se dinamizuje na ovaj način – smatra Kiurski. – Zašto bismo samo čitali sa zidova ako možemo određenu ličnost da „imamo“ uživo, da nam priča o svom životu,

Đorđe Radak bio je drugi po veličini dobrotvor Matice srpske u 20. veku. Bio je i pokretač bune aprila 1848. godine i aktivni učesnik revolucije 1848. i 1849. godine. Priča o njemu koju oživljava glumac Slavoljub Matić na muzejskoj sceni u planu je da se predstavi još nekoliko puta u toku trajanja izložbe, do 17. februara. Bez obzira na to da li ste muzejska ili pozorišna publika, preporučujemo da je ne propustite.

error: Content is protected !!