dan pobede nad fašizmom

dan-pobede-(1)

Polaganjem venaca i šetnjom Besmrtnog puka u Kikindi je obeležen 9. maj, Dan pobede nad fašizmom. Centralno obeležavanje osamdesetogodišnjice održano je na spomeniku žrtvama fašizma, a senima predaka poklonili su se predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, predstavnici Vlade Srbije, ambasade Rusije, gostiju iz bratskog grada Narvika, ministarstava odbrane, vojske Srbije i unutrašnjih poslova, boračkih organizacija.

Obraćajući se prisutnima gradonačelnik Bogdan istakao je da je 9. maj doneo pobedu protiv najvećeg zla u istoriji čovečanstva.

-Drugi svetski rat pamtimo po istrebljenju, najvećem broju umrlih i poginulih. Srbi su, uz Jevreje i Ruse, podneli najveću ljudsku žrtvu u ovom ratu jer smo se borili za ono što je naše. U svim ratovima uvek borili smo se samo za svoju slobodu, narod i svoju zemlju. I danas, kada doživljavamo podmukle napade, i spolja i iznutra, treba da se setimo da su naši preci uvek bili jedinstveni kada su trebali da brane zemlju. Zato nam je preko potrebno jedinstvo da budemo na strani istine, pobede i srpskog naroda – naveo je gradonačelnik Bogdan.

General Milorad Stupar, savetnik predsednika za odbranu dodao je da Kikinda ima pravo da slavi Dan pobede jer su njeni stanovnici učestvovali u borbi protiv nacizma.

-I ovog 9. maja treba da se podsetimo hrabrih predaka. Nacisti su u Drugom svetskom ratu ubili 51 milion ljudi. Prema stradanju, u odnosu na ukupnom broj stanovnika, najviše žrtve podneli su Poljaci kojih je stradalo 18 odsto, Rusi 14, a Srba je stradalo 10,6 procenata. To nam daje za pravo da slavimo Dan pobede i da negujemo kulturu sećanja i za generacije koje dolaze – rekao je general Stupar.

Šetnja Besmrtnog puka krenula je od Gradske kuće i okupila je veliki broj sugrađana. Mnogi su nosili fotografije svojih predaka poginulih u ratovima. Među njima je bila i Cica Ljiljak, ćerka Zdravka Ljiljka, odlikovanog borca u Drugog svetskog rata i počasnog građanina Kikinde.

-Četvrta je godina kako nije sa nama i ovo je još jedan povod da ga se setimo. Nije popuštao obeležavanje važnih datuma i uvek nam je pričao o tome kako je bilo u ratu, kako se ne bi zaboravilo stradanje – saznajemo od Cice Ljiljak.
Venci su položeni i na spomenik „Tuga“, kao i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće.

U noći između 8. i 9. maja 1945. godine Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

 

A.Đ.

Dan-pobede-1

Danas se u Srbiji i mnogim zemljama u svetu obeležava Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Ove godine navršava se tačno 80 godina od 9. maja 1945. godine, kada je nacistička Nemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan najkrvaviji sukob u istoriji čovečanstva u Evropi.

Drugi svetski rat odneo je preko 60 miliona života, a teritorija Jugoslavije bila je jedna od najpogođenijih – sa velikim ljudskim gubicima, razaranjima i stradanjima civila. Pobeda nad fašizmom bila je i ostaje simbol hrabrosti, otpora, ali i večne opomene na cenu slobode.

Maršal Georgij Žukov čita tekst nemačke kapitulacije

U Srbiji, pa tako i u Kikindi, ovaj dan tradicionalno se obeležava polaganjem venaca na spomenike žrtvama fašizma, okupljanjem preživelih boraca, potomaka i građana koji čuvaju uspomenu na sve one koji su živote položili u borbi za slobodu. Najveća parada održava se svake godine 9. maja u Moskvi, sa velikim mimohodom više rodova vojske i preletom avijacije.

Ove godine posebno se ističe značaj očuvanja istorijske istine i poštovanja vrednosti antifašizma u vremenu kada se u pojedinim delovima sveta relativizuju ili zaboravljaju ključne istorijske činjenice. Dan pobede je i podsetnik da sloboda nikada nije data, već izborena, i da je na svima nama da tu tekovinu čuvamo i prenosimo mlađim generacijama.

spomenik-zrtvama-fasizma

Dan pobede nad fašizmom obeležava se u znak sećanja na 9. maj 1945. godine kada je, bezuslovnom kapitulacijom Nemačke okončan Drugi svetski rat u Evropi. Od 1950. godine ovaj datum se slavi i kao Dan Evrope.

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Nemačke, okončan je Drugi svetski rat u Evropi. Bezuslovnu kapitulaciju u Berlinu je, nešto iza ponoći, potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel. U ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika, britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Ovim je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

Datum koji predstavlja definitivni završetak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu “Misuri” u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju posle bačenih atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki. U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina našla se 61 država i oko 110 miliona vojnika.

Procene pokazuju da je bilo od 50 do 80 miliona poginulih, među kojima od 38 do 55 miliona civila. Državna komisija bivše Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 ljudi, među njima više od 300 hiljada boraca.

Feldmaršal Vilhelm Kajtel potpisuje odredbe o kapitulaciji nemačke vojske

Dan Evrope

Deveti maj obeležava se i kao Dan Evrope, jer je toga dana 1950. godine ministar spoljnih poslova Francuske Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mesta za sukobe među evropskim zemljama. Ideja je bila da se uspostave zajednička tela, tačnije odnosi, pre svega u  proizvodnji i distribuciji uglja i čelika, kao temelja industrijske snage.

Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu. Četiri decenije kasnije, 1991. u holandskom gradiću Mastrihtu, proglašena je Evropska unija. Evropski savet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja Šumanovog plana – 9. maj, obeležava kao Dan Evrope.

Obeležavanje Dana pobede

U Kikindi će Dan pobede biti obeležen šetnjom Besmrtnog puka. Posle polaganja venaca na spomenik na Ruskom groblju u Kikindi u 11 sati, tačno u podne biće položeni venci na Spomenik „Tuga“ poginulim vojnicima i policajcima Kikinde u ratovima od 1991. do 1999. godine. Venci će, zatim, biti položeni na Spomenik žrtvama fašizma i u Gradskoj kući, kod spomen-ploče Dragutinu Ristiću, komandiru jedinice Gvozdenog puka.

 

Dan pobede 1

Kod spomenika Žrtvama fašizma 1941-1945. danas je obeležen Dan pobede. Vence su položili: delegacije boračkih organizacija, predstavnik ruske ambasade, savetnik ambasadora, Oleg Stupin, Besmrtni puk Kikinda i Moto klub „Noćni vukovi“.

– Ove godine Dan pobede nad fašizmom obeležavamo u skromnijoj atmosferi, bez okupljanja građana i svečanog marša Besmrtnog puka, zbog nemilih događaja i stradanja u Beogradu i Mladenovcu. Naša poruka je da moramo i želimo da očuvamo sećanje na poginule borce za slobodu, na sve naše sugrađane, na vojnike Srbije i celog sveta koji su se borili protiv nacizma i fašizma, kao i u ratovima devedesetih – rekao je Vladimir Radojčić, predsednik Skupštine Ratnih vojnih veterana Kikinda i poverenik Besmrtnog puka Srbije za Kikindu.

Skup je protekao u tišini i pijetetu prema žrtvama. Počast svim stradalima odata je minutom ćutanja i polaganjem venaca.

Predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a, Savo Orelj, podsetio je na ostavštinu palih za slobodu i budućnost potomaka.

– Na današnji dan pre 78 godina potpisana je kapitulacija nacističke Nemačke. Tog dana završen je Drugi svetski rat. Vihor rata odneo je više od 70 miliona života, Jugoslavija je dala oko 1,7 miliona žrtava. Značajan broj žrtava imala je i naša Kikinda, oko 1.400. Na organizaciji SUBNOR-a i svih sličnih udruženja  ostalo je da negujemo i mladim generacijama prenesemo kulturu sećanja na sve koji su pali u borbi za slobodu – naglasio je Orelj.

error: Content is protected !!