četvrti mesni odbor subnora

Lidija-Aldan-(5)

Članovi četvrtog Mesnog odbora Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR), i drugih kikindskih odbora ove organizacije, danas su odali počast Lidiji Aldan, sekretaru Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i članu Komunističke partije Jugoslavije.

Uoči godišnjice pogibije dvadesetjednogodišnje Lidije Aldan, položen je venac na njenu bistu u dvorištu nekadašnje četvrte Mesne zajednice, a članovi SUBNOR-a prisetili su se ove revolucionarke koja je, kao veoma aktivna u ilegalnom radu SKOJ-a, bila na meti okupatora. Pronašli su je 1942. godine u selu Ferdin kod Alibunara; u nameri da se ne preda živa, Lidija je izvršila samoubistvo hicem iz pištolja.

– Veoma aktivna i posvećena, bila je izabrana za člana komiteta SKOJ-a već 1940. godine. Lidija je rođena u Rusiji, a u Kikindi je njena porodica živela u ulici Đure Jakšića. U kikindskoj gimnaziji koju je pohađala, započela je revolucionarni rad zajedno sa Olgom Udicki, Vladom Bogaroškim, Slobodankom Acigan, Radovanom Brančićem. Bila je odana ideji i spremna da, u svako doba, pomogne proletarijatu. Formirala je Mesni komitet SKOJ-a i bila njegov sekretar – rekla je Mira Stupar, potpredsednica četvrtog Mesnog odbora SUBNOR-a u Kikindi.

Lidija Aldan utkala je svoje detinjstvo u revoluciju i slobodu za naš narod, rečeno je na skupu.

– Teško je pronaći reči koje bi dočarale njihovu ljudskost. Ona nije imala detinjstvo, bila je siromašna, bez oca, ali je imala duh slobode, hrabrosti i pravednosti, koji je hranio dečije naume. Bez takvih ljudi naša sadašnjost i  budućnosti bile bi anemičnije i siromašnije. Lidija Aldan i njeni saborci dali su svoje mlade živote za našu budućnost. Imali su samo sebe i to su ostavili za nas, a nama su stavili trag koji ne smemo zaboraviti – istakla je Vesna Balaban.

Obeležavanju sećanja na kikindsku revolucionarku prisustvovali su predstavnici odbora kikindskog SUBNOR-a koji, ukupno, ima oko 300 članova u četiri odbora u gradu i po jedan u svakom selu. Sledeća aktivnost članova je odlazak u Šid, na obeležavanje godišnjice proboja Sremskog fronta koji se dogodio 12. aprila 1945. godine.

S. V. O.

Lidija Aldan 2

Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) baštini najsvetliju revolucionarnu tradiciju sa naših prostora. I ove godine članovi su obeležili godišnjicu smrti kikindske revolucionarke Lidije Aldan polaganjem venca na njenu bistu u dvorištu nekadašnje Četvrte mesne zajednice koja je nosila njeno ime.

Na današnji dan 1941. godine, bez objave rata napadnuta je Jugoslavija. Prema nekim procenama, tog dana bilo je dve hiljade žrtava, podsetio je Savo Orelj, predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a. Godinu dana kasnije, 5. aprila, svoj život tragično je izgubila kikindska heroina, Lidija Aldan. Minutom ćutanja na današnjem skupu odata je počast poginulima.

Lidija Aldan, revolucionarka, sekretar Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ)  rođena je 1921. godine u Jekaterinodaru, danas Krasnodaru, u Rusiji. Sa porodicom je došla u Kikindu, gde je pohađala osnovnu školu i Gimnaziju.

– Porodica Aldan živela je u Ulici Đure Jakšića 3, gde je Lidija, već kao šesnaestogodišnjakinja, okupljala naprednu omladinu Kikinde. Svi su kasnije postali članovi KPJ. Među prvim revolucionarima bili su i Olga Udicki, Vlada Bogaroški, Božidar Jovičin, Slobodanka Acigan i Radovan Brančić. U krugu svojih prijatelja Lidija Aldan bila je poštovana i spremna da pomogne proletarijatu. Njena opredeljenost, odanost Partiji i nesebičnost, uticali su na to da postane vođa omladinskog pokreta u Kikindi. Zbog revolucionarnog rada, izbačena je iz Gimnazije. Njen prvi veliki zadatak bilo je formiranje Mesnog komiteta SKOJ-a u kojem je izabrana za sekretara – rekla je Mira Stupar, potpredsednica Četvrtog mesnog odbora SUBNOR-a u Kikindi.

U toku rata Lidija Aldan je bila zadužena za kurirsku službu i održavanje veza između partizanskih odreda, a zatim i za rad ilegalne štamparije i formiranje skojevskih grupa u južnom Banatu. Na tom položaju je i otkrivena od strane okupatora.

Kako bi izbegla hapšenje, izvršila je samoubistvo hicem iz pištolja, 5. aprila 1942. godine u mestu Ferdin (danas Novi Kozjak), kod Alibunara. Osnovna škola u ovom mestu nosila je njeno ime do početka 2000-tih.

Godišnjicu njene smrti svake godine obeležava kikindski SUBNOR. Od ove godine, kaže Mira Stupar, ova organizacija, koja ima više od 300 članova, aktivirala je rad mesnih odbora, koji samostalno organizuju prigodne skupove u znak sećanja na heroje poginule za slobodu i ideju boljeg života budućih generacija.

error: Content is protected !!