bolesti

PSENICA-MART-(1)

Nakon više od mesec dana proteklog vikenda i početkom nedelje pala je preko potrebna kiša. Palo je, u proseku, između 20 i 25 litara po kvadratnom metru, što je nedovoljno da se nadomesti nedostatak.

-Zalihe vlage su i dalje veoma skromne – kaže savetodavac PSS Zoran Simić. – Deo pšenice zasnovane u našem ataru već pokazuje simptome nedostatka vlage. Kiša koja je pala malo će popraviti situaciju i „ugasila je požar“. Potrebno je najmanje između 50 i litara vodenog taloga da bi ozime strnine bile u dobrom stanju.

Ono što sledi je zaštita pšenice. Prihrana azotnim đubrivima je važna agrohemijska mera, a tu je i zaštita useva od korova i bolesti.

-Tretmani treba da se rade u optimalnim vremenskim uslovima, tu pre svega mislim na spoljnu temperaturu, a zavisiće i od pojave patogena i korova na biljkama. Žita i uljane repice ima više u odnosu na višegodišnji prosek. Repica nije dobro podnela nedostatak vlage i ima parcela na kojima je retka. Na nekim njivama je kasno nikla i sada kasni u porastu i sada su te parcele pod znakom pitanja. Prinos na njima neće biti onakav kakav se očekuje jer reaguju na stresne uslove – dodao je Simić.

Ko nije pripremio teren za predstojeću prolećnu setvu, sada je pravo vreme. Najvažniji posao u ovo doba godine takođe zavisi od povoljnih vremenskih uslova.

-Pošto se zemljište prosuši setva može da počne. Ipak, svedoci smo, bar kada je reč o proteklih nekoliko godina, da je sve relativno. Dobro je što ima dovoljno vlage za nicanje i ne preporučujem da se čeka mesec dana i da se setveni sloj potpuno osuši. Neophodno je pratiti dugoročnu vremensku prognozu. Po biologiji biljaka najpre bi mogla da počne setva suncokreta koji je skromniji sa zahtevima, ali opet postoji opasnost od ptica i štetočina. Kukuruz je osetljiviji i njemu trebaju optimalni uslovi – zaključuje naš sagovornik.

Predviđanja su da će i ove godine poljoprivrednici sejati manje „zlatnog“ zrna. Prošle godine kukuruza je bilo manje u odnosu na višegodišnji prosek, a ove će ga još manje.  Naime,  u protekle tri godine rod je bio katastrofalan usled izrazito nepovoljnih uslova. Šećerne repe biće u tragovima, jedva stotinak hektara, ali očekuje se više parcela pod sirkom. Optimalni rok za setvu slatkog korena je 20. marta, ali vremenske (ne) prilike su odložile ovaj posao.

A.Đ.

 

 

trava

Toplo vreme je prilika za boravak u prirodi u kojoj mogu biti prisutni i vektori, mahom insekti, potencijalni prenosioci nekih zaraznih bolesti. U Institutu za javno zdravlje Vojvodine kažu kako su najčešći prenosioci komarci, krpelji, vaši i buve.

– Komarci mogu da prenesu malariju, groznicu Zapadnog Nila, dengu, žutu groznicu, ziku, čikungunju, lajšmanijazu i papatači groznicu. Krpelji mogu preneti Lajmsku bolest, krpeljski encefalitis, Krimsku-Kongo groznicu i Q groznicu. Vaši mogu preneti pegavac i povratnu groznicu, a buve mogu preneti mišiji pegavac i kugu – navode u Institutu.

Prema njihovim navodima, mere prevencije se preporučuju svima, a posebno starijima od 65 godina, osobama sa oslabljenim imunitetom i/ili hroničnim oboljenjima, novorođenčadima i deci uzrasta do 5 godina, trudnicama, porodiljama, jer su kod njih češći teži oblici bolesti i komplikacije.

– Izbegavajte boravak na otvorenom, u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca (u sumrak i zoru) naročito blizu stajaćih voda. Ukoliko ipak boravite u to vreme na otvorenom, na otkrivene delove tela nanesite repelente (sredstva koja odbijaju komarce) u skladu sa uputstvima proizvođača. Nosite odeću dugih rukava i nogavica u svetloj boji. Obezbedite odgovarajuće zaštitne mreže (komarnike) na prozorima i vratima. Koristite mrežu oko dečijih krevetaca ili kreveta tokom spavanja, ukoliko prostorija nema komarnike – savetuju u Institutu.

Po mogućnosti, u doba najintenzivnije aktivnosti komaraca boravite u klimatizovanim prostorijama, sa zatvorenim vratima i prozorima.

Redovno praznite nakupljenu vodu u kantama, kofama, tanjirima od saksijskog cveća, automobilskim gumama, plastičnim folijama, ceradama, raznim posudama, koje se nalaze u dvorištu, terasama i baštama. Nakon što ispraznite vodu iz automobilskih guma, prekrijte ih folijom. Nepokrivene gume tretirajte insekticidima na svakih 15 dana. Bazene i fontane jednom mesečno, ispraznite, očistite, osušite i ostavite prazne oko 12 sati pre nego što sipate novu vodu. Održavajte terase, bašte i zelene površine čistim i urednim, redovno kosite travu i uklanjajte kabasti otpad (gume, burad i sl.).

– Tokom boravka u prirodi nosite svetlu odeću dugih rukava i nogavica i krajeve nogavica uvucite u čarape, šešir širokog oboda i zatvorenu obuću, radi lakšeg uočavanja krpelja i sprečavanja njihovog kontakta sa kožom. Izbegavajte boravak na livadama, travnjacima i područjima sa visokom travom i krećite se samo po raskrčenim i jasno obeleženim stazama. Redovno kosite travu i održavajte svoja dvorišta, mesta logorovanja ili kampovanja  u prirodi. Nakon povratka iz prirode, obavezno se istuširajte i obavite samopregled tela na prisustvo krpelja. Odeću koja je nošena tokom boravka u prirodi istresite i operite. Obavezno pregledajte i kućne ljubimce nakon svakog boravka u prirodi – podsećaju u Institutu.

(Izvor: Dnevnik)

error: Content is protected !!