Београд

dan-rumunije-(1)
Svečanim prijemom u Belom dvoru u Beogradu, Ambasada Republike Rumunije u Srbiji, obeležila je Dan ujedinjenja Rumunije. Proslavi važanog datuma za naše susede, osim gradonačelnika Mladena Bogdana, prisustvovali su i visoki zvaničnici Vlade i narodne Skupštine Republike Srbije, diplomate akreditovane u Srbiji, predstavnici privrednog, medijskog, kulturnog i civilnog života, kao i predstavnici Srba u Rumuniji i pripadnici rumunske manjine.
Od 2014. do 2023. realizovano je ukupno osam projekata na teritoriji grada Kikinde u programu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija. Na teritoriji grada u okviru pomenutih projekata uloženo je preko 3,3 miliona evra. Među njima su izgradnja nedostajuće infrastrukture na graničnom prelazu Nakovo-Lunga, bicklističke staze i postavljanje 280 stubova solarne rasvete,  uređenjenje Starog jezera, kupovina potpuno sanitetskih vozila i razne druge medicinske opreme i aparata, rekonstruisane su baletska i velika sala Kulturnog centra i obezbeđena je audio i video oprema za pomenutu ustanovu i ADZNM „Gusle“, ojačan je etno turizam.
Grad Kikinda će i u budućem periodu učestvovati u  prekojektima prekogranične saradnje sa prijateljskom Rumunijom, jer je dosadašnja bila veoma uspešna.
A.Đ.
vasalic-2

Povodom 16.novembra, Međunarodnog dana tolerancija održana je godišnja konferencija poverenika za zaštitu ravnopravnosti „Svi treba da znaju šta ravnopravnost znači“ u okviru projekta „Obrazovanje za ravnopravnost“ u saradnji sa Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji.

Konferenciji su prisustvovali, ministarka prosvete Slavica Đukic Dejanović, Nj. E. Edvard Ferguson, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva, Nj. E. Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije i Jan Bratu, šef misije OEBS u Srbiji. I vaspitač iz Kikinde Milan Vašalić bio je deo ovog skupa.

-Pripala mi je izuzetna čast, privilegija i svakako moralna obaveza da uzmem učešće u samoj konferenciji u dva jednako važna segmenta, kao učesnik panel diskusije „Nastavnik tim se dičim“ i kao instrumentalista zajedno sa Vidom Vašalićem. Kao vaspitač sa višegodišnjim radnim stažom u svojoj ustanovi nastojao sam u svom radu da pomirim tradicionalni model vaspitno obrazovnog rada sa snažnim uporištem u višegeneracijskim predačkim iskustvima naših srpskih porodica i savremenim modelima učenja i standardima.Pokušao sam i uspeo da demistifikujem dijametralne razlike između dva kvaliteta modela i pristupa radu sa decom i mladima i približim ih savremenom maniru življenja i vaspitanja – istakao je Vašalić.

U prvom delu konferencije, u okviru muzičkog programa zajedno sa sinom Vidom izveo je dve kompozicije „Čije je ono devojče“ Srpska tradicija i numeru „Loch Lomond“.

 

kuce-na-selu-ugovor-(4)

Potpisivanje  ugovora iz programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu kuća na selu sa okućnicom koje sprovodi Ministarstvo za brigu o selu u saradnji sa lokalnim samoupravama na teritoriji Republike Srbije organizovano je u Beogradu.  Potpisali su ih gradonačelnik Mladen Bogdan, predstavnici Ministarstva i deset porodica sa teritorije grada Kikinde, kojima je omogućuno da dođu do krova nad glavom.

Od početka programa obezbeđeno je 119 porodica na teritoriji grada Kikinde, a ove godine je potpisano 17 ugovora do sada.

-Očekujemo da do kraja godine bude potpisan još jedan broj ugovora. Ovaj program znači mnogo  porodicama koje žele da budu svoj na svome. Zahvaljujem se Ministarstvu koje nam omogućuje da tokom ovog programa, zajedno učestvujemo u stvaranju bolje budućnosti za naše sugrađane. Smatram da je potrebno da se još više angažujemo po ovom pitanju, i da u narednom periodu obezbedimo još više ugovora na godišnjem nivou. Time ćemo ujedno i doprineti razvoju naših sela – rekao je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

 

ruski-dom-

U Ruskom domu u Beogradu u organizaciji udruženja „Srpski ratni veterani “ održano je „Veče Kikinde u Ruskom domu“. Ovom prilikom naš grad predstavili su gradonačelnik Mladen Bogdan, istoričar Miloš Pušara,  predstavnici Turističke organizacije, poljoprivredni proizvođači sa  gastronomskom ponudom.

-Okupljeni su imali priliku da saznaju više o istorijsko kulturnom nasleđu Kikinde, znamenitosti i turistički potencijalima grada.  Saradnju sa Ruskim domom dogovorili smo letos  kako bi predstavili naš grad dobrih ljudi. Ovo je način da proslavimo jedno od najvažnijih prijateljstava u našoj istoriji,  srpsko-rusko prijateljstvo koje  nije samo reč, već duboko ukorenjena veza koja traje vekovima.  Naša dva naroda dele bogatu istoriju, zajedničke borbe i uspone. U trenucima kada je bilo najteže, Kikinda je otvorila svoje srce i primila emigrante nakon revolucije, pružajući našim prijateljima nov dom. Isto tako Rusija je bila uz Srbiju, pružajući podršku i razumevanje. Ova solidarnost nas je spojila i oblikovala naše identitete. Zato vas pozivam da nastavimo da jačamo naše veze. Da radimo zajedno na projektima koji će doprineti ne samo našem gradu, već i celoj Srbiji. Srpsko-rusko prijateljstvo je temelj našeg identiteta i budućnosti – istakao je gradonačelnik Bogdan.

On je dodao da je ovakav skup najbolji način da se uspostave veze sa lokalnim samouprava u Ruskoj Federaciji kako bi Kikinda pronašla pravog partnera za kulturnu, ekonomsku i svaku drugu vrstu saradnje.

-Iskoristili smo priliku i u razgovoru sa predstavnicima Ruskog doma dogovorili smo da produbimo saradnju u narednom periodu – naveo je Mladen Bogdan.

Veče su uveličali članovi ADZNM „Gusle“ koji su predstavili deo bogatog pevačkog i folklornog nasleđa našeg kraja. Miloš Pušara govorio je o prijateljstvu Kikinđana i ruskog naroda i podsetio je na znamenite Ruse koji imaju neraskidive veze sa našim gradom. Svoje proizvode predstavila su poljoprivredna gazdinstva Krstonošić, Raca, udruženje žena „Kikinda“ i vinarija „Kepul“.

A.Đ.

 

Ruski-dom

Srpski ratni veterani Kikinde zajedno sa Turističkom organizacijom i Ruskim Domom i uz podršku grada organizuju manifestaciju „Veče Kikinde u Ruskom domu“  koja će se održati u sredu sa početkom u 19 sati u Velikoj sali Ruskog doma.

Organizovan je i prevoz autobusom do Ruskog doma u Beogradu i nazad, za one koji želi da prisustvuju ovom događaju. Zainteresovani mogu da se prijave  u kancelariji Srpskih ratnih veterana Kikinda  od 11 do 14 časova, kao i na telefon 064/302-07-18.

 

voz-(1)-(1)

U Vladi Srbije potpisan je ugovor za hitnu obnovu železničke infrastrukture u Srbiji. Dokumentom koji su potpisali ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, regionalni direktor EBRD-a za Zapadni Balkan Mateo Kolanjeli i vršilac dužnosti direktorka „Infrastrukture železnice Srbije” Jelena Tanasković predviđa da će se utrošiti dodatnih 50 miliona evra u rehabilitaciju oko 200 kilometara postojećih pruga u Srbiji.

Među deonicama koje će biti obuhvaćene ovim projektom je i pruga Pančevo-Zrenjanin- Kikinda.

-Upravo ćemo kroz ovaj projekat rekonstruisati one putne železničke pravce, koji nisu predmet velikih projekata, znači modernizacije i elektrifikacije, a koje su važne, jer kompletna železnička mreža treba da bude rekonstruisana i dovedena u stanje da naprosto može da se koristi –  rekao je Vesić.

Održavanje magistralnih i regionalnih pruga, unapređenje kvaliteta železničke infrastrukture i njeno dovođenje u funkcionalno stanje kojim se omogućava bezbedno odvijanje železničkog saobraćaja ciljevi su projekta koji će sprovesti „Infrastruktura železnice Srbije”.

dani-ludaje-bgd-(2)

Promocija „Dana ludaje“ nastavljena je u Beogradu. Uz mališane iz vrtića „Kolibri“ 39. manifestaciju stanovnicima glavnog grada, ali i gostima predstavili su predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i Ivan Golušin.

-Veliki broj gostiju iz inostranstva i regiona poseti Kikindu za „Dane ludaje“. Puno je postilaca iz susednih Rumunije i Mađarske, ali i bratskih gradova. Za sve Kikinđane to je porodična manifestacija i oni koji više ne žive u rodnom gradu planiraju odmor kako bi bili deo najveće manifestacije koja je postala porodični praznik. Program je bogat kulturnim, gastronomskim, zabavnim sadržajima i trudimo se da predstavimo našu tradiciju. Ove godine, osim naših, priključiće nam se i kulturno – umetničko društvo iz Grčke, Švedske, Poljske. Naš trg postaje prava gostinska soba u kojoj svako može da pronađe ono što ga zanima – naveo je Mladen Bogdan.

Knez Mihajlovom ulicom prošetala je narandžasta povorka i uz dobošara, igru i pesmu, ali i nezaobilaznu pitu od ludaje pozvala je sve da dođu i budu deo manifestacije od 19. do 22. septembra.

bogdan-radu-ugovor

Kikinda je među lokalnim samoupravama koje će učestvovati u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ čiji je cilj saradnja radi unapređenja usluga socijalne zaštite u Srbiji, kao i razmena iskustava. Potpisivanjem „Panoa saradnje“ između gradova i opština,  predstavnika Nemačke razvojne saradnje, kao i Ministarstava za rad i ljudska i manjinska prava Srbije saradnja je zvanično počela. Ovom događaju prisustvovali su Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Željko Radu, član Gradskog veća.

-U okviru projekta u našem gradu otvoriće se Savetovalište za žrtve nasilja. Za marginalizovane grupe, prvenstveno Romkinje, takođe će biti dostupno savetovalište tokom 18 meseci sa ciljem da se ekonomski osnaže. Realizacija projekta će početi nakon potpisivanja ugovora sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju GIZ-om. Ovim merama će se i socijalno i ekonomski osnažiti sve marginalizovane grupe na teritoriji grada. Za nas je ovaj projekat veoma značajan uzimajući u obzir i samu činjenicu da je svega 20 gradova i opština ispunilo uslove da učestvuju u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“  – istakao je Željko Radu dodajući da je od aprila prošle godine trajalo procenjivanje lokalnih samouprava za učešće u projektu.

 

U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, potpis na pano stavio je resorni ministar Tomislav Žigmanov, a Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, posebni savetnik ministra Srđan Barac. Projekat Nemačke razvojne saradnje „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ realizuje „Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit“ GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Žigmanov je govoreći na skupu organizovanom povodom početka saradnje na unapređivanju usluga socijalne zaštite u Srbiji rekao da je projekat rezultat opredeljenja Nemačke i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj za nastavak pružanja podrške Srbiji u procesu pristupanja EU.

 

-Cilj ovog projekta ogleda se u jačanju socijalnog i ekonomskog uključivanja žena u Srbiji kroz integrativni i rodno transformativni pristup. Ukupan iznos budžeta ovog projekta je 9,5 miliona evra i finansijsku podršku obezbeđuje nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj – rekao je Žigmanov.

Projekat „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ sastoji se od četiri komponente, a to su jačanje integrisanih usluga socijalne zaštite na lokalnom nivou, stvaranje podsticajnog okruženja za ekonomsko osnaživanje žena, kao i podizanje svesti o diskriminaciji na osnovu nacionalne pripadnosti i drugih svojstava, ali i podrške normativnom okviru za socijalno i ekonomsko uključivanje i njegovu primenu na lokalnom nivou.

A.Đ.

 

 

cdc80d9a-bad0-4aa2-80a3-367a80050782-(1)

Novak Despotović bio je na prijemu u Starom dvoru  koji je organizovao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić za mlade matematičare koji su postigli zapažene rezultate i osvojili medalje na najprestižnijim svetskim i evropskim takmičenjima iz prirodnih nauka u 2024. godini. Đaci su dobili laptopove i vaučere u iznosu od 30 hiljada dinara, a Šapić je ovom prilikom  rekao da se nada da će im ovi pokloni ulepšati početak školske godine, a roditelje rasteretiti. Obraćajući se mladima  gradonačelnik Beograda istakao je da oni zaslužuju veliko poštovanje jer će sutra biti oslonac našeg društva u različitim oblastima.

-Mislim da je važno da sve lokalne samouprave, u skladu sa mogućnostima, pokažu poštovanje i znak pažnje prema mladima koji ostvaruju dobre rezultate na takmičenjima, kako bi videli da njihov trud neko ceni. Sve što radite pre svega je namenjeno vama samima i vašim porodicama, ali i vašem gradu i vašoj zemlji. Čovek koji vodi računa o sebi i svojoj porodici, „sutra” će isto tako voditi računa o svom komšiluku, opštini, gradu i državi. Želeo bih da poručim mladima da je to pravi „recept” i način na koji bi trebalo postaviti stvari – naglasio je Šapić.

Podsetimo da je sugrađanin Novak Despotović učenik četvrtog razreda Matematičke gimnazije u Beogradu i među brojnim uspesima koje je ostvario su i ovogodišnje zlatna medalja na matematičkoj olimpijadi u Kazahstanu i srebro na olimpijadi u Velikoj Britaniji.

Foto-Branislava-Brandic-Zivkovic

Danas kada koncentracija prosečnog gledaoca postaje sve upitnija usled sve prisutnijih kratkih video sadržaja na društvenim mrežama, postavlja se pitanje kako će se pozorište nositi sa svim tim izazovima. Glumica Tanja Markov Križan smatra da je prisustvo živog čoveka na sceni neprocenjivo iskustvo, tako da ako nešto ne treba dovoditi u pitanje, to je pozorište. Uverena je da će ono pretrpeti sve izazove koje nosi moderna era. „Kauboji”, „Buba u uhu”, „Mirgorod”, „Smrt čoveka na Balkanu”, „Izbiračica”, „Laža i paralaža”, „Pa se vidimo u snu”, samo su neki od naslova u kojima je igrala ova mlada umetnica. Kaže da joj je najznačajnije što je u matičnoj kući imala priliku da igra najrazličitije likove i što se Narodno pozorište Kikinda ne plaši da žanrovski istražuje. Posle porodiljskog odsustva, publika će imati priliku da je ponovo gleda od jeseni, kada je planiran njen povratak na scenu.

Vaša prva uloga bila je u sada već legendarnoj predstavi „Kauboji” Kokana Mladenovića, za čije se izvođenje uvek tražila karta više. Kakva Vas sećanja vežu za ovaj komad?

– Uvek će mi biti posebno draga moja prva profesionalna uloga, a još mi je draže što je to bilo baš u predstavi „Kauboji”. Bila sam tek završila Akademiju i odmah dobila priliku da igram u jednom velikom projektu. Sa „Kaubojima” smo obišli ceo region, osvajali nagrade, i gde god smo igrali nailazili na bezbroj otvorenih aplauza, smeh, suze, i ono što je najbitnije, na bezrezervnu ljubav publike prema jednoj predstavi. Tokom svakog izvođenja vladala je stvaralačka energija kod svakog učesnika, kako na sceni, tako i iza scene. Bila je pravi primer pozorišne magije i radosti igre. Uvek ću biti zahvalna Kokanu što mi je dao moju prvu ulogu.

Poslednja uloga pre odlaska na porodiljsko odsustvo bila je u predstavi „Pa se vidimo” u snu Nikole Zavišića. Ovom predstavom ste uspeli da snove prenesete na scenu. Koliko ste puta stigli da je odigrate?

Svega nekoliko puta. „Pa se vidimo u snu” je predstava koju smo kreirali mi glumci zajedno sa rediteljem. Kada su se spojile Zavišina mašta i energija sa našim snovima, nastala je jedna pozorišna vožnja koju smo mi samo pratili i puštali da nas odvede gde god poželi. U procesu rada naše snove smo nadogradili i razigrali tako da moj san više nije samo moj nego svih nas, a ja sam neizostavni deo drugih snova. Svaki lik koji igram mi je na svoj način uzbudljiv. Sadržaj naših snova isprepletan je i sa Jungovim rečenicama i poezijom Fernanda Pesoe. Pošto sam je odigrala samo nekoliko puta, ovo je predstava koje sam možda i najželjnija, tako da jedva čekam da ponovo uskočim u naše snove.

Svedoci smo da su društvene mreže uspostavile narativ kratkih video-sadržaja. Da li mislite da će to uticati da prosečan gledalac, kada čuje da neka predstava traje preko dva sata, potencijalno odustane od posete pozorištu?

– Društvene mreže su svakako narušile koncentraciju i pažnja prosečnog gledaoca postaje sve kraća. Dobijamo hiljade informacija dnevno, mozak više ne zna šta je bitno, a šta nije. Gleda se bezbroj kratkih video-sadržaja, a to sigurno utiče na koncentraciju i tokom pozorišne predstave. Najviše me brinu mladi ljudi kojima je celo odrastanje obeleženo društvenim mrežama i kratkim video-sadržajima. Međutim, ono što je najbitnije jeste da živ čovek na sceni nema zamenu. Verujem da će čovečanstvo, kada shvati u kojoj meri su nas obuzeli uređaji i kada odluči da se konačno trgne iz svega toga, bežati u pozorište još više nego ranije. Ta magija ulaska u pozorišnu salu nema cenu i ne može biti zamenjena bilo kojim drugim sadržajem. Jedno je sigurno, pozorište će izdržati sve testove modernog vremena.

Većina ansambla je zaposlena u Kikindi, ali živi u Beogradu, da li je naporno putovati?

– Pošto to nisu svakodnevna putovanja nije toliko naporno. Putujem zajedno sa kolegama, nekada vozim ja, nekada neko drugi. Slušamo dobru muziku, stignemo da se dobro ispričamo, tako da ta dva sata prolete. Jedno vreme nas je najviše zabavljalo da igramo našu izmišljenu igru koju smo zvali Pesma suđenica. Tako da čak i kada naiđe period da jeste naporno, dosadno nije.

Čini se da se Kikinđani retko upuštaju u dramske vode, i da pre biraju neke druge fakultete. Delite li moje mišljenje?

– Istina je da se, iz nekog razloga, slabije odlučuju za dramske umetnosti, kao da srednjoškolci u Kikindi uopšte ne razmišljaju o smerovima kao što su režija, dramaturgija, kamera, produkcija. Jedan period sam imala priliku da, na poziv svog profesora Srđana Srdića, radim u Centru za talente na odseku Dramske umetnosti. Srednjoškolce je isključivo zanimala gluma, dok druge smerove nisu ni spominjali. A i za samu glumu se retko kad neko priprema. Dešavalo se da neko dođe kod nas u pozorište i raspituje se, ali kasnije čujemo da ipak nisu ni izašli na prijemni nego su upisali nešto drugo. Zašto je to tako, ne znam. Gotovo da mogu na prste jedne ruke da nabrojim mlade koji su upisali nešto od ovih smerova u poslednjih deset godina. Nadam se da će se stvari menjati. Želim darovitim i vrednim mladim ljudima koji bi se sutra posvećeno bavili ovim poslom i pronalaze u tome svoj smisao, da istraju u svojoj nameri. Kao i da ih posluži sreća na tom putu.

Takođe ste imali priliku da radite na festivalima kratkometražnog filma kao što su Bašta fest i Kustendorf, gde je takođe fokus na mladima. Šta je ono što ih čini posebnim?

– Bašta fest su pokrenule moje kolege sa klase i primer je mladalačkog entuzijazma koji je zamisao sproveo u delo. Takođe je dobar primer decentralizacije kulture. Filmovi se gledaju pod otvorenim nebom, što je poseban doživljaj. Volim kada mi leto počne ovim festivalom. Kustendorf u glavnom takmičarskom programu ima kratkometražne, a prikazuje i odlične dugometražne filmove. Pošto se sve odigrava na Mokroj gori ljudi su upućeni jedni na druge, tako da učesnici imaju priliku da razmenjuju iskustva i ideje sa svetski priznatim umetnicima, što je veoma dragoceno, posebno mladim autorima koji su na početku karijere. A sve je neposredno i prirodno, što je zapravo najdivnije od svega. Uvek se radujem ovom festivalu.

N. Savić

 

 

 

error: Content is protected !!