јануар 31, 2026

Pružni prelazi – život na kocki zbog nepažnje

Pruzni-prelaz-(3)

Svake godine beleže se stradanja na putno-pružnim prelazima, a ne tako davno, nedaleko od Kikinde, dogodile su se dve saobraćajne nezgode na ovim mestima. Bez obzira na to da li je prelaz obezbeđen ili ne, od najveće važnosti je poštovanje signalizacije i saobraćajnih propisa, kaže Milan Ilić, savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja.

– Ugroženost vozača na putno-pružnim prelazima zaista je veliki problem. Naši podaci pokazuju da je, u 95 odsto slučajeva, na ovim mestima do saobraćajne nezgode došlo zbog ljudskog faktora. Poslednjim izmenama Zakona o bezbednosti u saobraćaju precizno je navedeno da vozač pre prelaska puta preko pruge mora da se zaustavi, da prekine kretanje i da se uveri da može bezbedno da pređe. Signalizacija na putno-pružnim prelazima se obnavlja, ali često imamo situaciju da je građani namerno oštećuju. Naše analize pokazuju da je, u nastanku ovakvih nezgoda, najzastupljeniji ljudski faktor – tehnički faktor može, ali sa manjim procentom, da doprinese toj bezbednosti – naveo je Ilić.

Agencija za bezbednost saobraćaja tokom godine kontinuirano sprovodi aktivnosti na edukaciji učesnika u saobraćaju o prelasku puta preko pruge, rekao je savetnik direktora i naglasio da saobraćajne nezgode na ovakvim mestima imaju veoma teške posledice i da se, najčešće, završavaju tragično. Otud i apel iz Agencije da se poštuju propisi i na putno-pružnim prelazima, kao i sva saobraćajna signalizacija.

Pojas upotrebljava samo 20 odsto putnika na zadnjem sedištu

– Podaci o tome da je uticajni faktor „pogrešno izvođenje radnji” u saobraćajnim nezgodama sa nastradalima – i povređenima i poginulima, zastupljen sa 40 odsto, brzina kao uticajni faktor sa 30 odsto, dok je na nastanak nezgode alkoholisanost vozača imala udeo u 12 odsto slučajeva, ukazuje na to gde imamo najviše prostora za poboljšanje. Procenat upotrebe sigurnosnog pojasa jedan je od faktora koji mogu da nam, tokom godine, spasu oko sto života. Prema našim analizama, 80 odsto poginulih na zadnjem sedištu nije bilo vezano, kao ni 100 vozača putničkih automobila koji su poginuli u prethodnom periodu. Cilj naše strategije jeste da na zadnjem sedištu imamo procenat upotrebe pojasa 85, a 95 na prednjem. Trenutno se kod nas na prednjem sedištu vezuje 80 odsto, a na zadnjem 20 procenata učesnika u saobraćaju, i ovde vidimo puno prostora za poboljšanje – naveo je Ilić.

Don`t copy text!