U Lovačkim domovima u Mokrinu i na Mlaki danas su održane radionice o mogućnostima pošumljavanja na teritoriji Kikinde. Organizovane su na osnovu projekta „Stvaranje uslova za obnovu šumskih ppredela na političkom, terenskom i tržišnom nivou u cilju postizanja neutralnog stanja degradiranosti zemljišta u Srbiji”, koji sprovodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Srbije.
Prof. dr Saša Orlović, direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, istakao je da su Kikinda i Dimitrovgrad prepoznati kao pilot-područja za utvrđivanje stepena degradacije zemljišta i potencijala za pošumljavanje.
– Kikinda je odabrana jer smo procenili da su najveće aktivnosti pošumljavanja koje preduzima lokalna samouprava upravo ovde. Zemljište kao resurs je izloženo brojnim procesima degradacije – u Kikindi uglavnom vetrovima, eroziji – i nedostatku organske materije. Kada to utvrdimo, tražimo one koji bi bili spremni da pošumljavaju svoje parcele. Drveće povećava organsku materiju u zemljištu, smanjuje uticaj vetra, poboljšava biodiverzitet. Sada se otvara prostor za veliki državni projekat koji će se baviti podizanjem novih šuma, poljozaštitnih pojaseva, ali i unapređenjem postojećih – i u javnom i u privatnom sektoru – rekao je prof. dr Orlović.
On je dodao da je cilj ovih aktivnosti stvaranje održivog, vitalnog šumarstva koje će efikasnije vezivati ugljenik, proizvoditi drvnu masu i doprinositi očuvanju životne sredine.
– U Vojvodini, gde god posadite drvo, to je višestruka dobit. Pored ekologije, to doprinosi i boljim rezultatima u poljoprivredi, razvoju pčelarstva, lovstva i turizma. Drveće je neophodno za opstanak poljoprivrede, jer poboljšava mikroklimu, naglasio je Orlović.
Inženjer šumarstva u JP „Kikinda“ Miodrag Radovanović naglasio je da je u toku prikupljanje informacija o raspoloživim površinama na teritoriji Kikinde koje bi mogle biti obuhvaćene ovim programom.
– Ove radionice su finalna etapa pripremnog projekta, a njihov cilj je bio da se lokalna udruženja – ekološka, lovačka, pčelarska – informišu o mogućnostima učešća u većem programu pošumljavanja. U februaru je potpisan sporazum između Vlade Srbije i UN, čime je pokrenut projekat „Forest Invest“. On predviđa obnovu 50.000 hektara i podizanje novih šuma na 7.000 hektara širom Srbije – rekao je Radovanović.
On je dodao da je cilj da što više lokalnih aktera prepozna mogućnost i interes za učešće u pošumljavanju. Osim što će se podizati nove šume, biće unapređene i postojeće. Projekat, istakao je, predviđa i ekonomske i ekološke benefite, kako za državu, tako i za privatne vlasnike.
S. V. O.