Classic Layout

odbojka

Severni Banat, u Drugoj ligi „Sever” Odbojkaškog saveza Vojvodine, u trećem kolu, bio je formalni domaćin u Šid, timu Vesta, izgubivši 3:1. Treći je to poraz Kikinđana, koji su nastupili sa svega šestoricom, a u četvrtom kolu, narednog vikenda, dočekaće Kulpin iz istoimenog mesta.
SEVERNI BANAT: Simić, Kovačev, Vidicki, Grujić, Poletan, Njagrić.
U rangu niže, Prvoj vojvođanskoj ligi grupa „Jug”, odbojkašice Kikinde 0230 poražene su u Žitištu od Begeja, rezultatom 3:2 dok je Kikinda u Ravnom Topolovcu izgubila 3:0 od Hercegovine koju će pak u trećem kolu čekati Kikinda 0230, a Kikinda će ugostiti drugu ekipu Kleka.
D. P.

Sasava-bajka

Posle velikih zahvata na uređenju sale i svih prostorija „Laneta“, u novembru će se, u sada još lepšem Dečijem  pozorištu, nastaviti sezona repertoarskog igranja predstava.

Prvo će, 3. novembra, na repertoaru biti „Koza Roza“. Slede „Medvedova ženidba“ i obnovljena „Šašava bajka“, a poslednje nedelje u Mesecu radosti “Laneta” igraće se predstava „Crvenkapa“.

U „Lanetu“ se predstave igraju nedeljom, i, u ovom periodu godine, počinju u 17 sati.

Dečija glumačka grupa održava probe, a iz „Laneta“ sada pozivaju i stariju decu da se pridruže radionicama, što mogu da učine prijavljivanjem u samom Pozorištu.

S. V. O.

Sveta-Petka-2

Sveta Petka ili Prepodobna mati Paraskeva bila je hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. veka. Dan njenog pomena, Petkovdan, obeležava se 27. oktobra, i šesta je slava po broju svečara u Srbiji.

Ova svetiteljka rodila se u selu Epivatu, kod grada Kalistratije na obali Mramornog mora, polovinom 10. veka. Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski.

Još kao devojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu, bila je veoma pobožna. Nakon smrti svojih roditelja, željna podvižničkog života, napustila je roditeljski dom i otišla u Carigrad, gde se zamonašila u crkvi Svete Sofije i dobila ime Paraskeva. Zatim se zaputila u Jordansku pustinju. Živeći strogim asketskim životom, radi Hrista se podvizavala sve do svoje starosti.

Širom Srbije nalazi se i veliki broj izvora, koji su posvećeni Svetoj Petki. Jedan od njih je izvor u Kalemegdanskoj tvrđavi u Beogradu, gde su njene mošti dugo vremena počivale.

Saborna crkva u Jašiju

Kult Svete Petke veoma je razvijen među Srbima, pa je Petkovica kao jača slava raširena u više krajeva, a najviše u istočnoj Srbiji i u Dalmaciji.

Saborna crkva u Jašiju, najveća crkva u Rumuniji, gde se nalaze mošti Svete Petke jedno je od najpopularnijih mesta hodočašća pravoslavnih hrišćana na jugoistoku Evrope.

Hodočašće u svetinjama koje se nalaze u Sabornoj crkvi u Jašiju postalo je jedan od glavnih verskih događaja u Rumuniji. Stotine hiljada hodočasnika okupljaju se svake godine drugog vikenda oktobra da bi obeležili spomen Svete Paraskeve, dok je sam grad u isto vreme ustanovio svoje Dane proslave.

Kult Svete Petke je izuzetno razvijen u Srbiji, Grčkoj i drugim pravoslavnim balkanskim zemljama.

vaterpolo

Vaterpolisti ŽAK-a poraženi su treći put ove sezone, u isto toliko utakmica Prve A lige, našeg drugog ranga. U Subotici, u okršaju za prve bodove i beg sa samog dna tabele, Spartak je slavio 16:13 (4:2, 4:2, 3:4, 5:5) pa je upisao prvu pobedu, a ŽAK ostavio sa saldom nula. U četvrtom kolu, Kikinđani će u subotu čekati šabačku Savu.
ŽAK: Bušić, Marić, Sivčev, Tica, Palotaš, Talaja 1, Đukić, Jarić 2, Bulatović 1, Gavranov 4, Simić 5, Sivčev, Šušnica, Menda. Trener: Dragojević. 
D. P.

Mlade-zvezde-(6)

Na sceni KUD „Eđšeg“ večeras su se, na devetom takmičenju talenata „Mlade zvezde“ („Tinni Csillag“) smenjivali plesači, pevači, instrumentalisti, recitatori i glumci, ukupno 22 učesnika – dece i mladih iz svih krajeva Vojvodine. Organizator takmičenja darovitih je Udruženje građana “Kekend-Kökénd”.

– Ove godine nastupio je čak 21 takmičar, uzrasta od vrtića do maturanata, iz Kikinde, Čoke, Sente, Nove Crnje, Tornjoša, Torde i Tobe. Takmičenje se odvija u tri uzrasne grupe i u svakoj žiri bira troje najboljih koji će biti i nagrađeni – rekla je Vivien Fazekaš, predsednica Udruženja.

Posle tri bloka pesme, igre, i najlepših stihova po izboru učesnika, žiri u sastavu Gizela Kekenj, Ramona Tot i Apolonija Koso, imao je težak zadatak da izabere najbolje.

U najstarijoj grupi prvo mesto pripalo je Dorki Krišan. Drugoplasirana je bila Bianka Budai, dok je treće mesto zauzeo David Šandor.

Elena Barna bila je najbolja u srednjoj uzrasnoj grupi, na drugom mestu bila je Emuke Krišan, a na trećem Leona Đun. Među najmlađim talentima istakli su se Petra Kanalaš (treće mesto), Stašo Terzin (drugo mesto), dok je apsolutne simpatije i žirija i publike pobrao Edvard Čanadi, učenik trećeg razreda iz Čoke.

– Pevao sam „Elvisa Prislija“, „Zatvorski rok“, i jako sam zadovoljan. Učestvujem na takmičenjima, ali ovde sam bio prvi put i doći ću opet – rekao je presrećni Edvard koji na repertoaru ima i Frenka Sinatru, ali je, kaže, sada želeo da peva pesmu koju je izvodio “Kralj”.

Jedinstveno takmičenje koje je donelo mnogo radosti i izvođačima i publici, pomogli su Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine i Grad Kikinda koju je predstavljala Melita Gombar, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Iz godine u godinu takmičenje stiče sve veću popularnost među decom i mladima. Za ovu manifestaciju karakteristično je da se odvija na mađarskom, čime se daje doprinos negovanju mađarskog jezika i pruža mogućnost deci i mladima da nastupe pred publikom i žirijem čiji saveti će im pomoći i usmeriti ih na koji način da razvijaju svoje potencijale, kao i da steknu samopouzdanje u nastupu. Uz to, imaju mogućnost da se upoznaju i stiču nova prijateljstva. Grad Kikinda je prepoznao značaj manifestacije i pružio je podršku, kao što će i ubuduće činiti – rekla je Melita Gombar.

Svi takmičari dobili su diplome za učešće, a najbolji su nagrađeni. Pobednica u kategoriji najstarijih, Dorka Krišan, obezbedila je i učešće na glumačkom kampu Kulturnog saveza vojvođanskih Mađara u Senti.

Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine prepoznao je „Tinni Csillag“ kao manifestaciju od posebnog značaja za decu i mlade.

S. V. O.

kuglanje.-slavia-kovacica-kika

Nakon bronze u Euro kupu, kuglašice Kike vratile su se domaćim obavezama, nastavivši niz trijumfa. U šestom kolu Superlige, zabeležile su petu pobedu u sezoni, slavile su u Kovačici 7:1 (3.445:3.363) u susretu sa Slaviom, istovremeno oborivši ekipni rekord kuglane. U sedmoj rundi, Kika će u Novom Bečeju dočekati novosadsku Vojvodinu.
KIKA 0230: Draganov 544, Francuski 577, Santo 553, Šibul 546, Frenc 624, Komanov 601.
D. P. 

Ahondroplazija-sadnja-(5)

Povodom Svetskog dana koštane displazije kojoj pripada i ahondroplazija, danas je u Kikindi održana akcija ozelenjavanja parka kod Sportskog centra „Jezero“. Događaj je organizovalo Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ sa sedištem u Kikindi, a prisustvovala su mu deca sa ovim retkim oboljenjem sa svojim porodicama, iz Svrljiga, Belegiša, Beograda i Šida, kao i predstavnici Grada, resornog ministarstva, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i predškolskih ustanova iz Kikinde, Svrljiga i Novih Banovaca.

Posle radionice o inkluziji i povezivanju predškolskih ustanova i roditelja, druženja i razmene iskustava, posađeno je 30 mladica četinara, što je broj dece kojoj je u Srbiji trenutno potrebna terapija za ahondroplaziju koja, između ostalog, uzrokuje koštane displazije i izrazito nizak rast.

– U Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju savršeno smo svesni da, kada oboli dete, boluje čitava porodica i zato smo ovde, da im pokažemo da nisu sami, da je njihova država tu za njih i da ćemo sve uraditi da što manje pate. Na inicijativu predsednika države formirana je Grupa za retke bolesti u Ministarstvu i obolele pomažemo na više nivoa. Sada je u toku akcija podele vaučera za rehabilitaciju, za kupovinu medikamenta i za jednokatnu pomoć, a država sistemski pomaže za lečenje retkih bolesti. Grad Kikinda je pravi primer kako treba da se ophodimo prema porodicama sa decom sa retkim bolestima. Važno je da kažem – oni nisu retki, oni su posebni – rekao je državni sekretar Ministarstva, Radoš Pejović.

On je istakao da je briga države evidentna jer je 2012. godine za retke bolesti ukupno davala oko 130 miliona dinara, a sada je to izdvajanje u iznosu od 7,2 milijarde. Pre 12 godina lečila se samo jedna retka bolest i samo dva pacijenta dobijala su terapiju, dodao je dr Željko Popović, zamenik direktora Sektora za lekove i farmakoekonomiju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

– Danas lečimo oko 730 pacijenata sa više od 40 retkih bolesti, što je ogroman napredak – naveo je dr Popović. – Srbija je, u ovom trenutku, među prvim zemljama u Evropi kada su u pitanju neke od terapija. Na osnovu odluke naše komisije, za ahondroplaziju terapiju prima osmoro dece, i imamo zahteve za još 13 do 15 dece. Mislim da ćemo sledeće godine povećati broj pacijenata na terapiji i da ćemo, u narednom periodu, doći do toga da svi kojima je to potrebno, i dobiju adekvatnu i najnoviju terapiju.

Cena terapije za ahondroplaziju, novog leka koji pospešuje rast i razvoj, za jedno dete je 270 hiljada evra na godišnjem nivou.

– Došli smo do momenta kada nam je svima potrebna dodatna podrška – kaže Davor Terzić iz Udruženja dece sa ahondroplazijom Srbije. – Od prvog dana imali smo pomoć lokalne samouprave, Fonda i države. Zato smo formirali savez sa još nekoliko bliskih udruženja.

Davor i Slađana Terzin bili su inicijatori i osnivači udruženja čiji je Slađana predsednik. Njihova petogodišnja devojčica Staša rođena je sa ovim oboljenjem.

– Čim sam čuo da osnivaju krovno udruženje za čitavu Srbiju, tada kao predsednik Skupštine grada, i pozvao sam ih na razgovor. Želeo sam da se upoznamo sa tom bolešću i sa svim aspektima njihovog života. Shvatili smo da je važna pomoć, pre svega lokalne samouprave, jer su želeli da se odavde bore za to da svako dete u Srbiji dobije terapiju. Podržali smo ih i pomogli da dođu do viših instanci, do Republičkog fonda i do samog predsednika Aleksandra Vučića, i država je odlučila da im izađe u susret. Cilj je da svako dete koje boluje od retkih bolesti dobije pravu terapiju – ispričao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je sa zamenikom, Dejanom Pudarom i članom Gradskog veća, Željkom Raduom, učestvovao u akciji.

– Naša Staša prima terapiju osam meseci i za to vreme je porasla 4,6 centimetara. Deca sa ahondroplazijom porastu godišnje, u proseku, dva do tri centimetra – kaže Slađana Terzin. – To su odlični rezultati i naša lekarka, genetičar dr Mijović u Beogradu, veoma je zadovoljna. U saradnji sa Fondom, našim lekarima i Nacionalnim savezom retkih bolesti Srbije uspeli smo da izdejstvujemo da, od ovog meseca, više ne idemo svakog meseca po terapiju u Beograd, nego će nam ona stizati u našu bolnicu, u kojoj su nam izašli u susret.

Terapija uspešno deluje i kod devojčice Lenke, rekla je njena majka Jelena Hađasija, takođe članica Udruženja.

– Malim koracima idemo ka velikom cilju. Na moju veliku sreću Lenka puni šest godina i već osam meseci prima terapiju. Volela bih da svi njeni drugari dobiju lek i da delimo ovu sreću – dodala je.

Danas posađeno drveće je i logo Udruženja, i oplemenilo je prostor za decu u našem gradu. Neka njihov rast simbolično prati razvoj i naše dece, rečeno je na današnjem skupu.

karate

Kup Vojvodine održan je u Inđiji, okupilo se više od 40 klubova, a kikindski Feniksovci, u tri uzrasne kategorije u katama i borbama, uzeli su 13 medalja, a osvajači su se kvalifikovali u Kup Srbije.
Osvajači, nade: Mia Vašalić – zlato i bronza u katama, Stefan Sili – zlato u katama, Mateja Šašić – srebro u katama, Dunja Nađalin – bronza u borbama (do 45kg), pioniri: Selena Kličić – zlato u borbama (do 45kg), Danilo Anučin – srebro u borbama (do 40kg), Jelena Kličić – bronza u borbama (do 40kg), Nataša Tatić – bronza u borbama (do 36kg), Milan Dragišić – bronza u katama, poletarci: Milan Muidža – bronza u katama, ekipni nastupi: Sili, Nikola Skakić, Vašalić – zlato u katama (nade, mešani tim), Marija Šašić, Lenka Zavišić, Nikolija Dabović – bronza u katama (poletarke), Simona Marjanović, Tatić, S. i J. Kličić – bronza u borbama (pionirke).

D. P.

fudbal.-kozara-bvs-sloboda-nk

Kozara – Sloboda 1:1 (0:1)
B. V. Selo – Gledalaca: 250. Sudija: Kristian Kovač (Mokrin). Strelci: Ratko 55. za Kozaru, Galić 16. za Slobodu.
KOZARA: Ševo, Rofa (Bajić), Knežević (Plavšić), M. Bunić, (Latinović), Spahić, Ratko, Labus (B. Bunić), Penavski, Tomić, Krmar, Zeljković.
SLOBODA: Đaković, L. Bogojević, Marković, Ćulibrk (Jovandić), Galić, Misić (Popović), Protić (Terzin), M. Bogojević (Đurđević), Ćosić (Lisica), Vokić, Cvijanović.
Galić je rano doneo prednost Novokozarčanima, nakon ubačene lopte u kazneni prostor, snašao se u gužvi. Izjednačio je Ratko, posle Kneževićeve povratne lopte, pravovremeno je reagovao i s desetak metara, već početkom drugog poluvremena, stavio tačku na besadržajan, nervozan i rastrzan opštinski derbi, a da u tim tonovima protekne, dosta je doprineo i nesiguran arbitar Kovač.
D. P.