Classic Layout

pas-na-povocu-1

Građani često nisu sigurni šta treba da preduzmu kada se suoče s napadom psa, bilo da se radi o vlasničkom ili napuštenom psu. Jedna takva situacija dogodila se nedavno, kada je devojku koja je šetala svog psa, napao drugi, vlasnički pas. Vlasnik je bio prisutan, ali njegov pas nije bio na povocu, niti je imao korpu, na šta je, po propisima, obavezan.

Sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove Gradske uprave, Petar Žigić, objašnjava da je važno razlikovati vlasničkog od napuštenog psa i preduzeti odgovarajuće mere.

– Ako vas napadne vlasnički pas, potrebno je odmah prijaviti napad Policiji. Policijski službenici izlaze na teren, sačinjavaju zapisnik i identifikuju vlasnika psa. Ovaj zapisnik je neophodan ukoliko planirate da pokrenete privatnu tužbu. Takođe, obavezan je i lekarski izveštaj. Komunalnoj inspekciji u Uslužnom centru Gradske uprave prijavljujete nepoštovanje Gradske odluke – da je pas bio bez povoca i bez korpe na javnoj površini, i mi vlasnika kažnjavamo zbog uočenih nepravilnosti – kaže Žigić.

On navodi da vlasnik psa može biti kažnjen zbog šetanja psa bez povoca ili zaštitne korpe, u zavisnosti od veličine i vrste psa.

– Kazna za svaki prekršaj iznosi 25.000 dinara. Ako pas nema ni povodac ni korpu, kazna se udvostručuje. Ove i druge mere uvedene su da bi građani poštovali Odluku i povećali bezbednost u gradu – objašnjava Žigić.

U slučaju napada napuštenog psa, situacija se prijavljuje Gradskoj upravi. Takođe je potrebno dostaviti lekarski izveštaj i policijski zapisnik.

– U takvim slučajevima “Zoohigijena” proverava zdravstveno stanje psa, kako bi se utvrdilo da li je zaražen nekom bolešću i preduzima dalji postupak. Ukoliko se potvrdi da je napad izvršio napušteni pas, zahtev za naknadu štete podnosi se, takođe, u Uslužnom centru – navodi Žigić i dodaje da Komunalna inspekcija redovno kontroliše sprovođenje propisa.

Komunalni inspektori prilikom redovnih i ciljanih kontrola sagledavaju sve što je u njenoj nadležnosti i sadržano je u Gradskoj odluci. Proveravaju i da li vlasnici poštuju pravila, kao što su upotreba povoca i zaštitne korpe. U slučajevima kada prekrše propise, Inspekcija ima pravo da ih upozori ili kazni. “Nije uvek cilj da odmah izričemo kaznu. Ponekad izdajemo upozorenja, ali ako se prekršaj ponavlja, ili je u pitanju teže kršenje propisa, sledi sankcionisanje”, dodaje sekretar.

Žigić je ukazao i na povećanje kazni.

– Prošle godine kazne su bile 10.000 dinara, i bile su mandatne, u roku od osam dana mogla je da se plati samo polovina iznosa. Sada iznose 25.000 dinara. To je učinjeno kako bi se povećala svest o odgovornom vlasništvu i kako bismo bili u ravni s drugim gradovima. Ovo nije pitanje represije, već sigurnosti svih građana.

On naglašava da saradnja između Policije i Komunalne inspekcije igra ključnu ulogu.

– Policija nama dostavlja izveštaje o incidentima, dok mi, s druge strane, njih obaveštavamo o slučajevima koje evidentiramo na terenu. To omogućava efikasno sankcionisanje nesavesnih vlasnika i obradu slučajeva napada.

Prošle godine je, prema njegovim rečima, izdato sedam prekršajnih naloga – šest zbog nesavesnog držanja psa i jedan zbog izvođenja psa bez zaštitne korpe.

“Naš cilj je da osiguramo mir i bezbednost u gradu, a za to je neophodno da svi građani poštuju pravila”, zaključuje Žigić.

(Ne)poznate odredbe Gradske odluke

Iako je Odluka o uslovima i načinu držanja pasa i mačaka dostupna na zvaničnoj stranici Grada, mnogi vlasnici sa njom nisu upoznati, ili bar ne u celosti. Ovo su samo neke od manje poznatih odredbi:

– pas koji može predstavljati opasnost po okolinu, može se izvoditi na javne površine ukoliko je sa uspehom prošao obuku iz socijalizacije i vlasnik je dužan da prijavi držanje takvog psa.

– vlasnik, odnosno držalac, psa može da izvodi na povocu dužine do dva metra. Psi rasa nemački ovčar, belgijski ovčar, rotvajler, doberman, nemački bokser, veliki šnaucer, crni terijer, argentinski pas, bul mastif, mastif, napuljski mastif, pirinejski mastif, šarplaninac, kavkaski ovčar, erdel terijer; psi drugih velikih rasa i srednjih rasa čija visina u grebenu prelazi 55 centimetara, kao i svi psi nastali ukrštanjem sa jednom ili više navedenih rasa ako su stariji od pet meseci, mogu da se izvode samo na povocu koji ne može da bude duži od jednog metra i sa zaštitnom korpom.

– psi malog rasta ili štenad do pet meseci starosti mogu se izvoditi bez zaštite korpe na njušci.

– prilikom izvođenja psa i mačke, vlasnik ili držalac dužan je da kod sebe ima potvrdu o izvršenom obeležavanju i o vakcinaciji, potvrdu o izvršenoj obuci i proveri stepena socijalizacije za pse koji mogu predstavljati opasnost po okolinu i pribor za čišćenje javne površine i uklanjanje izmeta.

Odluku o uslovima i načinu držanja pasa i mačaka Grada Kikinde možete pročitati na ovoj stranici. 

Prijavljivanje nepoštovanja Odluke moguće je i anonimno, na broj (0230) 30-60-60.

S. V. O.

Ana Brnabić

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je sinoć da protesti studenata koji se održavaju nisu studentski protesti, već apsolutno politički protesti, na kojima su se jasno izdefinisala dva politička zahteva – nasilna smena vlasti putem prelazne vlade što je, kako je rekla, direktno upereno protiv predsednika Aleksandra Vučića i separatistički zahtevi za otcepljenje Vojvodine kao republike.

Brnabić je za TV Pink rekla da je njoj posebno zanimljiv ovaj drugi zahtev, koji je, kako kaže, sve očigledniji i sve glasniji, a to smo, kako navodi  doživeli sa Kosovom i Metohijom, sa jednostranim proglašenjem nezavisnosti 2008. godine.

„Sada ti predstavnici bivše vlasti pričaju potpuno otvoreno, i ja opet molim ljude da ih ne zovu autonomašima, jer oni autonomaši nisu. Oni su separatisti. Oni su za to da se Vojvodina otcepi od Srbije i postane republika, kao što kaže Goran Ješić, da imate pozivni broj +384, da se Srbija odrekne Vojvodine kao što su se oni dok su bili vlast odrekli Kosova, pa je onda došao Aleksandar Vučić koji je dve godine kasnije uspeo da vrati pitanje Kosova i Metohije na međunarodnu agendu“, rekla je Brnabić.

Istakla je da ona to smatra potpuno nelegimnim.

„To je protivustavno delovanje. Ja sam slušala i večeras Aleksandra Vučića na vašoj televiziji. Ja razumem da on je predsednik svih građana, ja razumem da on poziva na jedinstvo, on to uvek radi.  Ja njega zaista cenim zbog tolerancije. Sve mi je jasno, on je predsednik. Ali to što oni rade, to što radi Dinko Gruhonjić, to što radi Goran Ješić, to kako huškaju te predstavnike političkih stranaka koji su i studenti, na separatizam, to je protiv Ustava i to ne sme biti dozvoljeno“, ocenila je Brnabić.

Istakla je da joj smeta to što se blokade univerziteta nazivaju protestima studenata, jer, kako je rekla, u Srbiji ima 263 hiljade studenata i ne može se reći da su svi u blokadi.

„I bez prebrojavanja, svakako ne možete reći da su ovi ljudi na blokadama predstavnici svih studenta. I to baš posebno počinje da mi smeta, zato što mislim da je uvreda za ogroman broj studenta koji zaista jesu ili politički nedeklarisani ili veliki broj studenta koji su za Srpsku naprednu stranku i koji podržavaju Aleksandra Vučića. Ogroman broj studenta koji ćute, sede, trpe ljudi, šta će. I oni studenti koje ne zanima politika, zanima ih da studiraju, da daju godinu, da što pre završe fakultet sa što boljim prosekom, da bi sutra dobili šansu za što bolji posao. Dakle, vide jasnu, dobru, ekonomsku, na svaki način dobru perspektivu za sebe u ovoj zemlji“, rekla je Brnabić.

Ona je ocenila da je u protestu grupa apsolutno politički jasno profilisanih mladih ljudi koji su takođe i studenti.

„Ovo što vidimo su političari, koji jesu pripadnici političkih stranaka. Od Đilasove stranke, preko Ponoševe stranke, do Aleksićeve stranke, ali vam je to sve u stvari isto. I ne možete reći da to nisu politički protesti, ali su politički protesti“, smatra Brnabić.

Kako je rekla, ne postoje više studentski zahtevi, jer su oni ispunjeni.

„Meni je apsolutno nelegitimno i nedemokratski da bilo kakav plenum, kao kvazi telo, odlučuje u ime svih studenta. Za to postoje studentski parlamenti“, rekla je Brnabić.

 

nova-godina

Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicima Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki. Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu, „vasilicu“.

Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsećajući da se u brojnim crkvenim domovima obeležava ovaj značajan praznik.

Toga dana u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored „vasilicu“ mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić. Takođe, veruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

policija-saobracaj

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe zadobile lake telesne povrede, a u jednoj je pričinjena materijalna šteta. U ovim saobraćajnim nezgodama procenjena materijalna šteta je u iznosu od 265.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog: radnje vozilom i nedržanje odstojanja.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 26 učesnika u saobraćaju i izdato je 114 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 16 vozača, od kojih su tri vozača zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 19 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 65 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 40 ostalih prekršaja.

melizmi-crkva-(3)

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ uoči pravoslavne Nove godine organizovala je koncert u hramu Svetog Nikole. Ova godina u znaku je jubileja, istakla je ovim povodom Biljana Mandić iz ove grupe.

-Osnovani smo pre dve decenije i naša želja bila je da prvi koncert u ovoj godini održimo u našoj crkvi koja obeležava 250 godina postojanja. „Melizme“ vodim iz ljubavi, sakupljajući najlepše stvari iz života i uz podršku Kulturnog centra. Ovaj koncert posvećujemo našoj dugogodišnjoj saradnici Ljiljani Pancel, koja više nije sa nama i kojoj želimo da iskažemo dužno poštovanje. Nastup je i izraz zahvalnosti našim porodicama, jer su uvideli značaj onoga što radimo. Iza nas je veliki broj snimljenih dokumentarnih filmova u kojima prikazujemo običaje, ali i nastupa u zemlji i inostranstvu gde smo predstavljali naš grad na najlepši način – navela je Biljana Mandić.

Koncertu duhovnih, prazničnih i tradicionalnih pesama prisutvovali su sugrađani, kao i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Ženska pevačka grupa „Melizmi“ uvek nas prijatno iznenadi svojim nastupima. Tako je bilo i u hramu Svetog Nikole gde su se spojili pravoslavlje i tradicionalna pesma našeg naroda. Ponosni smo na sva naša kulturno-umetnička društva i pevačke grupe jer su oni dokaz da smo kao zajednica uspeli da očuvamo tradiciju i da je na pravi način prenesemo na mlađa pokolenja – dodala je Marijana Mirkov.

Od početka do danas deo „Melizama“ bilo je više od 40 žena. Prijatelji grupe su i muzičari Marko Stupar i Stefan Boškov.

A.Đ.

kika

U kuglani Spensa, u 10. kolu Super lige Srbije ekipa „Kike 0230″ juče je savladala domaću ekipu „Bačke” rezultatom 1:7 i 495 čunjeva razlike.

Kikindske kuglašice su trenutno na prvom mestu tabele Super lige. Naredno kolo igraće kod kuće, u domaćem Bečeju, gde će dočekati ekipu Singidunuma iz Beograda.

KIKA 0230: Šibul Snežana 535, Francuski Marijana 516, Santo Jelena 506, Frenc Ljiljana 562, Kresoja Natalija 477, Komanov Nada 499

dositejeva-toplovod

Iz gradskog budžeta za 2025. godinu za Javno preduzeće „Toplana“ planirana je subvencija od 17,4 miliona za izgradnja vrelovoda sa priključcima u Dositejevoj ulici i šest miliona za nabavku opreme.

-Radi se o proširenju postojeće mreže i, nakon više godina, možemo da se pohvalimo da ćemo uspeti da priključimo nove korisnike na vrelovod. Putem ove investicije naši korisnici postaće i objekti Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje i Fonda za zdravstvo i penzijsko-invalidsko osiguranje gde će biti instalirane i podstanice. Trasa će obuhvatiti deo Dositejeve od Gradskog trga do pomenutih zgrada u dužini od 200 metara. U ovom delu grada očekujemo i priključenje zainteresovanih domaćinstva, a novi vrelovod moći će u budućnosti da se razvija – pojasnio je v.d. direktor JP „Toplana Dušan Marjanović.

Za pomenutu deonicu vrelovoda projekat je završen. Isto tako završena je sva neophodna dokumentacija za prevezivanje kotlarnice u ulici Hajduk Veljkovoj na kotlarnicu Centar.

-Započeli smo i nabavku uređaja čiji je cilj ušteda prirodnog gasa- energenta koji se troši prilikom proizvodnje toplotne energije. Proračuni su da ćemo za dve i po godine isplatiti ovu investiciju, a u narednih 40 godina ostvarićemo značajne uštede za sistem. Kako nemamo alternativu gasu, moramo da razmišljamo o uštedama koje moramo da ostvarimo i koje će nam omogućiti buduća ulaganja i proširenje infrastrukture – naveo je Marjanović.

I ove grejna sezone biće evidentirane najkritičnije lokacije, kako bi se, po završetku grejne sezone, zamenio cevovod.

Nastaviće se i sa automatizacijom podstanica koje omogućava bolje i lakše funkcionisanje samog sistema. Ono omogućava i balans sistema i da svi korisnici daljinskog grejanja podjednako dobijaju toplotnu energiju.

A.Đ.

krave

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Martinović izjavio je  da će ove godine podsticaji za kvalitetne priplodne mlečne i tovne krave biti povećani sa 40.000 dinara na 55.000 dinara.

Dodao je da će narednih dana biti oformljena Radna grupa u cilju sistemskog rešavanja svih pitanja u stočarstvu.Martinović je na sastanku podsetio da je iz budžeta Srbije isplaćeno dodatnih 100.000 dinara za krave prvotelke svim poljoprivrednim proizvođačima koji su se prijavili na javni poziv za kvalitetne priplodne krave u aprilu 2024. godine.

Martinović je naglasio da su Vlada i resorno minisarstvo čvrsto usmereni na oživljavanje stočarstva u zemlji, kao i da je Srbija uložila najviše od svih evropskih zemalja u tu granu poljoprivrede.

Istvan-Marta
-Imala sam sreću da se četvrt veka bavim onim što volim. Knjige su mi svetinja,  još od đačkih dana. Moji nerazdvojni drugari. Čaroliji lepe reči, kada je duhovni užitak u pitanju, nema ravna. Na raspolaganju sam u biblioteci imala sve vredno napisano na srpskom i mađarskom. Predivan ugođaj.  Dok prelistavaš požutele stranice, budi ti se i rasplamsava radoznalost. Hoćeš da saznaš više od napisanog, pa se hvataš novih zapisa, a potom nastojiš da to novootkriveno, a dragoceno za istoriju ili zanimljivo za javnost, obelodaniš. Još ako znaš jezik – znaš sve.
Tako u najkraćem Marta Ištvan definiše sopstveni radni opus u Gradskoj biblioteci „Jovan Popović“, koji se, u najvećoj meri, svodio na angažman u pozajmnom odeljenju, da bi potom preuzela postupak obrade knjiga na srpskom i mađarskom jeziku.
I nije ova naša sugrađanka samo „običnim“ čitaocima bila na usluzi. Odaje kikindskog hrama knjige pohodili su i oni koji vole  da pišu,  odnosno manje ili više uspešni istraživači prošlosti. A Marta je činila sve da te osobe što brže i lakše dođu do neophodne literature, upućivala ih na odgovarajuće, po njih ključne, detalje pisanih tragova ovdašnjeg bitisanja kroz vekove.
I šta se, u jednom momentu, desilo? Na nagovor nekolicine tih kojima je svesrdno pomagala, uplovi i ona u spisateljske istraživačke vode. Poznavanje srpskog i maternjeg, mađarskog, jezika, kao i na fakultetu  potpuno ovladavanje nemačkim, a uz to i ruskim, bili su joj, a i danas su, od neprocenjive vajde.
Marta Ištvan za kratko vreme postala je pouzdan i plodonosan hroničar ovog dela Banata. I ono što je posebno zanimljivo: njen odabir i obrada tema odstupaju od ustaljene matrice većine lokalnih istraživača prošlosti  – da se već objavljeno prerađuje i kompilira, čak i prepisuje, pa „krsti“ kao sopstveno autorstvo. U opsegu njenog interesovanja su ponajviše ljudi iz davnih vremena i njihove sudbine, o kojima piše bez ideološkog i etničkog zazora. U Martinim knjigama susrećemo se sa galerijom „novih“ likova, i te kako bitnih za doba u kojem su živeli, a zbog  kulturnih, arhitektonskih, privrednih i drugih tragova koji su iza njih ostali, i danas, a i ubuduće, vrednih  pominjanja i poštovanja.
Naša sagovornica se, pišući o istoriji rodnog grada, prvo okušala u novinarstvu. Od 2000. godine tekstove o zavičajnoj prošlosti objavljuje, sem u kikindskim medijima, u vojvođanskim glasilima na mađarskom jeziku. Pomenimo „Het Nap“, „Mađarso“, „Rimokatolički glasnik“… Vremenom u njoj sazreva želja da ogromno znanje ovekoveči u tvrđim koricama od novinske hartije.Marta svoju prvu knjigu posvećuje pokretačima opekarske industrije u našem gradu. Sastavlja svojevrsni rodoslov nemačke porodice Bon, koja, zabeležila je, doseljava iz Neuzine i ovde, između ostalog, podiže crepanu, koja će u decenijama koje slede proslaviti Kikindu.
-Potrudila sam se da Bona što objektivnije predstavim, odnosno da tu priču rasteretim ideoloških stega i zaklona, kojima su u priličnoj meri bili opterećeni pojedini autori koji su se ranije bavili ovom temom – veli Marta. – Bon je, u celini, bio pozitivna ličnost.
Značajno je doprineo sveukupnom, pre svega privrednom, razvoju naše sredine. Na svetlost dana iznela sam mnoštvo podataka koji to potvrđuju…
Marta 2010. godine započinje prikupljanje građe za knjigu „Velikokikindske nemačke građanske porodice  pre Drugog svetskog rata“, koju, u sopstvenom izdanju, uz određenu finansijsku pomoć lokalne samouprave,  na srpskom, mađarskom i nemačkom objavljuje tri godine kasnije. Delo, na inicijativu potomaka kikindskih Nemaca, koji žive u SAD i Kanadi, a ne znaju nemački jezik, s kojima je Marta stupila u kontakt, doživljava i englesko izdanje.
U obimnom spisateljskom opusu Ištvanove pomenimo u ličnoj produkciji  2012. godine štampanu knjigu na dva jezika „Kikindska galerija lica“, u kojoj se bavi sugrađanima vrednim pažnje i uvažavanja, sa kojima je kao novinar  razgovarala. Tri godine kasnije sledi njeno novo autorsko izdanje na četiri jezika – srpskom, mađarskom, nemačkom i engleskom, s podužim naslovom „Istorija porodice Krimer – i Suvače u Velikoj Kikindi“.
Evo najkraćeg sižea Martinog pripovedanja. Preduzetnik Fabijan Krimer, ovdašnji Nemac inače,  1909. godine od grupe lokalnih zadrugara srpske nacionalnosti za 1.600 forinti, što je tada bio ogroman novac, kupuje nešto ranije iz Padeja u delovima dopremljeni mlin na konjski pogon. Suvača je, kao vlasništvo porodice Krimer, pod nadzorom Fabijanovog sina Johana, nesmetano funkcionisala sve do 1945. godine, kada je konfiskovana i proglašena kulturnim dobrom od državnog interesa. Dirljiva je, bolna i poučna životna priča Kremera, u kojoj je ključna ličnost Johan, koji posle oslobođenja, za razliku od većine svojih sunarodnika, sa svojim bližnjima ostaje u Kikindi, u porodičnom domu nedaleko od mlina.  Oboljeva i 1954. umire. Johanova ćerka, inače, živi na korak od Suvače, dok su joj deca u Nemačkoj.
Marta  je potrošila čak tri godine na hroničarski poduhvat o spomenicima na ukupno 11 kikindskih grobalja s naslovom „Sećanje za budućnost“. Nisu, upozorava Marta, samo ulične zgrade autentični tragovi zavičajne prošlosti. To su i mesta na kojima počivaju naši potomci – Srbi, Mađari, Nemci, Jevreji i ostali. Puno je onih koji zavređuju da ih nova pokolenja preko štiva upoznaju. Sledi uskoro Martina nova knjiga na ovu temu. Stvaralačka inventivnost ove naše tihe i nenametljive sugrađanke kao da nema granica.
Marta, inače, živi sama. Suprug joj je davno preminuo. Sin i ćerka su se osamostalili, imaju svoje porodice, a mamini su redovni, naravno i najdraži, gosti. Stan u Galadskoj  junakinja naše priče pretvorila je u svojevrsnu riznicu lepe literature, vrednih slikarskih dela, unikata primenjene umetnosti, porcelanskih fragmenata iz davnih vremena, atraktivnih suvenira donetih sa brojnih putopisnih destinacija širom sveta, ličnih rukotvorina…  Inspirativan ambijent za Martina nova spisateljska ostvarenja.
M. Ivetić
radijator

Kako se navodi u najnovijem saopštenju iz JP „Toplana“, havarija na vrelovodu u ulici Braće Tatić zbog koje su stanovnici centra grada bili ostali bez daljinskog grejanja, sanirana je.

Stanovi će se grejati do kasnih večernjih sati, a već sutra će ponovo biti uspostavljen redovan režim rada, poručuju iz “Toplane”.

error: Content is protected !!