Classic Layout

sss-albanija

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“, drugu godinu zaredom, domaćin je gimnazijalcima iz Lješa iz Albanije u okviru programa „Superškole“ koji sprovodi Regionalna kancelarija za saradnju mladih. Tema projekta bila je „Izgradnja mira i jačanje miran na Balkanu“.

Nakon što su Kikinđani boravili u Gimnaziji „Hidajet Lježa“ i upoznali se sa kulturom, istorijskim znamenitostima, načinom života, školskim programom u Lješu, dobili su priliku da u proteklih sedam dana uzvrate gostoprimstvo za 15 učenika i dve profesorke koji su boravili u našem gradu.

Megi Hodža ima 16 godina i prvi put je boravila u Kikindi.

-Prvi put sam deo projekta RYCO i drago mi je što sam boravila u vašem gradu. Za mene je ovo veliko iskustvo kojeg ću se sećati čitavog života. Najveći utisak na mene je ostavio Mokrin haus i ljudi koje sam tamo upoznala. Boravili smo i u Ateljeu „Tera“, a posetili smo i Muzej odakle kao uspomenu nosim skulpturu u glini. Mamutica Kika je ogromna, nisam ni sanjala da ću videti repliku životinje koja je nekada davno nastanjivala našu planetu – saznajemo od Megi.

Našu sredinu opisala je kao mirnu i gostoljubivu.

-Kikinda je puno mirnija od Lješe i to je na mene ostavilo pozitivan utisak. Ima puno znamenitosti koje mi se dopadaju. Među nama, mladima ima puno sličnosti i lako smo pronašli zajednički jezik – kaže mlada Albanka.

Razgovor sa nama završila je na srpskom jeziku koji se potrudila da nauči sa rečenicom:
-Jako sam srećna što sam došla.

I njena domaćica petnaestogodišnja Nikolina Pap, ima samo reči hvale o Lješi koju su Kikinđani posetili pre tri nedelje druge i uče o drugim lokalnim zajednicama.

-Sam projekat je interesantan i omogućio mi je da upoznam nove prijatelje. U Albaniji smo posetili zamak, more i plažu. Obišli smo Lješ i okolna mesta i utisci su takvi da imam želju ponovo da posetim ovu zemlju – navela Nikolina.

Program su podržale vlade Albanije, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine, dodao je Vanja Tomašev, profesor SSŠ „Miloš Crnjanski.

– Ciljevi projekta su pomirenje, razbijanje predrasuda i zbližavanje naroda na zapadnom Balkanu i mi smo ih u potpunosti ispunili. Kako smo prošle godine bili prezadovoljni saradnjom sa Gimnazijom „Hidajet Lježa“, ponovo smo ih odbrali za partnera. Povezivanje mladih, siguran sam da će se puno doprineti miru na zapadnom Balkanu – zaključio je Tomašev.

Tokom razmena organizovano je mnoštvo aktivnosti, radionica, poseta.

 

A.Đ.

 

VSSSOV-diplome-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača obeležila je danas 71 godinu postojanja i rada. U prisustvu studenata, profesora, roditelja i kolega, bez svečanog programa, dodeljene su diplome svršenim studentima: njih 45 diplomiralo je na osnovnim studijama, dok je program master-studija završilo 47 polaznika.

Među njima su i najuspešniji, studenti generacije koji su se istakli svojim trudom i postignućima. Student generacije na osnovnim studijama je Una Rodić iz Zrenjanina. Ona je svoj završni rad odbranila sa ocenom 10, a tokom studiranja ostvarila je prosečnu ocenu 9,38.

– Srećna sam zbog ove nagrade jer je rezultat mog truda i rada. Imala sam ogromnu podršku svojih roditelja, direktora, profesora i kolega. Mi kao vaspitači, predstavljamo, posle roditelja, prvu kariku u vaspitavanju i oblikovanju dece. Ova profesija je više od posla – ona je odgovornost i ljubav. Odmah sam upisala i master studije i nadam se najboljem – rekla je Una.

Titulu najboljeg studenta master akademskih studija ponela je Biljana Mickovski iz Jabuke kod Pančeva, sa prosečnom ocenom 9,71. Njen završni rad takođe je dobio najvišu ocenu. Zahvaljujući ovim dostignućima, Biljana je dobitnica prestižnog priznanja „Dr Jelena Mićević Karanović“, koje se dodeljuje drugi put. Priznanje joj je uručila sestra rano preminule profesorice ove škole, Maja Radlović.

– Ukoliko ste posvećeni, ništa nije teško. Svoju profesiju neizmerno volim i verujem u značaj vaspitača u društvu. Uz istrajnost i podršku svoje porodice, uspela sam da završim master studije u roku. Zahvalnost dugujem i direktorki škole, kao i profesorima koji su, svojim znanjem i predanošću, doprineli mom stručnom usavršavanju. Ovu školu bih preporučila svima koji žele da postanu vaspitači, ali i onima koji žele da unaprede svoje znanje. Vodim se rečima Duška Radovića: „Ne morate biti bolji od drugih, dovoljno je da budete najbolji što možete“ –  istakla je Biljana koja već 12 godina radi u Predškolskoj ustanovi „Dečija radost“ u Pančevu.

Prisutne je pozdravila direktorka škole, prof. dr Angela Mesaroš Živkov, koja je studentima uručila diplome.

Škola trenutno ima oko 300 studenata na osnovnim i master strukovnim studijama. Od prošle godine više se ne upisuje smer strukovni vaspitač za tradicionalne igre, ali je predat zahtev za akreditaciju novog studijskog programa – strukovni socijalni radnik. Ukoliko dobije odobrenje, Škola će, u narednoj akademskoj godini, na ovaj smer moći da upiše 25 studenata. Broj mesta za smer strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta ostaje 70, dok će za master studije biti dostupno 50 mesta.

Na svečanosti je istaknuta izuzetno značajna uloga vaspitača u podršci celokupnog razvoja deteta. Pružanjem adekvatnih uslova i podsticaja, oni pomažu detetu da razvija svoje sposobnosti, proširuje iskustva i gradi saznanja o sebi i drugima. Upravo zato ova visokoškolska ustanova nosi veliku odgovornost u pripremi budućih generacija vaspitača.

S. V. O.

Horgos-348x620

Dezobarijere i posebni punktovi za dezinfekciju teretnih i putničkih vozila postavljeni su na graničnom prelazu Horgoš u cilju sprečavanja unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U saopštenju je navedeno da je Ministarstvo preduzelo pojačane mere biosigurnosti s obzirom na lošu epizootiološku situaciju u Mađarskoj i Slovačkoj i visok rizik od unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju iz ovih zemalja.

“Sva vozila koja iz Mađarske ulaze u Srbiju preusmeravaju se na dezobarijere radi sprovođenja neophodnih mera dezinfekcije. Dodatno, na pomenutom graničnom prelazu pripremljeni su i posebni punktovi za detaljniju dezinfekciju transportnih sredstava”, navodi se u saopštenju.

Kako je objašnjeno, na ovim punktovima vrši se ručno ili mašinsko prskanje vozila pomoću ručnih ili motornih pumpi, što omogućava temeljnu dezinfekciju celokupnog transportnog sredstva.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede apeluje na sve držaoce životinja, veterinare i druge aktere u sektoru stočarstva da pokažu maksimalnu odgovornost i primenjuju rigorozne biosigurnosne mere.

Napomenuli su iz Ministarstva i da je strogo zabranjen uvoz goveda, svinja, ovaca i koza, kao i proizvoda životinjskog porekla, uključujući i hranu koja je namenjena za konzumiranje od strane putnika ako u sebi sadrži proizvode životinjskog porekla, a iz zemalja u kojima su potvrđeni slučajevi bolesti ili se sprovode mere u restriktivnim područjima.

Poručili su da nastavljaju da prate situaciju i preduzimaju sve mere za sprečavanje unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju.

“Za dodatne informacije o samoj bolesti slinavke i šapa, merama prevencije i postupanju u slučaju sumnje na zarazu, a sve u cilju pravovremene reakcije i sprečavanja nastanka i širenja bolesti, građani se mogu obratiti nadležnim veterinarskim stanicama ili Upravi za veterinu na brojeve telefona: 011/31-17-100, 011/28-56-106 i 064/86-80-016”, navedeno je u saopštenju resornog ministarstva.

(Izvor: RTS, foto: Ministarstvo poljoprivrede)

csu-1

“Gete institut” iz Beograda održaće sutra (petak, 4. april), u kikindskom Centru za usavršavanje, u Nemanjinoj 23 besplatno savetovanje o životu i radu u Nemačkoj.

Info-radionica „Deutsch lernen, Deutschland kennenlernen” („Naučite nemački, upoznajte Nemačku”) odvijaće se od 16. 30 do 20 sati. Za učešće je neophodna prethodna prijava na internet stranici Instituta.

Teme radionice su mogućnosti rada u Nemačkoj, uslovi za određene tipove viza i priznavanje kvalifikacija u Nemačkoj. Učesnici će dobiti i konkretne savete za svakodnevni život, informacije o finansijskim aspektima života i o učenju nemačkog jezika.

SBUO-nasilje-(1)

Na sednici Saveta Severnobanatskog upravnog okruga (SBUO) održanoj danas u Gradskoj kući u Kikindi, razgovaralo se o aktivnostima institucija na sprečavanju nasilja nad ženama u partnerskim odnosima. Sednicu su inicirali Okrug i Policijska uprava Kikinda. Prisustvovali su joj i gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Željko Radu, a učesnici su bili predstavnici lokalnih samouprava, zdravstvenih ustanova, socijalnih službi i policije svih opština Okruga.

Načelnik Okruga, Nebojša Jovanov, istakao je značaj ove teme, naglasivši da je nasilje nad ženama u partnerskim odnosima problem koji se ne tiče samo pojedinca, već čitavog društva.

– To nije privatna stvar jedne porodice, već duboki društveni problem koji zahteva reakciju čitavog sistema. Naš cilj je da utvrdimo koje su najveće prepreke u funkcionisanju sistema zaštite i šta možemo da uradimo kako bismo ga unapredili. Ženama koje žive u strahu moramo pružiti podršku, jer u najvećem broju slučajeva prolaze kroz pravi teror. Svako od nas ima odgovornost – ako znamo da se nasilje dešava, ne smemo okretati glavu. Reagovanjem možemo spasiti nečiji život – rekao je Jovanov.

Kristina Telek, direktorka Centra za socijalni rad u Kanjiži, naglasila je da je ovakav skup prilika za poboljšanje međusektorske saradnje, ali i za preispitivanje dosadašnjih rezultata.

– Mnogo toga je urađeno od kada je, pre osam godina, usvojen Zakon o sprečavanju nasilja u porodici. Ovaj zakon je doprineo intenziviranju saradnje između institucija, tako da sada imamo dobro organizovan multisektorski pristup. U Kanjiži tesno sarađujemo sa Policijskom stanicom, kao i sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Senti. Na svakih 15 dana sastajemo se u okviru koordinacionog tela, i nažalost, uvek imamo o čemu da govorimo. Sve više žena prepoznaje nasilje i prijavljuje ga, ali je važno da radimo i na podizanju svesti kod šire zajednice. Nasilje nije samo fizičko – tu su i verbalno, ekonomsko, psihičko, pa i nasilje na internetu. Žene u ruralnim sredinama često su žrtve ekonomskog nasilja, dok obrazovane žene u gradovima češće trpe psihičko zlostavljanje. Ipak, veliki problem je što lokalne samouprave nemaju dovoljno finansijske podrške da razvijaju lokalne usluge za pomoć žrtvama i smatram da u tome mogu da nam pomognu republički organi. Takođe, potrebna nam je sigurna kuća. Počinioci nisu samo nasilnici – oni su često i roditelji, i ako se s njima ne radi, krug nasilja će se nastaviti – istakla je Telek.

O iskustvima u radu sa žrtvama nasilja govorila je Vesna Tomin, v. d. direktora Opšte bolnice Kikinda.

– Mi smo, prošle godine, zabeležili 21 slučaj nasilja, a ove godine, do sada, pet. Srećom, nije bilo slučajeva seksualnog nasilja, ali je bilo različitih oblika porodičnog nasilja, kao i slučajeva zanemarivanja i zapostavljanja. Veliku podršku imamo od mobilnog tima Centra za socijalni rad, koji nam je na terenu neprocenjiv saveznik – rekla je Tomin.

Učesnici sednice naveli su da je neophodno nastaviti sa edukacijama, jačanjem saradnje između institucija i unapređenjem usluga podrške za žrtve. Takođe, upućen je poziv građanima da reaguju i prijave nasilje, jer je upravo blagovremena reakcija ključna za sprečavanje težih posledica.

S. V. O.

 

Ivetic-(1)
Branko Ivetić, čuveni odbojkaš, zatim sportski  radnik, a potom i trener, preminuo je u 76. godini  u Novom Sadu nakon duge i teške bolesti. Ostaće upamćen kao jedan od najdarovitijih odbojkaša poniklih u Kikindi.
Ivetić je, kako je zabeleženo na sajtu OK Vojvodina, rođen u Mokrinu, da bi se kao dečak s porodicom preselio u Kikindu, u kojoj je završio srednju školu, pa upisao Mašinski fakultet u Beogradu. Prve sportske korake načinio je u ovdašnjem Radničkom, koji se tada takmičio u Prvoj saveznoj ligi SFRJ. Već kao srednjoškolac ustalio se u prvoj postavi.
Branka se, sa setom u glasu, priseća njegov drugar iz kikindskog komšiluka u Ulici Đure Daničića, Jovica Bešlin. Nekadašnji poznati fudbaler i fudbalski sudija najvišeg ranga kaže da su njih dvojica ista generacija, da su se svakodnevno družili, zajedno odlazili u osnovnu školu (sadašnja OŠ „Sveti Sava“), igrali fudbal na goliće…
-Izvanredno smo se slagali – priča Jovica. – Bio je tako pozitivan, pouzdan u svemu. Drugarčina do korica. Kasnije su nam se životni i sportski putevi razišli. Povremeno smo se, na obostranu radost, susretali. Baš me rastužila vest da ga više nema…
Za Brankom žale svi koji su ga poznavali, pogotovo ljudi iz odbojkaškog sveta. Među takvima je i Petar Nikolić, čuveni as Radničkog. Veli da ga je potresla najtužnija informacija iz Novog Sada:
-Znao sam da je u poslednje vreme nije bio najzdraviji, ali sam verovao ga će prebroditi i ovu životnu bitku. Bio je, inače,  veliki borac i beskompromisni optimista. Sećam se kada je, kao junoša, ušao u našu prvu postavu. Lep i šarmantan dečko, stasit, bogomdan za odbojku. Uz to, uvek siguran u sebe, do beskraja požrtvovan. Borac. Imao je čudesnu moć da motiviše kolektiv. I nama starijima, u žaru borbe, podstičući nas na maksimalan angažman i na treningu i na meču, umeo je  prekorno da podvikne: „Brečavajte se“.Ja, kao dođoš, ne razumem reč, pa tražim da objasni šta mu to znači. A on će, malo začuđen: „Kako ne znaš šta to znači, pa brečavajte se, bacajte se za svaku loptu“.  I tako našeg Branka od milošte nazvasmo Brečko. Otišao je, posle srednje škole, od nas, ponevši i nadimak, koji ga je neprekidno kroz život pratio. Sada nam Brečko ode u legendu…
I Miško Kijac, iz Kleka, čuveni igrač GIK Banata iz Zrenjanina, Ivetića pamti po svemu što krasi uzornog sportistu i karakternu ličnost. Potresla ga je vest o smrti čoveka kojeg je beskrajno poštovao. Za Branka veli da je bio krajnje neposredan i druželjubiv, spreman  da svakome  u nevolji pomogne. „Balkanska duša, u pravom smislu“. Dodaje da je Ivetić s porodicom živeo u Novom Sadu.  Kad god  bi se susreli  uvek je nostalgično pričao o „svojoj lepoj varoši Kikindi“, u kojoj je proveo detinjstvo i ranu mladost.
Branko Ivetić je, na sajtu Voše je zabeleženo, sem za Vojvodinu, nastupao i za GIK Banat i Staru Pazovu, te se po završetku karijere ponovo obreo u Vojvodini, obavljajući stručne poslove i baveći se trenerskim pozivom. Jedno vreme radio je u trgovinskom preduzeću „Agrovojvodina“. Branko Ivetić je iza sebe ostavio dve ćerke i sina.
PARTIJA ZA UDžBENIKE
Vojvodina je u sezoni 1969/70 bila prvak Jugoslavije. Petar Nikolić pamti odlučujuću utakmicu koja je Novosađanima donela laskavu titulu prvaka Jugoslavije.
-Taj susret, koji sam pratio preko televizije, nikada neću zaboraviti. Vojvodina je sa 3:0 pobedila do tada neprikosnovenu Mladost, a njen ključni igrač bio je Ivetić. Naš Brečko je bio maestralan. Ni najmanji kiks nije napravio.Brečkova partija za udžbenike.
M. I.
svetski-dan-zdravlja-1

Povodom Svetskog dana zdravlja, 7. aprila, Crveni krst i Dom zdravlja organizuju akciju kontrole zdravlja.

Sugrađani će u ponedeljak, 7. aprila, od 9 do 11 sati u prostorijama Crvenog krsta, u Nemnjinoj broj 4, moći da provere krvni pritisak i šećer u krvi, da razgovaraju sa zdravstvenim radnicima i dobiju savete.

Ovogodišnja kampanja održaće se  pod sloganom „Zdravi počeci, budućnosti pune nade” i ističe važnost kvalitetne nege majki i novorođenčadi, pozivajući zdravstvene sisteme i vlade da pojačaju napore kako bi sprečili rizične ishode u trudnoći i porođaju.

 

Tractor agricultural machine cultivating field.

Tokom marta na teritoriji grada palo je 75 litara kiše po kvadratnom metru, što je iznad višegodišnjeg proseka. Samo u poslednjoj nedelji prošlog meseca palo 36 litara vodenog taloga što je nadomestilo nedostatak vlage u zemljištu.

-Južniji delovi teritorije grada dobio je manje, a severniji nešto više padavina – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. – Zalihe vlage su se popravile tako da je i stanje uljane repice i pšenice u ataru bolje nego pre padavina.

Najveći deo pšenice posejan je u optimalnim agrotehničkim rokovima. Vreme pogoduje pšenici, sada ima dovoljno padavina i rezerve vlage u zemljištu nisu zanemarljive. Sve to pogoduju dobroj vegetaciji.Zaštita useva, od štetnih organizama, biće neophodna kako bi se osigurao visok i stabilan prinos.

-Temperature i padavine pogoduju razvoju patogena kod ozimih strnina i uljane repice, tako da se mora ozbiljno pristupiti problemu sa zaštitom. Savetujem da se ne čekaju prvi simptomi, jer tada, obično, bude kasno. Potrebne su preventivne mere nege jer bez ulaganja nema ni sigurnog roda – podsetio je Simić.

Setva prolećnih kultura, pre svega suncokreta i kukuruza, neće početi pre nego što se zemljište dobro prosuši.

-Očekivanja su da najveći prolećni posao započne do polovine aprila. Temperatura nije limitirajući faktor, a i vlage ima dovoljno, međutim, poljoprivrednici ne mogu da uđu u njive – navodi naš sagovornik.

Poučeni iskustvom iz prethodne četiri sušne godine, poljoprivrednici će voditi računa o setvenoj strukturi.

-Zasigurno će se nastaviti trend smanjenja površina pod kukuruzom. Na teritoriji severnog Banata i prošle i ove godine manje je njiva pod „zlatnim „ zrnom. Sa druge strane povećavaju se površine pod suncokretom i uljanom repicom. Sušna leta i visoke temperature gubi se mogućnost da poljoprivrednici imaju stabilnu i visoku proizvodnju kukuruza. Sve više se odlučuju na alternativne kulture. Pretpostavka je da će kukuruz zameniti sirak, međutim sistem otkupa još uvek nije zaživeo – dodao je Simić.

SKUPLJA SETVA

Setva kukuruza će biti skuplja prvenstveno zbog stalnog poskupljenja mineralnih đubriva i, kako se približavaju rokovi setve, cene đubriva idu nagore. Seme kukuruza nije poskupelo, ali su cene hemijskih sredstava različite, nekima se cena nije menjala, a drugima je viša za oko 20 odsto.
Sa druge strane za seme suncokreta biće potrebno 9.000 dinara po jutru, đubrivo 11.000 dinara, naftu 12.000 i hemiju 6.000 dinara. U ove cene nisu uračunati sopstveni rad, kao ni usluge mehanizacije ni ostali troškovi.
Poljoprivrednici očekuju da će najviše novca trebati za setvu kukuruza oko 100.000 po hektaru, a za suncokret oko 66.000 dinara ne računajući arendu, usluge, amortizaciju, sopstveni rad

A.Đ.

konkurs-za-podpoficire

Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su javni konkurs za osposobljavanje kandidata iz građanstva na kursu za podoficire, radi prijema u profesionalnu vojnu službu u svojstvu podoficira na neodređeno vreme.

Zainteresovani mladići i devojke mogu da konkurišu za 200 podoficirskih radnih mesta u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, u okviru sledećih rodova i službi: pešadije, artiljerije, artiljerijsko-raketnih jedinica za protivvazduhoplovna dejstva, zatim oklopnih jedinica, službe telekomunikacija, intendantske službe, službe vazdušnog osmatranja i javljanja i više specijalnosti tehničke službe (mototehnika, vazduhoplovno-tehnička, naoružanje, ubojna sredstva i telekomunikacije).

Mogu se prijaviti punoletni državljani Republike Srbije koji imaju četvorogodišnje srednje obrazovanje ili pohađaju četvrti razred srednje škole, koji su rođeni 1989. godine ili kasnije i koji su zdravstveno i psihofizički sposobni, bez obzira na to da li su odslužili vojni rok sa oružjem ili ne.

Tokom osposobljavanja, koje traje šest meseci, polaznici imaju obezbeđena novčana primanja.

Izborni postupak sprovodi se po principu eliminacije i obuhvata psihološku procenu, proveru fizičke sposobnosti, medicinsko-zdravstvenu procenu, komisijski razgovor i bezbednosnu proveru.

Izabrani kandidati će biti upućeni na šestomesečni kurs u Centru za obuku i usavršavanje podoficira “Narednik Milunka Savić” u Pančevu, kao i u centrima za specijalističku obuku Komande za obuku i jedinicama Vojske Srbije. Uspešnim završetkom osposobljavanja kandidati stiču uslov za prijem u profesionalnu vojnu službu i promociju u čin vodnika.

Rok za podnošenje prijave je 30. april.

Više o konkursu možete pročitati na ovom linku.

(Izvor: RTV, foto: Ministarstvo odbrane)

error: Content is protected !!