Classic Layout

povrtari

Od njive odnosno plastenika do trpeze dugačak je put tokom kojeg povrtari ulažu mnogo rada, truda i sredstava.

Đurica Jorgin, bavi se proizvodnjom povrća i ranog rasada. Ima 1.500 kvadrata plasteničke proizvodnje, i na otvorenom pod povrtarskim kulturama jutro i po zemlje. Asortiman je raznovrstan: paprika, paradajz, krastavac, kupus, karfiol, praziluk, patlidžan.

– Ove godine zadovoljni smo prinosom paprika. Bila su velika ulaganja, održavanje i postizanje prinosa je težak proces. Takođe, morate biti prisutni 24 sata- kaže Jorgin. Ovaj sugrađanin na konkurs grada namenjen podsticanju poljoprivredne proizvodnje, prijavio se za sisteme za navodnjavanje. Prošle godine je konkurisao za foliju za plastenik.

Povrtar Dragan Vukobrat ističe da bez navodnjavanja nema roda. Za sredstva za navodnjavanje je konkurisao kod grada, a za panele kod pokrajine.

– Solarni paneli su za navodnjavanje i za to najviše i koriste. To je 2,2 kilovata jačine, što je u početku bilo dovoljno ali je sad malo, treba pojačati na pet kilovata da bi mogle da rade pumpe i da navodnjavaju. Za sve što navodnjavamo, trošili smo hiljadu litara benzina. Paneli rade preko dana – kaže Vukobrat.

Gradonačelnik Mladen Bogdan koji je zajedno sa članom Gradskog veća Đorđem Tešinom posetio povrtare, ukazuje na dobru saradnju sa Udruženjem „Banatska lenija“.

– Svaka pomoć individualnim proizvođačima dobro dođe. Sa Udruženjem „Banatska lenija“ imamo dobru saradnju, želimo da je nastavimo i unapredimo. Takođe, da pomognemo proširenja plasmana i njihovo predstavljanje na tržištima. Na terenu vidimo da ovakva proizvodnja zahteva naporan trud, rad, zalaganje, kao i značajna sredstva za ulaganje. Zbog toga im je značajna podrška grada ili pokrajine i republike, što su nam i potvrdili- dodaje Bogdan.

Nikola Filipović, predsednik Upravnog odbora Udruženja „Banatska lenija” ukazuje da su suša i vremenske nepogode redukovale proizvodnju na otvorenom.

– Svaka godina je specifična, jedne godine je dobra paprika i lubenica, a druge kupus i celer. Poljoprivrednici to dobro znaju i jedino što im preostaje je da se prilagođavaju situaciji, ako proizvodnju vode na otvorenom polju. Tržište određuje šta će da proizvode, oni imaju dovoljno iskustva, ali nedostaju nam količine kako bismo robu mogli da plasiramo van teritorije Kikinde. Potrebne su za to finansije, a ne samo želja, volja i rad. Iskoristio bih priliku i da lokalne proizvođače pozovem da se jave na konkurse koji su u toku- rekao je Filipović. Dodaje da značajna sredstva daju republika i pokrajina, te da će proizvođači sami proceniti šta im je potrebno.

ZA 13 MERA 13 MILIONA DINARA

Član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu Đorđe Tešin ukazuje da osluškuju potrebe proizvođača i sa njima intenzivno komuniciraju kako bi dobili povratne informacije kojim merama lokalna samouprava da subvencioniše proizvođače.

– U toku godine kreiramo mere, predlažemo ih resornom Ministarstvu i onda nakon dobijene saglasnosti ih sprovodimo u delo. Na terenu vidimo da mere daju efekte. Nastojimo da opredelimo što optimalnija sredstva, ove godine je to 13 miliona dinara za 13 mera. Najviše sredstava smo opredelili – 4,7 miliona za podsticanje mladih proizvođača, kao početna pomoć u formiranju gazdinstva i razvoj već postojećih. Istakao bih i važnost osiguranja useva, tu smo opredelili milion i 300.000 dinara, a svakako značajan podsticaj u uslovima suša i klimatskih promena je mera za navodnjavanje. Predvideli smo i različite podsticaje namenjene stočarskoj proizvodnji – ističe Tešin.

Konkursi su otvoreni do 31. oktobra ili do utroška sredstava.

POTREBNA ULAGANJA I PREDAN RAD

Na pitanje zbog čega se mladi retko odlučuju da se bave povrtarskom proizvodnjom, Đurica Jorgin odgovara:

– Potrebna su početna ulaganja od više hiljada evra, opremanje plastenika, pa rasadni materijal. To su prilično veliki iznosi. Nemoguće je  krenuti od nule. I treba raditi. Danas omladina nije navikla da radi, možda su to teške reči, ali u plastenicima je neophodan naporan rad. Ujutru se rano ustaje, uveče kasno legne. Supruga i ja radimo sami, a sin je otvorio svoje gazdinstvo, njegovo opredeljenje je stočarstvo. Konkurisao je i on za sredstva od lokalne samouprave, kako bi nabavio kosačicu- navodi ovaj povrtar.

Nikola Filipović ocenjuje da bi bilo da imamo srednju poljoprivrednu školu.

– Time bismo mlade više uključili, jer od povrtarstva može lepo da se živi, ali treba vremena, znanja i truda- ocenjuje Filipović.

 

 

 

 

 

 

ofk-kikinda

Pod okriljem Fudbalskog saveza Vojvodine, danas tačno u podne u Novom Sadu, upriličena je Konferencija klubova Srpske lige „Vojvodina”, a najveću pažnju privukao je žreb za predstojeću 2025/26. sezonu odnosno određivanje takmičarskih brojeva. Zanimljivo je bilo i kada se povela priča o delimičnoj promeni pravila takmičenja.
U prvom kolu nove sezone, 16. i 17. avgusta od 17 sati, sastaće se: Naftagas (Elemir) – Sloga (Čonoplja), Dinamo (Pančevo) – Sloboda (Donji Tovarnik), Bačka (Bačka Palanka) – Omladinac (Novi Banovci), Železničar (Inđija) – Jedinstvo (Stara Pazova), OFK Kikinda – Inđija, Veternik – Vrbas, Mladost (Bački Jarak) – Mladost (Omoljica), Hajduk (Divoš) – Sloven (Ruma).
Treba napomenuti, Radnički iz Sremske Mitrovice, koji je proletos iz drugog ranga ispao u društvo vojvođanskih srpskoligaša, odustao je od nadmetanja pa je pre nekoliko dana, putem nadmetanja kovertiranom licitacijom, pančevački Dinamo iz Vojvođanske lige „Istok” vraćen u srpskoligašku „Vojvodinu” iz koje je pre nepuna dva meseca ispao.
Većina klubova, njih 11, biće domaćini subotom, a nedeljom će rivale ugošćavati: Vrbas, Železničar, Hajduk i Mladost (O) kao i Omladinac, ali prepodne od 11 sati.
Nema planiranih radnih sreda, a kraj jeseni odnosno 15. kolo zakazano je za 22. i 23. novembar.
Kada je reč o promenama u takmičenju, zanimljivo će biti na samom kraju sezone u proleće naredne kalendarske godine. Prvak će, dakako, u drugi stepen nadmetanja, a poslednja dva kluba, 15. i 16. na lestvici, sigurno ispadaju u neku od tri grupe četvrtog ranga. Ako iz drugog stepena ispadne neki od vojvođanskih klubova, a tamo će se takmičiti: Tekstilac (Odžaci), Vršac i Kabel (Novi Sad), broj ispalih povećava se i u Srpskoj ligi „Vojvodina”. Konačno, novina se odnosi na uvođenje doigravanja i za klubove iz srpskoligaške „Vojvodine”. Dva najslabija iznad crte ispadanja u takozvani će baraž s još šest klubova iz triju grupa („Istoka”, „Severa” i „Juga”) Vojvođanske lige, a biće to drugoplasirani odnosno trećeplasirani timovi u pomenutim grupama.
Kompletan raspored Srpske lige „Vojvodina”, ali i Vojvođanske lige „Istok”, donosimo u novom broju „Komune” u četvrtak.

D. P.

Ognjena-Marija

U pravoslavnom kalendaru sutrašnji dan je posvećen Svetoj velikomučenici Marini, u narodu poznatoj kao Ognjena Marija. Ognjena Marija jedna je od najpoštovanijih ženskih svetiteljki u srpskom narodu i povezuje se sa vatrom, gromovima i strahovitim vremenskim nepogodama. Ne slavi se kao krsna slava, ali se obeležava uz stroga pravila ponašanja.

Stroge zabrane

Zabranjeni su svi ručni radovi: ne pere se, ne kuva, ne pere veš, ne radi se na njivi. Veruje se da bi se u suprotnom mogla „izazvati vatra“, grom ili neka nesreća. Posebno je opasno pratiti vreme i oblake, jer se smatra da Ognjena Marija „šeta po nebu“ i deli kazne. Ne sme se paliti vatra, sem ako je neophodno – vatra je simbol Ognjene Marije.

Ona je i zaštitnica od munja, gromova i požara – u narodnim predstavama Ognjena Marija je sestra Svetog Ilije (Gromovnika) i svetica koja kažnjava grešne. Takođe, štiti i od ženskih bolesti – posebno se mole žene za zaštitu od bolesti, neplodnosti, ali i da porođaj prođe bezbedno.

Običaji

Ne ide se u posetu, naročito žene ženama. U nekim krajevima, žene pale sveće u crkvi i domaćinstvu „protiv vatre“. U selima koje su pogođene požarima, običaj je bio da se na ovaj dan posebno moli, posti i ne radi ništa od „ognjenih poslova“.

Postoje brojne priče u kojima Ognjena Marija kažnjava one koji ne poštuju njen praznik. U tim pričama, žene koje rade iglom, vezu, kuvaju ili peku hleb dobijaju kazne u vidu vatre u kući, groma, bolesti, ili čak smrti u porodici.

Službe u Kikindi

Na Vodicama u Kikindi će večeras (utorak, 29. jula), u 19 sati, biti služeno večernje i akatist Svetoj velikomučenici Marini.

Sutra, u sredu, u 9 sati, služiće se sveta liturgija; sledi osvećenje i rezanje slavskog kolača i zajednička trpeza ljubavi koju pripremaju ovogodišnji kumovi i uprava Crkvene opštine. Posle svete liturgije, tokom celog dana, u 13, 15, 17 i 19 sati, služiće se akatist Ognjenoj Mariji i čitati molitve za zdravlje vernih.

Crkva na Vodicama

Bogomolja na Vodicama, posvećena Svetoj velikomučenici Marini podignuta je 1865. godine na izvoru vode za koju se veruje da je lekovita. Prema legendi, povređeni pastir je na tom mestu prenoćio i ujutru su mu rane bile zaceljene. Veliki broj vernika, baš na ovaj dan dolazi po vodu na izvor u ovog bogomolji.

struja-1

Zbog radova na mreži, kako najavljuju iz Elektrodistribucije, u sredu, 30. jula, bez struje će biti deo potrošača u Kikindi, po sledećem rasporedu:

– od 9 do 10 sati – Jugovićeva od Jovana Popovića do Nikole Pašića

– od 10.45 do 11.45 – Svetosavska, brojevi 29, 31 i 33

– od 12.30 do 13.30 – Kumanovska od Žarka Zrenjanina do Veljka Petrovića i Veljka Petovića od Kumanovske do Albertove.

– od 9 do 12 sati – Jugovićeva od Nikole Tesle do Jovana Popovića i Jugovićeva od Jovana Popovića prema Nikole Pašića(pola ulice)

vuk-karadzic-(2)

Na proteklom konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice sredstva su opredeljena za tri kikindske škole, kao i za Dom učenika „Nikola Vojvodić“.

Osnovnoj školi „Vuk Karadžić” za adaptaciju fasade dodeljeno je 18,4 miliona dinara.

– Radiće se adaptacija kompletne fasade, kako one sa strane trga, tako i iz ulice Generala Drapšina. Predviđeno je da se radovi realizuju do 30. novembra- pojašnjava direktor škole Ivan Pantelić.

Osnovna škola „Vuk Karadžić” jedna je od najstarijih u Kikindi. Osnovana je 1950. godine kao druga od četiri osmoletke.

 

Tera-muzej-(5)

Izložba „Materija supstance“ biće otvorena u sredu u 18 sati u Salonu Muzeja „Tera“ i trajaće do 31. oktobra.

U okviru izložbe biće prikazani radovi umetnica koje su bile učesnice Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti prethodnih decenija. Ova izložba autorke i kustoskinje Verica Nemet  predstavlja omaž umetnicama i njihovom nasleđu, kao i samoj skulpturi kao trajnom zapisu postojanja — gde materijal postaje medijum duha, a fizičko delo postaje most između onog što je bilo i onog što ostaje.

Ana Bešlić, Olga Jevrić, Olga Jančić, Mira Brtka, Darija Kačić i Dragana Ilić na „Teri“ su stvarale izvan institucija, u direktnom dodiru sa zemljom, u ritmu sopstvene kontemplacije.

Iako različitih poetika, u glini su pronašle zajednički jezik skulpture: postojan, tih, neizbrisiv.

U toku trajanja izložbe uslediće edukativan prateći program koji će uključivati stručna vođenja, razgovore o značaju skulpture u savremenoj umetnosti kao i radionice za decu.

 

foto-lopare-1

Na „Sajmu domaćih proizvoda i kućne radinosti“ koji je održan u Loparama u okviru manifestacije „Dani dijaspore“ predstavili su se i Kikinđani. U delegaciji našeg grada bili su Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, predstavnici Turističke organizacije Kikinde i članice Etno- građanskog društva „Suvača“. Izložen je deo bogatog asortimana ovdašnjih specijaliteta uz obaveznu pitu od bundeve i poziv domaćinima i posetiocima da dođu na predstojeće „Dane ludaje“.

Manifestacija „Dani dijaspore“ održana je od 19. do 27. jula 14. put, a ove godine slogan je bio „Majevica zove“. Pokrovitelji manifestacije u okviru koje su održani brojni kulturni i sportski sadržaji, ali i poslovni susreti, bili su Opština Lopare i Udruženje Majevičana u Švajcarskoj.

Inače, dijaspora je glavni oslonac za opstanak nerazvijene opštine Lopare, sa 16.500 stanovnika.

J. C.

zanzibar-1

Kada su u pitanju letnji odmori, ni ove sezone nema promena u izboru destinacija – Kikinđani i dalje hrle u Grčku, a nije se mnogo promenio ni izbor drugih omiljenih obala, saznajemo u Turističkoj agenciji „Banat turs“. Ipak uočene su i iznenađujuće promene koje su, u suštini, očekivane.

– Najviše aranžmana imamo za Grčku, tu se ništa ne menja, stara ljubav zaborava nema – kaže Biljana Gajski. – Ova destinacija je definitivno najpopularnija kada je u pitanju apartmanski smeštaj. S druge strane, putnici koji biraju avionski prevoz u kombinaciji sa ol inkluziv uslugom, opredeljuju se, najviše, za Tunis i tako je već godinama.

Ponude u Tunisu imaju najbolju cenu za ol inkluziv aranžmane, objašnjava Gajski – cena je od hiljadu evra naviše, za dve osobe, u sezoni, što, opet, zavisi od broja noćenja i od hotela jer je ponuda široka – od skromnijih do luksuznih smeštaja. Ko nije preterano izbirljiv, može da se uklopi u 700, 800 evra po osobi. Zato su Turska i Egipat sve manje interesantni, proporcionalno porastu cena u ovim zemljama.

– U Grčkoj su sve popularnije i lepše destinacije, Sitonija, ostrva, gde smeštaj košta hiljadu evra za četvoročlanu porodicu za devet dana – navodi Biljana.

Ipak, Kikinđani znaju da odaberu i egzotične destinacije: Sejšele, Maldive, ili sam rub Afrike.

– Sada imamo jednog mladog putnika koji sam putuje u Zanzibar – devet noćenja u hotelu sa tri zvezdice, sa avio-prevozom su od 1.000 do 1.500 evra po osobi. Izleti se plaćaju tamo, oni su fakultativni – navodi Biljana. – Kada su ovakve destinacije u pitanju u ponudi su sada i skromniji smeštaji, to se zove „gest haus“ (guest house), i dobije se soba, apartmančić. Međutim, ljudi malo zaziru od toga jer se u takvim smeštajima mešaju sa lokalnim stanovništvom. Cena je niža za oko 200 evra, što podrazumeva noćenje sa doručkom.

Da najudaljenija mora ne moraju da budu i najskuplja, pokazuje podatak iz ove agencije – najskuplji aranžman koji su prodali ovog leta je u jednom hotelu u Turskoj.

– Turska se definitivno preporučuje kada je u pitanju usluga i nju bira posebna klijentela koja zahteva nešto više, ne samo plažu i more. Turska je enciklopedija turizma – kaže Biljana. – Tamo se osećaš kao gospodin, oni će učiniti sve da dođeš ponovo. Ali i arapski svet ima svojih čari – u Tunisu, u njihovim hotelima. Dok u hotelima u kojima je evropski menadžment, nema te lokalne egzotike.

U ovoj agenciji zapažaju i dva nova trenda među Kikinđanima, različitih godina.

– Zanimljivo je da ove sezone imamo jako mnogo ljudi koji dugo nisu putovali, po 20,30 godina, rešenih da sada to učine, često i sami. Posebno žene koje su godinama ugađale porodici i onda kažu sebi: e sad idem, neću više nikog da čekam. Kada se osmele i otputuju prvi put, uvek sebi obećaju da će svake godine tako da letuju. S druge strane, mladi ljudi, oni od starta žele da putuju sami, da vide neke druge krajeve, da obiđu metropole.

„Banat turs“ nudi i svoje jednodnevne ili kratke izlete sa jednim do dva noćenja.

– Putnici imaju idealnu priliku da krenu iz Kikinde. U ponudi su Italija, Slovenija, Mađarska. Cene su od 99 evra do 200 evra koliko košta Italija koja je najskuplja. I moguće je plaćanje na rate. To je idealna prilika za one koji vole kratka putovanja, obilaske metropola, da nauče i vide nešto novo – kaže Biljana Gajski.

Pred ovu sezonu, kažu u agenciji, bilo je uočljivo da su se ljudi kasnije odlučivali da rezervišu odmore – čekali su da se stabilizuje situacija sa školama i fakultetima.

– Mi svakako savetujemo da se ne odlučuje na brzinu. Ima ljudi koji se obraduju kada pronađu aranžman koji im se dopada, pa tek onda rešavaju tekuće probleme: decu, roditelje, psa. Zato volimo da popričamo sa svakim klijentom, da čujemo kakve su im želje i potrebe, kao i mogućnosti, naravno. Da eventualno prvo uradimo predrezervaciju. Uvek smo tu za naše klijente, i neke stvari se mogu u hodu izmeniti, ali je bolje sve ugovoriti na miru i promišljeno – kaže Biljana i napominje ono što većina nas obično zaboravlja: odmor je važan, jako je bitno da se sklonimo od svakodnevice.

– To je jako lepo objašnjeno na jednoj tribini kojoj sam prisustvovala: kada smo u svojoj svakodnevici, mi smo „na autopilotu“ i ne razmišljamo, nismo prisutni. Ali kada se nađemo u nekom nepoznatom mestu, drukčijoj organizaciji i okolnostima, mi smo prisutni u svom danu. Sve filozofije i religije sveta navode da smo najsrećniji kada smo najprisutniji – budni, svesni i da tek onda uživamo u životu. Eto zašto čovek treba da putuje.

S. V. O.

policija+10

U utorak, 29, i u sredu, 30. jula 2025. godine, očekuju se okupljanja građana na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi.

U skladu sa članom 52. Zakona o policiji, Policijska uprava preduzeće sve zakonske mere da javni skupovi proteknu bezbedno, uključujući foto i video- snimanje na mestima gde se prijavljeni i neprijavljeni skupovi budu održavali, navodi se u saopštenju iz kikindske Policijske uprave.

error: Content is protected !!