Најновије

maskenbal-biblioteka

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ sutra će biti priređen „Maskenbal u biblioteci“ za decu od 4 do 10 godina. Program će trajati od 18.30 do 20 sati.

Mejl za prijave i informacije je kultura@kibiblioteka.org.rs.

coka-livnica-(1)

I.M. (34) iz Iđoša koji je povrđen u čokanskoj „Autofleks Livnici“, nakon što je iz  peći počeo da kulja tečni liv, je stabilno. Upravnica Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Kliničkog centra Vojvodine dr Teodora Tubić rekla je  da je pacijent povređen u eksploziji u livnici u Čoki bolje, ali da ga očekuju previjanja na duge staze.

-On je još uvek na lečenju u Klinici za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola, odnosno na intenzivi, ali je stabilno. On je potpuno svestan. U pitanju su ipak opsežne opekotine, tako pacijenta očekuje dugo lečenje –  istakla je dr Tubić.

U eksploziji peći, koja se dogodila 28. novembra, preminuli su M.B. (53) iz Iđoša i Aksentije B. (51) iz Ostojićeva.Četvrti povređeni D.G (47) iz Iđoša bio je prebačen u Opštu bolnicu u Senti i nakon ukazane pomoći pušten je kući. Do tragedije je došlo usled naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje.

A.Đ.

 

la-banda

Povodom Dana grad, sutra, 27. decembra u 19 sati u Narodnom pozorištu, nastupiće tamburaški sastav „La Banda“.

Članice sastava izvode popularnu, filmsku, autorsku i disko muziku, kao i odabrane pesme narodnog žanra. Kontrastna, a skladna, „La Banda“ je spoj tradicije i mladosti, devojaka i tambure.

ministarstvo-privrede-krediti

Ministarstvo privrede saopštilo je da je, u okviru Programa promocije preduzetništva i samozapošljavanja za početnike u poslovanju, obezbedilo povlašćene kredite u makismalnom iznosu do 3.600.000 dinara, bespovratna sredstva do 20 odsto ulaganja i besplatnu obuku.

Ministarstvo je na svom Instagram nalogu poručilo da je to prilika da mikro, mala i srednja preduzeće ostvare podršku za svoj poslovni razvoj.

Kako je precizirano, za taj program mogu da se prijave početnici u poslovanju i preduzetnici do 24 meseca od osnivanja, a krediti pokrivaju investiciona ulaganja i operativne troškove do 30 odsto od ukupne investicije.

Za prijavu je potrebno da zainteresovani popune obrazac na sajtu Privredne komore Srbije, učestvuju na petodnevnoj obuci i podnesu zahtev za kredit i bespovratna sredstva u partnerskim bankama.

Poziv traje do utroška sredstava ili najkasnije do 31. decembra naredne godine.

(Izvor: RTV)

nova-godina

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača danas (četvrtak, 26. decembar) biće odigrana novogodišnja predstava studenata prve godine, „Uspavana lepotica”.

U predstavi igraju studenti smera Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i biće omogućeno i fotografisanje dece sa Deda Mrazom, kao i dodela paketića nakon predstave. Potrebno je da roditelji ponesu paketiće i ostave ih ispod jelke. U amfiteatru škole predstava počinje u 17 sati.

NAGRADA GRADA (1)

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja donela je odluku o ovogodišnjim dobitnicima visokih priznanja Grada.

Posebno priznanje grada Kikinde, za dugogodišnji naučni, sportski i humanitarni rad biće dodeljeno dr Milanu Brkinu.

Priznanje u oblasti sporta „Nika Mirkov“ dobija Luka Panić, za doprinos razvoju sporta u Kikindi.

Posebno priznanje u oblasti obrazovanja i umetnosti biće dodeljeno Baletskoj školi Novi Sad – izdvojenom odeljenju u Kikindi – za doprinos razvoju obrazovanja i umetnosti u Kikindi, povodom 30 godina rada.

Mariji Dragin, prosvetnom radniku u penziji, za život posvećen obrazovanju dece Kikinde, pripašće Posebno priznanje u oblasti obrazovanja.

Priznanje u oblasti obrazovanja „Dr Pavle Kenđelac“, za doprinos razvoju obrazovanja u Kikindi, dodeljuje se Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ i Kristini Drljić.

Dr Čedomir Gavrančić biće nagrađen za doprinos očuvanju zdravlja građana Kikinde. Njemu će pripasti Priznanje u oblasti zdravstva „Dr Ranko Petrović“.

Nagrada „Dr Ranko Petrović“ za doprinos očuvanju zdravlja dece Kikinde pripada doktoru Talalu Abu Haiji, posthumno.

Branislavu Ugrinovu biće dodeljeno Priznanje u oblasti informisanja i kulture, za doprinos razvoju i unapređenju novinarstva i kulture u Kikindi.

Priznanje u oblasti humanosti i dobrotvornog rada „Melanija Nikolić Gaičić“ pripašće Brankici Miškov, za iskazanu humanost i dobročinstvo.

Priznanje u oblasti privrede i preduzetništva „Mihael Bon“ pripada Štampariji „BIS“ – za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva u Kikindi.

Nagrada Grada Kikinde za sveobuhvatan doprinos razvoju novinarstva, kulture, humanitarni i društveni rad pripada Ljiljani Pancel, posthumno.

Najviše gradsko priznanje, „Zaslužni građanin Kikinde“, biće uručeno Draganu Strajniću, za sveobuhvatni doprinos razvoju grada Kikinde.

Odlukom Komisije, biće dodeljene i pohvale: KUD-u “Petar Kočić” u Novim Kozarcima i Nikoli Linjačkom – za doprinos kulturi, Bogdanu Kalabiću – za doprinos razvoju amaterizma, i, za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja: Bogdanu Zavišinu, Andreju Vargi, Mateji Kosiću i Leni Davidović.

klizaliste-1

Klizalište, koje je postavljeno u centru grada, počinje sa radom sutra (četvrtak) u 17 sati. Uživanje u zimskim čarolijama na ledu omogućili su SC „Jezero“, u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom i uz podršku Gradske uprave. Prvog dana klizanje i iznajmljivanje klizaljki biće besplatno.

„Ledeno jezero“ biće dostupno mesec dana, a radno vreme klizališta će biti radnim danima od 17 do 21, a vikendom od 17 do 22 sata. Cena ulaznice biće 200 dinara, za termin u trajanju od sat vremena, a isto toliko novca će biti potrebno izdvojiti za iznajmljivanje klizaljki.

TIHOMIR-GAJSKI-CRKVA-(5)

Pravoslavna crkvena opština u Kikindi predavanjem profesor istorije Tihomira Gajskog o istoriji hrama Svetog oca Nikole i uz prigodan kulturni program, započela je obeležavanje 250 godina od izgradnje crkve. Profesor istorije u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ učestvovao je u pisanje knjige o kikindskom hramu i ovom prilikom govorio je o prošlosti, ne samo hrama u centru, nego i samog grada.

-Moje izlaganje propraćeno je fotografijama koje imamo, a oslikavaju crkveni i gradski život. Sve što se dešavalo u gradu reflektovalo se i na hram i obrnuto. Hronološki sam predstavio istorijske događaje uz poznate i one manje poznate činjenice. Počeci su skromni, kao što je uvek, a sa sticanjem ekonomske moći građana crkva Svetog Nikole je sagrađena. Oslikana je iznutra i održavana od strane tadašnje vlasti. Pamti se i vreme kada je pala u nemilost, a sada se ponovo obnavlja vera, ali i sama građevina. Naša crkva izgrađena je pre dva i po veka i starija je i od nekih država koje danas puno znače u svetu – naveo je Gajski.

Crkva u Kikindi građena je u jezuitskom stilu. Njena gradnja započeta je 1769. godine i dogradnjom zvonika završena je 1774. godine.


-Tadašnja vlast je nastojala da jednog dana prisvoji hramove i da ih pretvori u rimokatoličke. Austrijska vlast tolerisala je naše prisustvo, sa nadom da će preobratiti narod. Na sreću, to se nije desilo i naša crkva i dan danas je pravoslavna – rekao je Tihomir Gajski.

Starešina hrama Svetog Nikole sveštenik Miroslav Bubalo dodao je da se crkva za značajan jubilej priprema godinama.

-Predavanje je jedan deo obeležavanja. U aprilu planiramo izložbu relikvija, bogoslužbenih knjiga i drugih predmeta, kao i promociju knjige, dok će 22. maja na letnjeg Svetog Nikolu, kada je i slava grada, biti organizovano osvećenje crkve. U proteklom periodu rekonstruisan je krov, a u planu je da se u martu započne uređenje fasade i da se završi grejanje. Svega četiri hiljade ljudi gradilo je ovaj hram četiri godine. Danas, da nas se sakupi četiri hiljade, teško da bismo mogli da okrečimo crkvu, a ne da je sagradimo. Naši preci bili su jake volje, čvrste vere i nepokolebljivih stavova – naveo je sveštenik Bubalo.

U programu su učestvovali i Tihomirovi sinovi Nikodim i Tihon Gajski koji su izveli klasične kompozicije na gitari, hor mladih Sveti Nikolaj Srpski, hor pri hramu Svetog Nikole i članice Ženske pevačke grupe ADZNM „Gusle“.

SPOMENIK KULTURE

Ono što hramu daje izuzetan značaj je ikonostas i zidne kompozicije, koje se zbog svoje likovne vrednosti ubrajaju u izuzetna dela srpske umetnosti. Zidne kompozicije izvedene su u tehnici ulja na zidu. Ikonostas je izrađen 1773. godine i dugo se mislilo da je on rad Teodora Ilića Češljara, a sada sa sigurnošću može da se tvrdi da je delo Jakova Orfelina. Od 2022. godine u crkvi se nalazi kopija čudotvorne ikone „Presvete Bogorodice Bezdinske“, dobijena na dar od Eparhije banatske. Godine 1990. crkva Svetog oca Nikole uvrštena je među spomenike kulture od izuzetnog značaja.

A.Đ.