Најновије

download

U svečanoj dvorani Gradske kuće proglašeni su najbolji klubovi i pojedinci u Kikindi za 2024. godinu, a pre svečanosti održana je i brzopotezna Skupština Sportskog saveza Kikinde na kojoj je usvojen novi Statut SSK. Prisutne je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan. čestititajući najboljima na uspesima, onima koji nisu postigli rezultate na samopregoru i zalaganju, a potom su uručena priznanja.

U ženskoj ekipnoj konkurenciji dobile su ga kuglašice Kike 0230, u muškoj rukometaši MRK Kikinde, potom pojedinci Teodora Stančić, plivačica Velike Kikinde i rukometaš MRK Kikinde Luka Panić, a u konkurenciji sportista invalida Eržebet Budai (Sportsko društvo invalida Kikinda) i Dragiša Brandić (Odbojkaški klub invalida Feniks). Najperspektivniji su karatistkinja Feniksa Nina Stojnić i plivač Velike Kikinde Matija Tornjanski, a najorganizovaniji je kolektiv Košarkaški klub Velika Kikinda.

Uručena su i priznanja za dugogodišnji trenerski rad, dobili su ga: Jožef Sili (karate), Dragiša Todorović (kik boks), Slobodan Bokanić, Dragan Markovljev, Ljiljana Rajkov (svi plivanje), Vladimir Toševski (stoni tenis), Milan Radosavčev (odbojka), Saša Pilipović (košarka), Ilija Grubor (fudbal), Dragan Grbić (streljaštvo) i Stojče Đorđevski (gimnastika). Bokanić, Toševski i Grubor nisu bili prisutni, a priznanja su uručivali: Bogdan, Čudanov, Jasmina Juras, predsednica Saveza sportova Vojvodine i Saša Salijević, službenik Saveza sportova Srbije.

– Nagradu nisam očekivala, ali ovo mi je sada podstrek da još više treniram nego u prethodnih 10 godina i da svoj klub i grad predstavim u još lepšem svetlu i na domaćim i na evropskim nadmetanjima – rekla je šesnaestogodišnja Stančić.
Devetnaestogodišnji Panić istakao je:
– Mnogo mi znači ova nagrada i ovo mi pokazuje koliko sam radio i trudio se i sada mi je sve to došlo na naplatu. Najveća dostignuća u 2024. godini bila su mi nastup u Sloveniji na Evropskom juniorskom prvenstvu s reprezentacijom na kojem smo bili 13. i osvojen Kup Vojvodine s klubom.
Predsednica SSK, Čudanov zaključila je:
– Na moj predlog ove godine odlučili smo da dodelimo priznanja i dugogodišnjim trenerima koji treba da znaju da mi poštujemo njihov rad, a kada govorimo o klubovima i pojedincima, konkurencija je bila interesantna i bilo je još i nekoliko predloženih kandadata.

D. P

la-banda-(4)

Povodom Dana grada održan je koncert tamburaškog sastava „La Banda“. Publika u Narodnom pozorištu imala je priliku da uživa u popularnoj, filmskoj, autorskoj, disko muzici, evergrinu, ali i odabranim pesmama narodnog žanra izvedenim na tamburama. Sastav u kom je samo jedan muški član, postoji već čitavu deceniju, a u našem gradu već su gostovali.

-U Kikindi smo bili na početku naše karijere, ali smo prvi put u Narodnom pozorištu. Čast nam je što smo deo proslave Dana grada, posebno što volimo da dođemo ovde i privatno. Sigurna sam da je publika uživala u našem koncertu koji smo svirali sa puno ljubavi – istakla je Milica Lerić, članica „La Bande“.

Tamburaški sastav, koji je izdao i svoj prvi autorski album, na svom repertoaru ima muziku za sva vremena.

-Specifični smo upravo po tome što na tamburaškim instrumentima izvodimo kompozicije koje nisu standardne. Volimo obrade klasičnih dela, filmsku muziku, džez, pop, rok, ali i sevdah. To je mešavina različitih muzičkih stilova i publika odlično reaguje na našu interpretaciju raznih muzičkih pravaca. Tamburu prikazujemo u novom, modernijem, svetlu i upravo to je razlog zbog kog nas rado zovu da gostujemo. Naš cilj je da ovaj instrument prikažemo mlađoj, a stariju publiku vratimo u vreme kada su bili mladi – kaže naša sagovornica.

Za jedanaestočlani sastav tambura je velika ljubav.

-Oni koji nas gledaju, po pravilu se iznenade, kada zasviramo i zapevamo jer ne očekuju toliko žena na jednom mestu, pa još da sviraju tamburaške instrumente – zaključila je Milica Lerić.

Već sutra, takođe od 19 časova u Narodnom pozorištu, nastupaju „Legende“. Ulazak na koncert je besplatan.

A.Đ.

Andrej-Varga-(2)

Učenik četvrtog razred prirodno-matematičkog smera Gimnazije “Dušan Vasiljev” Andrej Varga, nastavlja da niže uspehe i da, na najbolji mogući način, promoviše našu školu.

Andrejev prvi ovogodišnji uspeh bio je na takmičenju iz programiranja. Na prvom nivou – kvalifikacijama, osvojio je maksimalnih 500 poena u konkurenciji 911 takmičara iz cele Srbije. Na ovom nivou takmiče se svi učenici, bez obzira na razred i uzrast (Matematička gimnazija, specijalizovana IT odeljenja, srednje stručne škole, gimnazije…), i rade iste zadatke.

Prošle školske godine Andrej je osvojio prvo mesto na Državnom takmičenju i bio pozvan na Srpsku informatičku olimpijadu. Zahvaljujući ovom uspehu, dobitnik je nagrade koju dodeljuje Pokrajinska vlada za vrhunske rezultate na takmičenjima. Nagrade – diplome i novčani iznosi, dodeljeni su, u svečanoj sali Pokrajinske vlade, 20. decembra, Andreju i njegovom mentoru, profesoru Snežani Zamurović.

U Matematičkoj gimnaziji se, od 2021. godine, realizuje projekat „Zlatna groznica“ koji je osmislio nekadašnji učenik i olimpijac, a sada student dva fakulteta, Mladen Puzić. „Zlatna groznica“ je priprema reprezentacije iz takmičarske informatike tokom cele godine. Pripreme se održavaju svake druge nedelje po šest sati i uključuju predavanja i samostalni rad. Andrej je, na osnovu svojih rezultata u svetu programiranja, dobio poziv da bude deo „Zlatne groznice“ i da, sa vrhunskim programerima naše zemlje, radi na svom usavršavanju.

 

Muzej-kraj-godine-(2)

Za najbolji muzej u Srbiji odlukom Međunarodnog saveta muzeja u našoj zemlji, kikindski Narodni muzej, godina na izmaku nije bila izuzetno uspešna samo zbog titule, koja je i dobijena zahvaljujući sjajnim rezultatima.

– Ove godine imali smo devet izložbi. Najatraktivnija je postavka o Dištriktu koja je i poslednja otvorena, a u godinu smo ušli sa izložbom o Đoki Radaku. Veoma uspešne i posećene bile su i izložbe Doma vojske i Prirodnjačkog muzeja. Zabeležili smo 27 hiljada posetilaca, od toga 3.800 posetilaca Suvače, što je naš standard – kaže direktorica, Lidija Milašinović.

Uz programe za širu javnost, Muzej je bio domaćin dve stručne konferencije: Nacionalnog komiteta i regionalne konferencije jugoistočne Evrope ICOM-a (Međunarodnog saveta muzeja).

Iako se finansiraju iz budžeta Grada, zahvaljujući agilnosti i stalnim konkurisanjem za sredstva Republike i Pokrajine, u Muzeju su, shvatajući to kao zadatak, ove godine realizovali i sedam projekata.

Za projekat sa Centrom za pružanje usluga socijalne zaštite, „Našom kućom“, Ministarstvo kulture je opredelilo 167.000 dinara, a za sanaciju depoa i njegovo opremanje – 3,5 miliona. Za arheološka iskopavanja u Mokrinu dobijeno je milion dinara.

Od resornog Pokrajinskog sekretarijata po konkursu je opredeljeno 800.000 dinara za konzerviranje i restauraciju banatskih ikona, zatim 300.000 za rekonstrukciju Suvače – obnavljanje zidova od blatnog maltera, i 550.000 za izložbu posvećenu jubileju – dva i po veka od osnivanja Velikokikindskog privilegovanog dištrikta, za koju je i Ministarstvo opredelilo 1,2 miliona. Ukupno je, kaže direktorica, po konkursima, u 2024. godini, stiglo 7.517.000, uz učešće sopstvenih sredstava, koje je obavezujuće. Po konkursima je dobijeno dva puta više sredstava od visine budžeta ove ustanove za programe.

– Ponosni smo na projekte koje smo do sada realizovali – kaže direktorica Milašinović. – Jedan od njih, banatske ikone, posetiocima će biti dostupne već za mesec dana. Uz to, muzejski depo, prostor nekadašnjeg zatvora, rekonstruisali smo tako da, što je više moguće, zadržimo njegov autentičan izgled. To je prostor međusprata u kojem su bile ćelije. Sačuvana su originalna vrata i podovi, intervencije su bile minimalne. Muzej se u ovaj prostor uselio u drugoj polovini sedamdesetih godina i jedno vreme funkcionisao paralelno sa zatvorom u kojem su se tada već služile samo kazne za manje prekršaje – do 30 i 60 dana. Još uvek se vide urezani inicijali, imena zatvorenika, ali i iscrtane „mice“ na podovima koje su zatvorenici igrali, kao i alka u zidu. Šteta je što nisu sačuvane sve peći koje je Muzej, po useljenju, odneo iz zatvora.

Kako je ovaj deo zgrade Kurije većini javnosti potpuno nepoznat, u Muzeju se nadaju da će, naredne godine, dobiti sredstva po projektu obnove još jednog dela zatvora i njegovog osposobljavanja za depo i tada će, najavljuju, u jednom kratkom periodu, taj deo Muzeja biti dostupan posetiocima koji će moći da vide kako se, u metalnim ormanima čuvaju najosetljiviji eksponati – mape i oružja.

U Muzeju godine, jasno je svima koji su ga posetili, ne spavaju na lovorikama. Zahvaljujući stručnom i kreativnom timu stalno se ostvaruju zanimljivi programi, mnogo se radi sa najmlađima, i istorija se, na zanimljiv način,  približava i upoznaje, kako bi se više naučilo iz nje.

S. V. O.

 

 

petarde

Uprkos stalnim apelima u ovo praznično doba godine, da se pirotehnika kupuje kod ovlašćenih prodavaca, upozorenjima Policije da je zakonom zabranjeno da je kupuju i koriste maloletnici, kao i lekara o posledicama nepravilne upotrebe, čini se da trend slavlja sa pucanjem ne jenjava, nego, naprotiv, uzima maha i dobija nove, veoma opasne dimenzije.

Na društvenim mrežama sve su prisutniji veoma rizični izazovi: ko može duže da drži petardu u ruci, ustima ili u džepu. Zato ne čudi da statistika pokazuje da povrede najčešće zadobijaju dečaci u periodu puberteta, koji se, na taj način, dokazuju društvu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, usled korišćenja pirotehnike, od 2021. do 2023. godine, povređeno 50 osoba, od toga četrnaestoro dece i 12 maloletnika. Podsećaju, takođe, da je njeno korišćenje nedozvoljeno u blizini zdravstvenih i socijalnih ustanova, mesta gde može doći do većeg požara ili veće materijalne štete, odnosno tamo gde se skladište lako zapaljive ili eksplozivne materije.

Pirotehnika u rukama dece, ali i odraslih – opasno i neodgovorno

Najveće i najteže povrede od petardi su kod dece, kaže dr Dragan Grubor, hirurg u Opštoj bolnici u Kikindi.

– Imao sam slučaj čoveka koji je, kako mi je rekao, oteo petardu iz ruke svog deteta u nameri da je baci, ali je ona ranije eksplodirala u njegovoj šaci. Amputirana su mu dva prsta. Svake Nove godine imamo dosta povređenih, najčešće su to šake i prsti, glava i otkriveni delovi tela. Često dolazi do oštećenja očiju i sluha, čak i ušnih školjki. Kod nas stižu najteže povređeni, ali se mnogi zbrinjavaju i u ambulantama, Službi hitne pomoći i na Prijemnom odeljenju Bolnice – kaže dr Grubor i navodi primer da su deca bacala petarde sa zgrade i merila koliko treba vremena da one eksplodiraju ispred prozora komšije.

dr Grubor

– Često se dešava da petarda koja nije standardizovana, eksplodira ranije, što zavisi od količine baruta u njoj. Uz sve to, alkohol i petarde ne idu zajedno, jer su reakcije u takvim stanjima usporene – napominje dr Grubor.

Eksplozije petardi, ponovo se ističe u svim apelima, ugrožavaju najosetljivije – decu, starije i bolesne. Zvuk eksplozije jako uznemirava i decu s autizmom, a životinje, koje imaju znatno osetljiviji sluh od ljudi, mogu, od straha, i da dožive srčani udar.

Nabavka i prodaja regulisane su Zakonom o prometu eksplozivnih materija. Kupovinom petardi u odgovarajućim prodavnicama garantuje se neki vid bezbednosti na taj način što na svakom legalnom pirotehničkom sredstvu mora da postoji deklaracija na srpskom jeziku o njegovom korišćenju i na kojim mestima sme da se koristi. Ipak, petarde se, kod neregistrovanih prodavaca mogu kupiti mnogo jeftinije i koriste ih deca i mladi bez nadzora roditelja, Ispucavaju ih i odrasli, stavljaju ih u ruke svojoj deci, dajući im tako i primer potpuno neodgovornog i krajnje opasnog ponašanja.

Kada već nisu zabranjene, i ovaj apel može da se završi samo molbom da se petarde i druga pirotehnika kupuju u ovlašćenoj prodavnici, koriste na otvorenom i nikako u blizini dece, životinja, stambenih objekata, zapaljivih materija. I podsećanjem da nije tačno da se nesreće dešavaju samo drugima. Veoma lako mogu da se dogode svakome ko nije osvestio moguće opasnosti slavlja sa pucanjem. I veoma često mogu da ugroze i zdravlje i živote drugih ljudi i životinja. Slavlje bez pucanja još uvek je slavlje. Ali odgovorno.

Kazne do sto hiljada dinara

Kako je korišćenje pirotehnike u Srbiji regulisano zakonom, moguće sankcije su novčane kazne zbog narušavanja javnog reda i mira u iznosu od 50 hiljada do 100 hiljada dinara, ali i zatvor do 60 dana, što i upotrebu pirotehnike čini kažnjivom, navode u MUP-u. Ministarstvo je objavilo i da je, u poslednje tri godine, počinjeno 118 prekršaja narušavanja javnog reda i mira.

S. V. O.

Moja-posna-trpeza

Povodom božićnog posta i porodičnog praznika Materice, Srpska pravoslavna crkvena opština pri Hramu Svetih Kozme i Damjana organizuje Izložbu posnih jela – „Moja posna trpeza“.

Izložba će biti priređena u svetosavskoj sali, posle duhovne večeri koja počinje u 17 sati i na kojoj će o postu besediti otac Ivan Mučalov, paroh sečanjski, uz učešće Dečijeg hora „Sveti Jovan Šangajski“.

Za učestvovanje na izložbi potrebno je pripremiti i predstaviti tradicionalna posna jela: riblje specijalitete, posni prebranac, posne punjene paprike, sarme i pite, slane i slatke kolače.

Svi učesnici biće nagrađeni, posle čega će prisutni moći da degustiraju izložene specijalitete.

Iz ove crkvene opštine očekuju ugostiteljske radnje, udruženja, stručne škole, i pojedince da se prijave i da učestvuju u radosti velikog porodičnog praznika Materice i u promovisanju posnih trpeza, navodi se u pozivu.

Rok za prijavljivanje je subota, 28. decembar, na broj telefona 063 88 55 355.

klizaliste-otvoreno-(3)

Klizalište, koje se ove godine nalazi u centru grada, otvoreno je. Prvog dana bilo je besplatno, tako da ne čudi velika gužva koju smo zatekli. Prva je na led izašla dvanaestogodišnja Vanja Đomparin.

-Obožavam da klizam. Imam svoje klizaljke i nisam mogla da dočekam da se „Ledeno jezero“ otvori. Klizam već sedam godina i prošle godine sam svakog dana bila na klizalištu koje je bilo postavljeno pored Sportskog centra „Jezero“. Ove godine još je bolje s obzirom na to da se nalazi u centru grada – istakla je Vanja.

Da klizanje ne poznaje godine potvrdio nam je i nastavnik harmonike Sava Markov.

-Naučimo sam da klizam sa 17 godina u Novom Sadu. Klizalište se nalazilo na Sajmištu i to mi je među najlepšim uspomenama na mladost. Prošle godine, na klizalištu u okviru „Jezera“, imali smo ekipu i igrali smo hokej. Unuke sam ostavio kod kuće da kite jelku, a ja sam došao da isprobam led. Mi, koji znamo da klizamo, pomagaćemo onima koji ne znaju, kako bi savladali tehniku i uživali – dodao je Markov.

Uživanje u zimskim čarolijama na klizalištu sa ledom omogućili su SC „Jezero“, u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom i podrškom Gradske uprave. Ove godine veće je u odnosu na prošlogodišnje i dimenzije su mu 25 puta 13 metara. Sve okupljene pozdravili su Deda Mraz i Snežna kraljica koji su delili slatkiše. Otvaranju su prisustvovali i gradonačelnik Mladen Bogdan i zamenik gradonačelnika Dejan Pudar.

-Uslišili smo želju i molbu sugrađana i ove godine klizalište je postavljeno u centru grada. Slika govori za sebe, okupilo se puno dece i mladih, zadovoljnih što i ove godine imaju mogućnost da deo raspusta vremena provedu na klizalištu. Zbog njih se trudimo i radimo i osluškujemo njihove potrebe. I u narednom periodu trudićemo se da u ovo vreme radosti i darivanja, učinimo praznike što lepšim. Iako nema snega, siguran sam da će u narednih mesec dana naši sugrađani uživati u zimskim čarolijama na ledu – naveo je gradonačelnik Bogdan.

„Ledeno jezero“ biće dostupno mesec dana, a radno vreme klizališta će biti radnim danima od 17 do 21, a vikendom od 17 do 22 sata. Cena ulaznice biće 200 dinara, za termin u trajanju od sat vremena, a isto toliko novca će biti potrebno izdvojiti za iznajmljivanje klizaljki.

A.Đ.

 

LIDL-BMW-(2)

Mladi preduzetnik iz Kikinde, tridesetdvogodišnji Dario Kočiš imao je najviše sreće u novogodišnjoj „De Lux“ nagradnoj igri“ „Lidla“. Kao praznični poklon stigla mu je glavna nagrada – limuzina „BMW 318 i“.

Kaže da je i do sada učestvovao u nagradnim igrama, ali da mu je ovo prva nagrada. Zato i nije odmah mogao da poveruje da mu se ovoga puta posrećilo kada su mu se javili iz „Lidla“.

– Nisam mislio da se neko šali, jer nikome nisam ni rekao da sam učestvovao. Ipak, teško je bilo poverovati u toliku sreću. Tek kada su mi zatražili dopunu podataka, shvatio sam da je moguće – priča Dario.

Dario je vlasnik lokala brze hrane „La Banana“ kod Tehničke škole, a zanimljivo je da je do glavne nagrade stigao uz pomoć maslina.

– Kupovao sam samo masline i poslao ukupno šest ili sedam računa – kaže Dario. Sa njim su po poklon došle i supruga Jelena i dvogodišnja ćerka Iskra koja se, čini se, najviše radovala.

I Dario i Jelena su sportisti – on je atletičar, učesnik OCR trka, a Jelena je proslavljena rukometašica, naša reprezentativka. Iako su planirali da jednog dana kupe džip, zbog Darija, novi „BMW“ će sasvim lepo zameniti „Astru“ i voziće ga, kažu, sa velikim zadovoljstvom.

Ključeve je Dariju svečano uručila Jovana Majstoriović iz „Lidla“.

– Povodom praznika se trudimo da se zahvalimo potrošačima na poverenju, zato smo i organizovali „De Lux“ nagradnu igru. Zajedno sa našim kupcima smo, tokom praznika, imali i kampanju solidarnosti „Mala dela, velika magija“ i obezbedili donaciju osnovnih životnih namirnica i sredstava za ličnu higijenu u iznosu od 6,3 miliona dinara, namenjenu korisnicima programa „Crvenog krsta“ – rekla je Jovana Majstorović.

Nagradna igra u kojoj se učestvovalo sa minimalnim iznosom od 450 dinara plaćenih za “De Lux” proizvode, trajala je od polovine novembra do polovine decembra i, osim glavne nagrade, izvučena su i tri vaučera za putovanja, pet “sony playstation 5 disc” konzola, 5 “i phone 15 pro”, 10 „zepter“ prečišćavača vazduha, 10 „LG smart“ televizora i 60 vaučera za kupovinu u „Lidlu“, ukupno 94 nagrade.

Ipak, najveća nagrada stigla je mladoj porodici Kočiš koja se danas odvezla u svojoj novoj limuzini, ali ne pre nego što su sugrađane, okupljene na ceremoniji dodele na „Lidlovom“ parkingu u Kikindi, počastili svojim proizvodima, “La Banana“ sendvičima i sokovima, da u zdravlju i sreći voze svoj novogodišnji poklon.

S. V. O.

sanu

Tradicionalni prijem za mlade talente – učenike srednjih škola koji su na međunarodnim takmičenjima osvojili jedno od prva tri mesta, priređen je, u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti. Prijemu je prisustvovao Andrej Popović koji je osvojio srebrnu medalju na Stemko olimpijadi iz matematike. U ime Milice Tomić koja je osvojila je zlatnu medalju za naučni rad iz fizike u Turskoj u Izmiru i koja se trenutno nalazi u Americi, prijemu je prisustvovala njena mentorka profesorica Marija Popović. Osvajačima nagrada obratio se predsednik SANU akademik Zoran Knežević.

– Srpska akademija nauka i umetnosti, kao krovna naučna i umetnička institucija u našoj zemlji, s velikom pažnjom prati sve što naši mladi naraštaji rade i sa radošću beleži uspehe koje postižu, jer nam je dobro znano koliko ste truda, rada i talenta vi i vaši nastavnici morali da uložite da biste te uspehe ostvarili. Svaki vaš individualni uspeh vidimo i kao uspeh svih nas, kao još jedan beočug u lancu pojedinačnih i kolektivnih postignuća naših ljudi i društva u celini. Zato i smatramo da je dužnost Akademije da ta vaša postignuća pozdravi i afirmiše u javnosti i da vam na njima, ovom malom svečanošću i skromnim poklonom, srdačno i iskreno čestita – rekao je akademik Knežević.

Ovom prilikom nagrađeno je 123 učenika koji su se istakli postignutim izuzetnim rezultatima na takmičenjima širom sveta. Kao i godinama unazad, mladim talentima su uručeni vrednosni vaučeri i prigodne publikacije SANU.

A.Đ.

 

karate

U Karate klubu Bašaid održano je polaganje za viša zvanja, nove pojase dobili su mali karatisti, od najmlađih članova kluba pa do srednje grupe.
– Mališani su, svako prema svom nivou, prikazali dobar kvalitet pa naš klub ima lepu budućnost, ako nastavimo s ozbiljnim radom. Na polaganju smo imali 28 kandidata, a u sali ukupno 55 karatista, što su lepe brojke za našu malu sredinu. Zahvalni smo i Mesnoj zajednici, pripremili su novogodišnje paketiće za svakog člana kluba – kaže Radovan Balog, trener i predsednik KK Bašaid, inače nosilac crnog pojasa treći dan, a osim njega u komisiji za polaganje bili su još Aleksandar Miškeljin i Dejan Živković (obojica crni pojas drugi dan).

D. P.