Најновије

CDA-2662-copy

Povodom početka rekonstrukcije zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko trgovinske škole, i izmeštanja nastave za učenike ove dve srednje škole u drugi prostor, član Gradskog veća za obrazovanje Tihomir Farkaš pojasnio je pojedinosti, želeći pre svega da demantuje određene navode koji su se pojavili na društvenim mrežama.

-Podstaknut navodima koji su se pojavili na društvenim mrežama, hteo bih da demantujem dezinformacije koje su, rekao bih, plasirane i zlonamerno. Definitivnu odluku o raspoređivanju učenika nismo doneli, sutra će biti održana nastavnička veća u Gimnaziji i u Ekonomsko-trgovinskoj školi, gde ću biti prisutan, i nastavnici će dobiti precizne informacije o načinu realizacije nastave i o tome gde će nastava biti realizovana. Razmatramo sve moguće opcije i izabraćemo najbolju, ali ne želimo da dozvolimo da se nastava prekida ili da se ne održava, već što spremniji da uđemo u celu priču oko predstojeće rekonstrukcije. Ponavljam da se na društvenim mrežama pojavljuju dezinformacije i pozivam roditelje i nastavnike da sačekaju sutra– ističe Farkaš.

Nasa-kuca-Dan-planete-(3)

Ekološko društvo Kikinda i korisnici Dnevnog boravka Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde obeležili su Dan planete Zemlje zajedničkom radionicom i edukativnim programom, organizovanim u prostorijama Centra.

Inicijativa ima za cilj da poveže brigu o životnoj sredini sa društvenom solidarnošću, uključujući korisnike Centra u aktivnosti koje podstiču ekološku svest, inkluziju i održivi razvoj.

Kako je istakao Branislav Stojanović, predsednik Ekološkog društva Kikinda, ovo je prvi projekat sa Centrom.

– Drago nam je što smo saradnju započeli baš početkom proleća. Radionica je osmišljena tako da korisnici predstave kako vide prirodu i da pošaljemo poruku koliko je važno očuvanje naše planete. Njihov glas zaslužuje da se čuje jer su oni važan deo našeg društva. Saradnjom sa Centrom želimo da podstaknemo i druge građane da se uključe u ekološke akcije – rekao je Stojanović.

Korisnici su, posle kratkog predavanja, u kreativnom delu radionice, stvarali „žive“ kolaže od biljaka. Saradnja će biti nastavljena nizom zajedničkih aktivnosti.

– Ovo je prvi korak u planiranoj saradnji sa Ekološkim društvom. Naši korisnici su već angažovani u ekološkim programima; kroz aktivnosti poput nege bašte i učenja životnih veština povezuju se sa prirodom. Praćenje rasta biljke od semena do ploda donosi im veliko zadovoljstvo – rekla je Nikoleta Pavlov, v. d. direktorka Centra.

Akciju su podržali donatori: „Turbo-gas“, „Mecafor Products“ i restoran „My Way“.

Dan planete Zemlje, koji se svake godine obeležava 22. aprila, podseća na značaj zaštite životne sredine i odgovornost koju svi imamo prema prirodi. Ovakve akcije, koje spajaju ekološku svest i socijalnu solidarnost, pokazuju da briga o planeti počinje u zajednici – kroz saradnju, podršku i zajedničke vrednosti.

S. V. O.

dan-planete-zemlje-(3)

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje, 22. aprila Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj organizovao je akciju uređenja zelenih površina na potesu Semlačke i Distričke ulice.

-U ovom poslu pomogli su nam pripadnici Vatrogasne jedinice NIS-a jer nam je svima zajednički cilj da, ne samo ovaj, nego i sve ostale površine u gradu budu uredne i čiste. Ovo je ujedno i priprema za uređenje izletišta i zelenih površina pred 1. maj koji se tradicionalno provodi u prirodi – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj – Zaključno sa petkom trajaće ekološka nedelja tokom koje ćemo, prvenstveno, najmlađima ukazati na značaj očuvanja prirode koja nas okružuje.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je naveo da je ovaj dan prava prilika da se skrene pažnja o tome koliko je važno da se svi angažujemo i čuvamo životnu okolinu.

-I svi ostali prilazi gradu biće uređeni, pokošeni i očišćeni od otpada. Apelujem na sve sugrađane da otpad odlažu na mestima predviđenim za to. Zagađenje okoline nije u interesu nikome od nas i na nama je da se potrudimo da svojim primerom, ali i brojnim akcijama učimo najmlađe koliko je važno čuvati našu Zemlju. Prepoznati smo kao grad koji vodi računa o ekologiji – precizirao je Bogdan.

Dan planete Zemlje obeležava se svake godine i jedan je od najvećih pokreta na planeti. Ove godine slogan je „Naša energija, naša planeta“. Ta tema je izabrana da mobiliše što veću podršku obnovljivim izvorima energije, kako bi se se njihova upotreba utrostručila najkasnije 2030. godine.

A.Đ.

saobracajna-policija-mup-2

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda i verskog praznika dogodile su se četiri saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom, gde je nastala materijalna šteta u iznosu od 300.000 dinara.

Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog radnje vozilom, vožnje u alkoholisanom stanju i neustupanje prvenstva prolaza.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 40 učesnika u saobraćaju i izdato je 408 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 27 vozača, od kojih je 10 lica zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 67 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 283 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 71 ostali prekršaj.

Uskrs-b

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan najvećeg hrišćanskog praznika – Vaskrsa. Ovaj dan je nastavak vaskršnje radosti, ali i prilika da se molitveno setimo bližnjih koji nisu više sa nama.

U nekim krajevima Srbije, upravo na Vaskršnji utorak posećuju se groblja, donose se vaskršnja jaja i pale sveće na grobovima. Iako se na sam dan Vaskrsa ne ide na groblja, jer je to praznik života i pobede nad smrću, Vaskršnji utorak je poseban trenutak kada se duhovna radost praznika deli i sa precima.

Vernici veruju da se molitve u danima posle Vaskrsa, posebno na Vaskršnji utorak, uznose sa posebnom snagom. Pored toga, u mnogim domovima nastavlja se praznična atmosfera – trpeze su i dalje svečane, deca nastavljaju da se tucaju vaskršnjim jajima, a u porodicama vladaju radost i toplina.

Ovaj dan podseća da je Vaskrs praznik zajedništva – ne samo sa živima, već i sa onima koji su nas napustili. Simbolično, život i smrt se prožimaju u molitvi, nadi i veri da je ljubav večna.

U narodnom verovanju, Vaskršnji utorak važi za najsrećniji utorak u godini – dan kada se sve dobro započeto umnožava, a želje i molitve imaju posebnu težinu.

gimnazija-spolja-(1)

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko trgovinske škole od sutra, utorka, 22. aprila, biće na onlajn nastavi. Kako ističe direktorica Gimnazije Mira Dražić, ovakav vid nastave trajaće do kraja nedelje.

-Od ponedeljka, 28. aprila đaci Gimnazije časove će pohađati u Osnovnoj školi „1.oktobar“ u Bašaidu. Učenici Ekonomsko-trgovinske škole na nastavu će ići u Osnovnnu školu „Petar Kočić“ u Nakovu i delom će se časovi držati u prostorijama ove škole koje se nalaze u ulici Vojvode Putnika. Autobski prevoz za sve učenike će biti obezbeđen i on će biti besplatan. Nastava u seoskim školama odvijaće se do kraja školske godine – saznajemo od Mire Dražić.

Kako je Kikindski portal već pisao, Ministarstvo za javna ulaganja podržalo je kapitalni projekat rekonstrukcije zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev”, te će kompletna obnova reprezentativnog zdanja biti finansirana iz državne kase.

U susret potpisivanju ugovora, a imajući u vidu da je javna nabavka sprovedena, u toku je izmeštanje sitnog školskog inventara i rekvizita u prostorije KSC “Jezero” odakle će se dalje u skladu sa potrebama rasporediti u škole koje će učenici gimnazije i ekonomske škole koristiti do povratka u svoju zgradu.

Zahvaljujući planiranom kapitalnog ulaganju, objekat koji je, zbog svojih arhitektonskih i istorijskih vrednosti, zaštićeno kulturno dobro, zasijaće u punom sjaju. Kompletna obnova zgrade Gimnazije, izgrađene pre 125 godina, odvijaće se u dve faze

Novina će biti prilaz i lift za osobe sa invaliditetom, kao i najsavremeniji sistem protivpožarne zaštite.

Predviđeno je da radovi u unutrašnjosti zgrade, traju 300 radnih dana, a investicija je vredna 455 miliona dinara bez PDV-a.

A.Đ.

smiljana-salgo-(1)

Stariji sugrađani se, pre današnjih velikih trgovinskih lanaca, sećaju nekadašnjeg kikindskog lanca trgovina – „Angroprometa”. Sa svojom mrežom prodajnih objekata, „Angroprometove” prodavnice krasili su ukusno aranžirani izlozi, čiji je autor bila naša sagovornica Smiljana Šalgo – slikarka, dekoraterka, grafičarka, dizajnerka i mnogo toga još.

-Slikarski talenat se primeti još u zabavištu, tako je bilo i kod mene. Međutim, možda je moj dar za umetnost prva ozbiljnije primetila moja profesorica likovnog u srednjoj školi, Miroslava Kojić- priča Smiljana.

Bilo je to vreme takozvanih „Šuvarica”, odnosno zajedničkih osnova, da bi se Smiljana nakon završenog 10. razreda upisala u novosadsku Školu za grafički dizajn. Tu je usavršila svoje umetničke sklonosti, a nakon završetke srednje škole pokušala je da upiše Likovnu akademiju, ali, nažalost, nije uspela.

-Nedostajalo mi je malo više upornosti, podrške roditelja i samopouzdanja – dodaje naša sagovornica. Ipak, uprkos tome, nastavila je dalje da se usavršava i izgrađuje svoj vlastiti slikarski stil.

-Moram da priznam da ni sama sebe nisam dovoljno razumela u to vreme. Imala sam kritički odnos prema onom što slikam, i tek vremenom sam se izgradila u svom stvaralaštvu, a to je valjda i normalno- priča, uz osmeh.

-Trebalo bi napomenuti da sam ja u stvari počela da slikam iz neke vrste nezadovoljstva. Kada sam shvatila da svet ne može da bude idealan, da postoji smrt i druge ružne stvari, onda sam na neki način slikarstvom počela da se branim i da ulepšavam stvarnost. Sebe bih okarakterisala kao pitomu, a ta moja pitomost nije uvek nailazila na dobar odjek okoline, tako da sam se pronašla u slikanju, kako bih ovaj svet učinila savršenijim, jer ovo današnje surovo vreme mi se uopšte ne dopada. Zato više volim nerealno, a to mi pruža slikarstvo. Umetnost nastaje kad nešto nemate, kad ste za nešto uskraćeni – tad postajete kreativni.

Inače, Smiljana je, kako i rekosmo, pre nego što se posvetila isključivo slikarstvu bila aranžer-dekorater izloga „Angroprometa”. Nadaleko je bio prepoznatljiv izlog trgovinskog objekta u Galadskoj, koji je upravo ona aranžirala.

-Radila sam 15 godina u „Angroprometu”. Mogu neskromno da kažem da se mnogi i danas sećaju kako su s ukusom bili dekorisani naši izlozi. Čujem i sad ponekad komentare kako ne pamte takvog aranžera u našem gradu. Imala sam potpunu stvaralačku slobodu. Bilo je to divno vreme.

Međutim, „Angropromet” je ugašen, a aranžirane izloge danas sa zamenili samolepljivi plakati. U vreme dok sam ja radila kao aranžer izloga, podizala sam svoje dve ćerke bliznakinje, tako da više od deceniju i po nisam slikala. Danas su mi ćerke na doktorskim studijama hemije i mogu ponovo da se maksimalno posvetim slikanju i da mi to bude egzistencija- dodaje s ponosom, ali i nekom vrstom sete.

Osim što se vratila platnima, Smiljana oslikava i kravate, ešarpe i marame.

-To je posebna tehnika i tu geometrijski oblici nemaju skoro nikakvog značaja, jer sve oslikavam ručno. Radim specijalnim, postojanim bojama koje su otporne na habanje i perive su. Nakon što oslikam neku kravatu ili maramu, sledi peglanje, kako bi slika na kravati ili marami ostala trajno utisnuta. Malo ljudi se danas time bavi.

Svojevremeno je Smiljana Šalgo držala i likovnu radionicu za decu u kikindskom Kulturnom centru. Nakon pandemije kovida, bilo je dosta mališana koji su želeli da savladaju osnove slikanja. Trajalo je to tri godine, a ni danas ovoj slikarki ne nedostaje stvaralačkog zanosa.

-Uglavnom od tehnika koristim akrilik, jer je postojan, a nije otrovan. Imala sam samostalne izložbe u Kikindi, Novim Kozarcima i Kanjiži, a pored toga i nebrojeno kolektivnih. Jednom prilikom su naš grad posetili gosti iz Kine i videvši izložene slike Brace Azarića i mene, ponudili su nam da izlažemo u Hong Kongu i Milanu, što se i ostvarilo, tako da je moje slike videla i inostrana publika. Slikala sam za tu priliku manastir Ljubostinju. A što se tiče slikarskih motiva koji me u poslednje vreme zaokupljaju – to je pre svega Kikinda i te moje slike nailaze na jako dobar odjek kod publike – zaključuje ova umetnica, a budući da nam je proleće obojilo ionako lep grad, možda Smiljana neće ovog puta morati puno da ulepšava stvarnost na svojim slikarskim platnima.


N. Savić

voce-izmrzavanje-(2)

Ove godine neće biti voća na teritoriji grada. Kako saznajemo od savetodavca Poljoprivredne stručne službe Jelene Kljajić, 8. aprila, izmeren je mraz koji je doveo do štete na svim voćnim vrstama.

– U različitim delovima teritorije grada zabeleženi su i različiti minusi. Pomenutog dana, 8. aprila, na automatskoj meteorološkoj stanici zabeleženo je minus 7 stepeni, što je i najniža temperatura, te je u ovom delu atara i najveći procenat izmrznutog voća – napominje naša sagovornica.

Najviše je stradala i najosetljivija voćka.

-Sada definitivno mogu da kažem da kajsije nema na celom terenu. Sve su izmrzle i to na svim potesima naše teritorije. I dunja i kruška su u potpunosti izmrzla, trešnju je mraz uništio u 95 odsto slučajeva, dok je izmrzlo i 90 procenata breskve. Sa druge strane najbolje je prošla višnja kod koje je stanje šaroliko, tako da je šteta od 20 do 80 procenata. Kada je reč o jabukama izmrzavanje zavisi od sortimenta. Najviše je stradala sorta „ajdared“ koja je bila i najviše otvorena. Kod ostalih sorti šteta je od 50 do 90 odsto. Šljiva je takođe uništena u 90 odsto voćnjaka. U delovima gde je bilo minus, 3,4 stepena postoji šansa da bude minimalnog roda – precizira Jelena Kljajić.

Voće je u periodu jakog mraza bilo u različitim razvojnim fazama.

-Dunja, koja je potpuno stradala, bila je u fazi zatvorenog pupoljka jer je osetljiva, višnja je bila u belim balonima, trešnja i šljiva su bile u cvetu, jabuka je bila zatvorena, kruška je bila u punom cvetanju. Breskva je već precvetala, a kajsija je imala male plodove, veličine nokta, koji su i najosetljiviji na niske temperature – pojasnila je Kljajićeva.

Na temperaturama od minus 4,5 pa naniže nijedan tretman, poput zadimljavanja voćnjaka, nije mogao da pomogne da ne dođe do najgoreg. Slična situacija je bila i 2012. godine i tada je sve cvetalo u isto vreme i tako je izmrzlo.
Voćari treba da nastave da prate zdravstveno stanje u svojim zasadima i da shodno tome rade tretmane kako bi i sačuvali rodne potencijale voća za narednu godinu.

A.Đ.

 

vaskrsenje-1

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Vaskrsni ponedeljak, drugi dan Vaskrsa kojim počinje Svetla nedelja.

Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kojima se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.

To je vreme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva, a u mnogim mestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar.

U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, zadržao se običaj polivanja devojaka na Vaskrsni ponedeljak, kada mladi momci obilaze fijakerima ili karucama devojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi devojku.

Simbolično, polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih devojačkih greha, a to takođe podseća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge. Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije devojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi. Nakon toga, devojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.