Nakon što je u Bašaidu pre dve godine zasnovana Školska šuma o kojoj računa vode đaci OŠ „1. oktobar“, ovo mesto postalo je bogatije za još 200 sadnica. Sadnja je obavljena na potesu Dudarnica, oko stadiona, u centru sela, oko groblja, a parterno je uređen i kružni tok na ulazu u Bašaid iz pravca Zrenjanina.
-Pored toga što biramo sadnice koje daju lep kolorit, sadimo stabla koja su otporna na vremenske prilike koje nas svake godine iznenađuju sa ekstremno visokim temperaturama i nedostatkom padavina. Plan sadnje pripremamo u skladu sa klimatskim promenama kojima smo svedoci, te smo se opredelili za sadnice crnog bora, keleuterije,srebrne smrče, sibirski brest koji će činiti vetrozaštitni pojas oko groblja, kao i drvenaste sadnice lišćara i četinara – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Pošumljavanju je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, kao i predsednik Saveta MZ Bašaid Bojan Mikalački.
-Dudarnica je mesto okupljanja stanovnika Bašaida i njihovo je omiljeno izletište. Prošle nedelje, tokom posete selu, upravo meštani su bili ti koji su izrazili želju da se ovaj prostor pošumi. Osluškujući njihove potrebe, ozelenjeno je, ne samo popularno izletište, nego i druge lokacije gde je postojala potreba za novim sadnicama. Ni loše i hladno vreme nije nas omelo u nameri da što pre ispunimo zahtev koji su nam uputili naši sugrađani iz Bašaida.Kako na teritoriji našeg grada ima najmanje šuma u čitavom regionu, na nama je da to promenimo i da na što bolji način iskoristimo priliku da zasadimo nove površine. Prioritet nam je zdrava životna sredina za sve naše sugrađane – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Jesenja sadnja započeta je u novembru u Ruskom Selu, i prema planu, u svim mesnim zajednicama zasnovane su nove površine pod šumama.
-Vodimo računa i o atarskom zelenilu. U proteklom periodu ono je uvećano za 10 hektara. Sadnice, njih 3.500, smo zamenili na sedam hektara u van građevinskom rejonu, a zamenili smo i sadni materijal u vetrozaštitnim pojasevima.
Na kružnom toku biće zastupljene ukrasne i žalosne forme.

-Odlučili smo se za kombinaciju lišćara, četinara i ukrasnih, žbunastih vrsta. Cilj nam je bezbednost učesnika u saobraćaju, kao i lakše održavanje kružnog toka koji je i ulaz na teritoriju našeg grada – navela je Miroslava Narančić.
Kikinda je najnepošumljenija sredina na teritoriji Vojvodine i duže od decenije lokalna samouprava čini sve da se to promeni.

-Osim sadnje puno pažnje posvećujemo i održavanju površina pod sadnicama. Nije retka pojava da se sadnice suše i razlog tome nije nesavesno održavanje s obzirom na to da smo u okviru Javnog preduzeća „Kikinda“ oformili službu koja se bavi zalivanjem. Tu je i gradska služba koja se bavi održavanjem zelenila i prvi smo grad u Srbiji koji sa lovačkim udruženjima ima dogovor o održavanju sadnog materijala. Zajedno sa lovcima planiramo sadne vrste koje će pomoći povećanju broja divljači u lovnim područjima – dodala je Miroslava Narančić.
A.Đ.