Aleksandra Djuran

Kosovka-devojka-Uros-Predic

Vidovdan je srpski nacionalni i verski praznik koji se obeležava 28. juna. Srpska pravoslavna crkva ga obeležava kao dan sećanja na kneza Lazara i srpske mučenike koji su pali u Kosovskoj bici protiv Osmanskog carstva 1389.godine.

Značaj Vidovdana za srpski narod proističe iz istorijskih događaja koji su vezani za taj datum. Od svih je najznačajniji Kosovski boj, stradanje kneza Lazara (1371—1389) i propast Srpskog carstva, pa se tog dana, pored svetog Amosa, od početka 20. veka slavi i crkveni praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i svetih srpskih mučenika.

Vidovdan predstavlja Dan žalosti, pa je srpski narod zadržao običaj da se na taj dan ne igra i ne peva, te da se zaustave svi veliki poslovi Za Vidovdan se u crkvama obavljaju pomeni za sve postradale u ratovima. Vidovdan je državni praznik u Republici Srbiji koji se obeležav radno i predstavlja sećanje na poginule u svim ratovima. Pre Drugog svetskog rata, Vidovdan je bio poslednji dan školske godine.

gerontoloski-ipa-projekat-(1)

Projekat pod nazivom „Povezane zdravstvene i socijalne usluge u pograničnom regionu“ odobren je Gerontološkom centru u okviru programa Intereg IPA Rumunija–Srbija. Ugovor o realizaciji projekta potpisan je u februaru ove godine i biće realizovan u roku od 18 meseci.

Cilj  je unapređenje prekogranične saradnje između Rumunije i Srbije, sa fokusom na razvoj i povezivanje zdravstvenih i socijalnih usluga u regionu Banata. Time se doprinosi održivom razvoju zajednice i poboljšanju kvaliteta života starijih, istaknuto je na prezentaciji projekta organizovanom kako bi se direktnim korisnicima predočio program buduće saradnje. Razgovoru su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan i Dragan Stjepanović, v.d. direktor Gerontološkog centra.

-Partneri na projektu su Asociația Caritas Banat Sanctus Gerhardus i grad Deta iz Rumunije, a kikindski Gerontološki centar je nosilac – naveo je Stjepanović. – Biće realizovan do kraja avgusta 2026. godine i osnovna ideja je da razmenimo iskustva i primere dobre prakse, tako da mi usvojimo ono što je pozitivno od naših gostiju iz susedne zemlje, kao i da oni preuzmu dobre stvari od nas. Projekat je vredan 820.000 evra.

U toku njegove realizacije korisnici će dobiti priliku da učestvuju u organizovanim seminarima i kulturnim događajima u Srbiji i Rumuniji, što doprinosi aktivnom starenju i socijalnoj integraciji.

-Uvek mi je drago kada se ulaže u unapređenje socijalne zaštite, posebno što ja dolazim iz ove sfere. Projekat će dodatno ojačati  poziciju Gerontološkog centra Kikinda kao važnog aktera u regionalnoj saradnji i razmeni dobrih praksi u oblasti socijalne zaštite – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Najvažnija nam je dobrobit korisnika Gerontološkog centra, a ovaj projekat će doprineti da se u aktivnosti uključi što veći broj njih.  Osim toga zgrada nekadašnjeg Doma učenika „Nikola Vojvodić“ koja, godinama unazad nema  namensku funkciju, biće renovirana i prilagođena potrebama korisnika. Na taj način stvoriće se potpuno novi prostor za sprovođenje zdravstveno-socijalnih programa i aktivnosti.

Deo zgrade u kojoj je nekada bio internat u ulici Đure Jakšić rekonstruisan je i namenjen za Prihvatilište za nezbrinute osobe. Zahvaljujući pomenutim sredstvima, sada će se urediti i drugi deo zgrade, u kom se trenutno nalazi Narodna kuhinja, tako da će u njoj moći da se smesti tridesetak korisnika. To će doprineti da se poveća kapacitet Gerontološkog centra.

A.Đ.

sednica-prcanj-(29)

Za ponedeljak, 30. jun, u 10 sati, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov zakazao je 10. sednicu Skupštine grada.

Kao prvu tačku dnevnog reda odbornici će razmatrati donošenje odluke o konsolidovanom završnom računu budžeta za prošlu godinu. Ukupna realizacija budžeta u 2024. godini bila je tri milijarde 899 miliona i 470 hiljada dinara i realizovan je 90 odsto u odnosu na planirano. Ukupni rashodi i izdaci bili su tri milijarde 836 miliona i 915 hiljada dinara. Prošle godine ostvaren je budžetski suficit od 62,6 miliona dinara.

Glasaće se i za odluku o konverziji potraživanja grada na osnovu naknada za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina u trajni ulog u kapitalu društva sa ograničenom odgovornošću„Toza Marković“, sa stanjem duga na dan 20. novembar 2024. godine. Dospela i nenaplaćena potraživanja grada, nastala na osnovu naknade za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina, o kojim zaduženje vodi Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i koja na dan 20. novembar 2024. godine iznose 864.572,10 dinara, kao prihod grada Kikinde, konvertuju se u trajni ulog u kapital fabrike crepa.

Na dnevnom redu biće i donošenje odluka o oglašavanju na teritoriji grada,  rešenja o davanju saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JP  „Kikinda“ o usvajanju izmena i dopuna cenovnika usluga javnih parkirališta i donošenje rešenja o davanju saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JP „Toplana“  o usvajanju predloga novih cena  daljinskog grejanja.

Razmatraće se godišnji program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta  za tekuću godinu. Za direktoricu Centra za socijalni rad biće reimenovana Aleksandra Đorđević, koja je istekao mandat v.d. direktorice pomenute ustanove. Na zasedanju lokalnog parlamenta dužnosti će biti razrešeni i imenovani novi članovi školskih odbora.

A.Đ.

 

a0c4fd98-ac74-42ee-b5a4-7a5e44cddff7

„Vidovdanski dani“  u Nakovu počinju danas, 27. i traju do nedelje, 29. juna.

U petak program počinje u 11 sati kada će se na izletištu „Jezero“ održati takmičenje u boćanju. Od 19 sati u sali Mesne zajednice biće održana promocija knjige Stevana Stupara „Mit o Nakovu i druge pripovesti“. U programu učestvuju profesorka dr Smiljana Ž. Mirkov, Marija Tanackov, Jovan Gvero i profesor dr Jovica Trkulja. U 20 sati u amfiteatru Doma omladine je veče izvornih pesama „Lepo pevam, daleko se čuje“, a od 22 časa, na istom mestu, je muzičko veče.

Na sam Vidovdan, u subotu, od 10 časova je gađanje glinenih golubova na strelištu u Banatskom Velikom Selu,  a u 11 počinje „Pasuljijada“, takmičenje u kuvanju pasulja. Jubilarni, 15. Međunarodni festival folklora „Ajmo zaigrati, ajmo de“, u organizaciji KUD-a „Izvor“, počeće u 19 sati defileom učesnika centralnom seoskom ulicom. U 19.30 časova u dvorištu OŠ „Petar Kočić“ biće održan koncert. Pored domaćina, nastupaju i gosti .

U nedelju u 8 sati počeće Karp kup takmičenje u pecanju na nakovačkom „Jezeru“.

 

imapct-(3)

Učenici VII2 odeljenja Osnovne škole „Sveti Sava“  osvojili su prvo mesto u Međunarodnom projektu IMP>ACT ECO STEAM Challenge. Cilj je bio da se utvrdi koliko su učenici širom Evrope upoznati sa klimatskim promenama.

Svaka škola učesnik izradila je projekat ozelenjavanja školskog prostora i imala je zadatak da opiše očekivane efekte istog, kao i da se uradi plan potrebnog budžeta. Od svih projekata koje su uradili učenici iz škola širom Srbije, projekat kikindskih, koje su predvodili nastavnici Danilo Borovnica i Miroslav Grujić, ocenjen je kao najbolji.

U obrazloženju, između ostalog, stoji da je projekat uspešno realizovao planirana merenja, da su dobijeni rezultati jasno inkorporirani u dalji razvoj ideje, što govori o ozbiljnosti i sistematičnosti pristupa. „Predložena ideja je kvalitetna i jasno razrađena sa pažljivi osmišljenom primenom, što doprinosi njenoj relevantnosti u kontekstu zadate teme. Projekat je dosledan, dobro razrađen i utemeljen raznim ponudama“, navedeno je u zaključku.

Nagrada su finansijska sredstva potrebna da se, ono šta su projektom učenici osmislili, i realizuje. Tako će uskoro prostor škole „Sveti Sava“ biti još zeleniji.

U projektu, su pored učenika i naučnika iz Srbije, učestvovali su i đaci  naučnici iz Švedske, Holandije, Belgije, Nemačke, Italije i Češke. U Srbiji je nosilac projekta Centar za promociju nauke.

A.Đ.

24d4eb75-ea90-4adf-baa1-5c889f801dd3

U Narodnom muzeju sutra, 28. juna u 18 sati, biće održan koncert Milana Oštrića. Na klavirskom recitalu biće dela Mocarta, Betovena, Šuberta, Šopena.

Oštrić je učenik trećeg razreda srednje Glazbene škole u Varaždinu, a poreklo vodi iz Mokrina. Do sada je dobio značaj broj nagrada, među kojima i međunarodnih.

Koncert organizuje Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“.

struja-brojilo

Zbog radova na električnoj mreži, u utorak, 1. jula, bez struje će od 9 do 13 biti naselja Strelište i Stara klanica.

U slučaju ranijeg završetka planiranih radova, Elektrodistribucija  zadržava pravo da uključi napajanje korisnika ranije u odnosu na naznačeno vreme. U slučaju loših vremenskih uslova, radovi se mogu odložiti.

DAN-RASE-POPOVA-2025-(1)

Dan Raše Popova organizovan je osmi put u Mokrinu. Književnik, publicista, glumac i dugogodišnji televizijski novinar ostavio je dubok trag, te mu se njegovi meštani odužuju na najlepši način slaveći dan njegovog rođenja.

U čast velikana ustanovljena je i nagrada „Raša Popov” za izuzetan doprinos stvaralaštvu za decu koja je ove godine pripala Ratomiru Raletu Damjanoviću, recitatoru, književniku, novinaru. Kako je istakao za njega je ova nagrada najlepša.

-Osećam se kao da sam dobio legiju časti. Za mene je ovo posebna nagrada s obzirom na to da je Raša Popov bio veliki i značajan, pisac, novinar, enciklopedista. Postoje najbogatije, najveće, najznačajnije nagrade, a za mene je ona najlepša jer je odraz ličnosti koja je bila duhovno plemenita. Bio je izuzetna ličnost, čarobnjak, pronalazač i ovo priznanje mogu da dobiju samo oni koji su se istakli u karijeri. Raša je bio kao kosmički fenomen koji se pojavi svakih 50 ili 100 godina, pa nestanu, bio je omiljen i izuzetan je bio kao sagovornik – kazao je Damjanović.

Specijalna nagrada za popularizaciju i izučavanje dečije književnosti dodeljena je dr Ljiljani Pešikan Ljuštanović, profesorka emeritus srpskog jezika i književnosti.

-Rašu Popova sam dobru poznavala i upravo mi zato ova nagrada jako puno znači. Čitavog života bavim se dečijom književnošću koja ne bi bila ista da ga nije bilo. Raša Popov bio je plemenit, česti i mudar čovek, dečije duše, ali velike pametni. Njegova prividna naivnost često je razotkrivala svet jasno, upravo zato što ga je gledao kao dete, otvorenim, čistim i neiskvarenim očima. Mokrin se na najbolji mogući način odužuje Raši, ali i svim svojim velikanima – zaključila je Ljiljana Pešikan Ljuštanović.

Organizovana je i tribina pod nazivom „Bio sam srećan konj“ kao i istoimena knjiga Raše Popova u kojoj je opisao detinjstvo i odrastanje u Mokrinu tokom koje su dodeljene nagrade autorima najboljih pesama pristiglih na pesnički konkurs pod nazivom „Vrlo važno“. Prvu nagradu „Rašin šešir“ osvojila je pesma četrnaestogodišnjeg Dušana Antića iz Zrenjanina.

-Moja pesma nosi naziv „Vrlo važno pismo meni kada porastem“. Sadašnji, mali ja, napisao sam sebi pismo u budućnosti, u kojoj sebi govorim da ne smem da zaboravim životne vrednosti koje sada stičem. Pesme pišem već osam godina i za mene je ovo najvrednija nagrada jer nosi ime Raše Popova i dodeljuje se u Mokrinu odakle je pesnik Mika, moj prezimenjak – saznali smo od Dušana Antića.

Ove godine pristiglo je oko 300 pesama. Radovi su stigli iz različitih delova regiona što svedoči o sve većem interesovanju za manifestaciju.

-Zadovoljni smo odzivom, a u Mokrin su došli i osnovci iz Kosovske Mitrovice koji su dobili nagradu. Svake godine se trudimo da je obogatimo kako Dan Raše Popova postala značajan događaj na mapi dečijih manifestacija u Srbiji – rekao je Živko Ugrenović, predsednik udruženja građana „Raša Popov“ i napomenuo da su u žiriju bili pesnici Tode Nikoletić i Jovo Čumić, profesor Milivoje Bajšanski i Zorica despotov, članica udruženja i pesnikinja.

Manifestaciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je napomenuo da je ovo pravi način da se svi mi odužimo velikanu rođenom u Mokrinu.

-Naša želja je da svake godine, na ovaj dan, podsetimo na lik i delo Raše Popova, posebnog čoveka i posebne ličnosti. On je doneo slavu našim krajevima upravo zato što je nadasve voleo svoje rodno mesto i sa ponosom govorio odakle je. Moja generacija odrasla je uz čuvene „Fazone i fore“ koje su bile zaštitni znak Raše Popova. Njegovo celokupno stvaralaštvo utkano je u Mokrin i Kikindu i na nama je da mu se odužimo na način na koji to činimo – precizirao je gradonačelnik Bogdan

Ove godine učesnici su bili Jovo Čulić, Goran Novakov, Branimir Rosić, Gordana Stijačić, Zorica Despotov, Tode Nikoletić, Petra Todorić, Nađa Savić, Mia Stojšić, Jana Reljin, vrtić „Neven“ iz Mokrina,OŠ „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca, OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina, Bubnjarska sekcija „Maus“, kao i učenici OŠ „Vuk Karadžić“ iz Kikinde. Deca govorila stihove, plesala, pevala i svirala u čast Proki Pronalazaču koji je najviše voleo da stvara za najmlađe.

Manifestaciju je ove godine podržao Grad Kikinda i MZ Mokrin, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Telekom i Mokrin haus.

A.Đ.

kuce-na-selu-ugovori-(4)

 

Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan potpisali su ugovore o dodeli sredstava za kupovinu kuća na selu.

Milana Đurkin iz Zrenjanina, zajedno sa suprugom Žarkom i sinom Arsenijem, zahvaljujući konkursu pomenutog Ministarstva, rešila je stambeno pitanje. Skućili su se na teritoriji grada, u Bašaidu.

-Kuću smo kupili u Bašaidu. Puno nam znači što smo dobili sredstva, jer u suprotnom, trebalo bi znatno duže da se osamostalimo. Ja sam studentkinja završne godine sociologije u Novom Sadu i još uvek nisam zaposlena. Sada imamo priliku da se, nas troje, kao porodica razvijamo i stvaramo sebi uslove za bolji život – istakla je Milana Đurkin.

Pored Milane i njene porodice, još deset parova sa teritorije našeg grada dobilo je priliku, da uz pomoć konkursa za kupovinu kuća na selu, dođe do krova nad glavom i reši jedno od najvažnijih pitanja. Svi ističu da je ova mera više nego dobra.

-Ovo je prvo potpisivanje ugovora za kupovinu kuća na selu u 2025. godini – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Uz pomoć i podršku Ministarstva za brigu o selu naši mladi sugrađani moći će da kupe sopstveni dom. Ova mera važna je jer, pored toga što omogućuje mladima da ostanu na selu, pomaže im i da se osamostale u zajedničkom životu. Zajednička ideja je da se ožive sela i da mladi ostanu na svom ognjištu. Lokalna samouprava tu je da pomogne svima koji ispunjavaju uslove, tu smo za svako pitanje, nedoumicu, podršku. Imamo odličnu saradnju sa nadležnim Ministarstvom i siguran sam da ćemo do kraja godine imati još potpisanih ugovora.

Ove godine za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom opredeljeno je 750 miliona dinara. Mogu da konkurišu punoletni državljani Republike Srbije koji nemaju navršenih 45 godina života i pripadaju sledećim kategorijama: pojedinac, samohrani roditelj, bračni par, vanbračni partneri. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava predviđen za kupovinu je 1,2 miliona dinara.

A.Đ.