September 9, 2026

Aleksandra Djuran

police-2122394-1920

Osam osoba uhapšeno je zbog prikazivanja, pribavljanja i posedovanja pornografskog materijala i iskorišćavanja maloletnog lica za pornografiju i polno uznemiravanje.
U pitanju je nastavak akcije “Armagedon”, a hapšenja su sprovedena po nalogu Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, u saradnji sa policijskim upravama u Beogradu, Leskovcu, Novom Sadu, Kikindi, Kruševcu, Čačku, Somboru, Kragujevcu.

Osumnjičeni S. J. (24), A.Đ. (33), E. B. (40), L. T. (26), M. I. (32), M. B. (64), V. S. (37) i državljanin Rusije A. A. (39) su u dužem vremenskom periodu preko interneta preuzimali, čuvali i delili sadržaje nastale iskorišćavanjem dece u pornografske svrhe.

A.Đ, L. T. i M. I. su preko društvenih mreža i aplikacija registrovali lažne profile predstavljajući se kao devojčice uzrasta 12 i 13 godina da bi zatim stupali u kontakt sa oštećenim maloletnim licima od kojih su zahtevali i pribavili fotografije i video materijale seksualne sadržine na kojima se nalaze oštećena maloletna lica.

Prilikom pretresanja stanova i drugih prostorija svih osumnjičenih, na elektronskim uređajima pronađeni su foto i video materijali nastali iskorišćavanjem dece i maloletnih lica u pornografske svrhe.
Osumnjičeni su, uz krivičnu prijavu, sprovedeni u nadležno tužilaštvo.

Ova akcija je bila i deo međunarodne operacije usmerene na suzbijanje seksualne ekspoatacije i zlostavljanje dece na internetu.

paketici-bogdan-bratina-(2)

Šestogodišnja Nika Beleslin i njena dvogodišnja sestra Dunja,  kao i njihovi drugari sa nestrpljenjem su čekali gradskog Deda Mraza i Snežnu kraljicu koji su im doneli paketiće i ispunili želje koje su napisali u pismu i ubacili u Kutiju želja.

-Poželela sam da mi Deda Mraz donese igračku farmu životinja gde su mace, kuce, konji, magarci – otkrila nam je Nika. – Dunja je poželela kuhinju, u kojoj će spremati sve što volimo. Bile smo dobre, pisale smo pismo i zato nam je i došao Deda Mraz.

Podeli prvih paketića prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan, kao i ministar telekomunikacija i informisanja Boris Bratina koji je boravio u radnoj poseti Kikindi.

-Ideja da se oformi Kutija želja i da deci paketiće uruče Deda Mraz i Snežna Kraljica je odlična. Ovo je divan običaj, a radost mališana nas je sve učinila zadovoljnim, njihovi osmesi rekli su sve – istakao je ministar Bratina.

 

Podela novogodišnjih paketića mališanima na teritoriji Grada koji su pisma sa novogodišnjim željama ubacili u „Kutiju želja” jedna je od najlepših akcija lokalne samouprave.

-Stiglo je više od 5.000 pisama, a ovo je 13. godina kako organizujemo ovu akciju. Ovo je najlepši posao koji obavljamo na kraju godine. Posao je zahtevan, treba pročitati sva pisma, pribaviti poklone koje su deca navela i sve to spakovati. Hvala ministru Bratini koji je na licu mesta mogao da se uveri u sreću naših mališana kada im dođe najpoznatiji deka na svetu – naveo je Mladen Bogdan.

A.Đ.

vaspitaci-predstava-(2)

Vaspitači Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, već po tradiciji, mališanima iz vrtića za Novu godinu poklonili su pozorišnu predstavu. Ove godine je dve decenije kako se u ustanovi trude da na najlepši način deci požele srećne praznike.

Tradicija je i da svake godine drugi vrtić priprema komad, a ove godine tu čast imali vaspitači iz vrtića „Plavi čuperak“.

– Za „Tajnu čuperkovih vilenjaka“ svi smo bili tim – istakla je  Danijela Tamaši, vaspitačica. – Vaspitači su napisali tekst i muziku, režirali, osmisli scenografiju, koreografiju, kostime i sve ono što je potrebno da se predstava.

U komadu glumi 17 zaposlenih, a glavni junaci su vilenjaci sa svim svojim manama i vrlinama.

-Oni se bore da budu jedinstveni i složni u svemu što rade. To ne ide pod kapu čarobnjaku Zlikou koji se trudi da im pokvari sve što rade. Osim njega tu je i vilenjak Ljutko koji neće da se druži sa ostalima. Ipak, uz tajni recept koji se sastoji od ljubavi, drugarstva i osmeha, dobro pobeđuje zlo. Naša poruka je da su prijateljstvo, zajedništvo i tolerancija najvažniji za uspeh.

Sa pripremom predstave počelo se u septembru, a jednog od vilenjaka glumi vaspitačica Marina Ćirić:

-Glumim Sanjivka koji je čuvar lepih snova, veruje u dobrotu.

I Milana Oličkov, logoped u ustanovi, priključila se predstavi.

-Ja sam Plašljivko koju na kraju postaje hrabar – pojasnila je Oličkov.

Više od 500 dece iz vrtića u gradu i na selima pogledalo je predstavu koja je odigrana i za sve zaposlene.

A.Đ.

ministar-bratina-(5)

U radnoj poseti Kikindi boravio je ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina. Prvu posetu našem gradu započeo je razgovorom sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, nakon čega je organizovan sastanak sa načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga  Nebojšom Jovanovim i predsednicima lokalnih samouprava.  Ovo je bila prilika da  lokalne samouprave predstave svoje prioritete i potrebe, kao i da čuju konkretne korake ministarstva  u narednom periodu.

-Razgovarali smo o postavljanju dodatnih instalacija čiji cilj je da poboljšaju pristup internetu- naveo je ministar Bratina. – Ministarstvo je u projektu koji će biti završen do kraja sledeće godine i  koji će obezbediti da svaki stanovnik naše zemlje, bez obzira na to gde živi, ima odličan optički internet. Važan nam je razvoj programa 5G mreže, ali i uključivanje dece. Naša zamisao je da osnujemo takozvane digitalne kutke po školama jer se pokazalo da su školarci zainteresovani za bavljenje tehnikom. Neophodno je da imaju pravilan odnos prema upotrebi tehničkih mogućnosti.

Ministarstvo izdvaja sredstva za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja. Cilj je da se informisanje što bolje razvija.

-Već početkom naredne godine raspisaćemo konkurse i pozivam sve, koji imaju dobre ideje na koji način da oplemene postojeće ili uvedu nove sadržaje, da apliciraju za sredstva. Svi delovi Srbije zanimljivi su na svoj način i upravo mediji su ti koji će ih promovisati. Kikinda je centar okruga i neophodno je da ima dopisništvo RTS-a, ali i drugih medijskih kuća sa nacionalnom pokrivenošću – zaključio je ministar Boris Bratina koji je dodao da mu je na sastanku skrenuta pažnja da naš grad, ali i opštine u okrugu nisu dovoljno zastupljene u televizijskim kućama koje imaju nacionalnu frekvenciju.

Gradonačelnik Mladen Bogdan precizirao je da je poboljšanje postojećih mreža uvek potrebno.

-Prvog dana kada je u Srbiji puštena u rad 5G mreža, zaživela je i u našem gradu. To su prepoznali svi korisnici mobilnih uređaja. Verujem da su svi zadovoljni bržim protokom internet konekcije koja je važna za sve poslove koji se obavljaju preko ustanova i institucija. Tema kojoj smo posvetili pažnju odnosila se i na lokalne medije i na koji način možemo da pomognemo da budu još bolji i sadržajniji – istakao je Bogdan.

Pošto prođe kriza uslovljena snabdevanjem energentima, sledeći korak Ministarstva informisanja i telekomunikacija biće otvaranje ka satelitskoj tehnici.

-Ona je potrebna za sve sfere života. Onog časa kada Srbija bude imala svoje satelite na nebu, odskočiće od drugih  – zaključio je ministar Bratina.

A.Đ.

krave-(1)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku kvalitetnih priplodnih grla za unapređenje primarne stočarske poljoprivredne proizvodnje za 2025.

Zahtevi se podnose zaključno sa 31. decembrom, preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Kako je saopštilo resorno ministarstvo, ovim pozivom obuhvaćena je podrška za investicije u nabavku kvalitetnih priplodnih grla goveda, ovaca, koza, svinja i matica pčela i riba, koje su u potpunosti realizovane u periodu od dana isteka roka za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po prethodnom Javnom pozivu, a najkasnije do dana podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje.

Dodaje se da se tekst Javnog poziva nalazi na sajtu Uprave za agrarna plaćanja, a za sve dodatne informacije poljoprivredni proizvođači se mogu obratiti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na brojeve telefona: 011/260-79-60, 011/260-79-61, 011/30-20-100, 011/30-20-101, 011/30-20-118 i 0800/106-107, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova.

Detaljne informacije dostupne su i na zvaničnoj veb prezentaciji Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja.

konferencija-demografija-(1)

Treća nacionalna konferencija „Srbija – naša porodica“, na kojoj je započeta izrada prvog dokumenta Strategije demografskog razvoja Republike Srbije do 2036. godine, sa projekcijama do 2050. godine, organizovana je u Beogradu.

Konferenciji, koju je otvorio premijer Republike Srbije Đuro Macut, naglasivši da je demografija jedno od ključnih pitanja za budućnost zemlje i na kojoj je savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao da bez naroda nema države, kao i da je pitanje opstanka naroda ključno za svaku zemlju i na tome država i pojedinac zajedno moraju da rade, prisustvovali su  Mladen Bogdan, gradonačelnik Kikinde, kao i Željko Radu, član Gradskog veća.

-Učestvujući na konferenciji potvrdili smo da je Kikinda  grad koji sistemski ulaže u porodicu, decu i mlade. Aktivno učestvujemo u oblikovanju državnih politika usmerenih na jačanje porodice, ostanak stanovništva i stvaranje sigurnijeg i stabilnijeg ambijenta za život novih generacija – naveo je Bogdan.

O ciljevima i pravcima buduće strategije govorila je Jelena Žarić Kovačević, ministarka za brigu o porodici i demografiju, istakavši da se po prvi put pristupa izradi sveobuhvatnog, sistemskog dokumenta koji će objediniti mere države i lokalnih samouprava u oblasti populacione politike.

Očekivanja su da strategija donese tri ključne vrednosti. Jasne ciljeve, zasnovane na podacima, kako bi se usporili negativni trendovi i stvorili uslove za rast broja stanovnika. Da poveže sve sektorske politike, od obrazovanja do brige za decu, socijalne zaštite, ekonomske sigurnosti, stambene politike i zdravlja, tržišta rada i regionalnog razvoja u jednu jedinstvenu međuresornu sistemsku politiku koja direktno utiče na kvalitet života naših građana. I da započne, ali i da obezbedi kontinuitet, jer demografija ne trpi kratke rokove.

Konferenciji su prisustvovali i brojni ministri u Vladi Republike Srbije.

A.Đ.

 

spiegel-trump-putin-1200x600-okvir-1140x570

Nemački nedeljnik „Špigl“ (Der Spiegel), poznat po liberalnom i proevropskom uredničkom profilu, objavio je naslovnu priču pod dramatičnim naslovom: „Kako Donald Tramp izdaje Evropljane Vladimiru Putinu“. Tekst je brzo postao viralna tema na društvenim mrežama i u duhu prepoznatljive „Špigl“ dramaturgije, gradi sliku američkog predsednika i ruskog lidera kao „dva negativca sa istim ciljem“ – navodnim slabljenjem Evrope i transatlantskog saveza. Takav okvir međutim, više govori o nervozi u evropskim prestonicama nego o hladnoj analizi činjenica.

Autor u „Špiglu“ tvrdi da Tramp „prezire Evropu“ i da vodi bilateralne razgovore sa Moskvom, ostavljajući Ukrajinu i evropske saveznike po strani. Kao argument se pominju navodni procureli transkripti i razgovori evropskih lidera – poput Makrona, Merca i Rutea – u kojima se izražava bojazan da bi Vašington mogao da „proda“ ukrajinsko pitanje radi brzog dogovora. Po „Špiglovoj“ logici, Evropa se suočava sa „opasnim savezom“ Vašingtona i Kremlja, a ključna dilema glasi – zašto Stari kontinent nema sopstvenu strategiju, već reaguje tek kada se ton iz SAD promeni?

U takvom narativu, reč „izdaja“ zvuči kao hladnoratovski refren, ali i kao politički megafon – ona pojačava strah, sužava prostor za nijanse i gura čitaoca u binarnu podelu na „dobre“ i „zle“. Istovremeno, činjenica je da Tramp od povratka u Belu kuću, javno insistira na brzom završetku rata i tvrdi da želi direktan kanal pregovora – što evropske elite tumače kao rizik od dogovora „preko glave“ saveznika. U medijskim izveštajima se pominju i emisari, kontakti i „okviri“ mogućeg sporazuma uz tvrdnje da se razmatraju kompromisi i bezbednosne garancije, ali upravo tu „Špigl“ ide najdalje – svaku ideju o pregovorima unapred predstavlja kao kapitulaciju Evrope.

Trampova poruka da ne želi „beskonačne sastanke bez rezultata“ u Vašingtonu ima i unutrašnjopolitičku dimenziju – troškovi, birači i zamor od dugih ratova. Problem nastaje kada se evropska reakcija svede na moralnu paniku, umesto na ozbiljno pitanje – šta Evropa realno može sama, a šta očekuje od SAD. U tom smislu, „Špiglov“ tekst deluje kao alarmno zvono, ali i kao ogledalo jedne dublje slabosti – evropskog oslanjanja na američki kišobran uz istovremenu naviku da se odluke iz Vašingtona dočekuju kao obaveza, a ne kao promenljiva politička realnost.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Tramp ne „izdaje“ Evropu, već je prisiljava da odraste. Evropska unija, sa svojim birokratskim centralizmom i slabim vojnim kapacitetima, nije u stanju da sama rešava krize na svom pragu. Optužbe iz „Špigla“ više liče na plač zbog gubitka američkog pokroviteljstva nego na objektivnu analizu. Umesto histerije, Evropljanima bi bolje došlo da prihvate realnost i doprinesu rešenju, umesto da kukaju nad navodnom „izdajom“.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

bvs-kicenje-(3)

U Banatskom Velikom Selu  u samom centru i ove godine okićena je jelka. U prisustvu dece, meštana i gostiju, protekle nedelje upaljena je i novogodišnja rasveta. Jelku su kitili i najmlađi koji su doneli ukrase sa svojim imenom.

-Ovo je treća godina da su Velikoselci ukrasili centar sela – ističe Đurđina Vojvodić, meštanka koja je i inicijator kićenja. – Mališani su se najviše obradovali Deda Mrazu koji je došao na kočijama i doneo im je slatkiše. Hvala svima na pomoći, a posebno Nataši Karanović. Drago mi je što su ovom događaju prisustvovali i stanovnici iz okolnih sela i Kikinde.

Udruženja žena pripremila su krofne i šarene palačinke, a i svi ostali dali su svoj doprinos.

A.Đ.

struja-radovi

Zbog radova na električnoj mreži u četvrtak, 18. decembra, od 9 do 11 sati bez struje će biti Vincaid.

U slučaju ranijeg završetka planiranih radova, Elektrodistribucija  zadržava pravo da uključi napajanje korisnika pre planiranog vremena. Usled loših vremenskih uslova, radovi se mogu odložiti.

aandrej-matica-srpska-(2)

Sugrađanin Andrej Popović, student prve godine primenjene matematike na beogradskom Matematičkom fakultetu, dobitnik je povelje „Miroslav Petričević“ koja mu je večeras dodeljena u Matici srpskoj u Novom Sadu. Za ovu nagradu predložili su ga Privredna komora Srbije i Unija poslodavaca Srbije, a povodom uspeha koje je ostvario na polju nauke.  Povelja je utemeljena u znak zahvalnosti i poštovanja prema Miroslavu Petričeviću, rano preminulom mladom privredniku i utemeljivaču nagrade „Planetarni Tesla”.

U obrazloženju se, između ostalog, naglašava Andrejev „nemerljiv mentalni i stvaralački doprinos unapređenju prosperiteta, dokazujući da je stvaralaštvo i vernost otadžbini, jednako vidljivo i skladno sa moralnom vertikalom koju je uspostavio veliki Nikola Tesla“.

U okviru projekta „Put ka uspehu“ najboljim akterima privrednog i društvenog stvaralaštva uručena su i priznanja „Kapetan Miša Anastasijević”.

A.Đ.