Aleksandra Djuran

sadnja-idjos-(2)

Na izlazu iz Iđoša, prema Mokrinu u toku je sadnja vetrozaštitnog pojasa. Oko 5.700 mladih stabala hrasta lužnjaka, lipe, topole, borova, drena, jorgovana biće zasađeno u više nivoa. Kako napreduje sadnja uverio se i gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa zaposlenima u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Vetrozaštitni pojas u dužini od dva kilometara koji niče značajan je za poljoprivrednike, ali i sve nas s obzirom na to da se iz godine u godinu trudimo da povećamo površine pod šumama na teritoriji grada. Sredstva u iznosu od 9,8 miliona dinara obezbedili su lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kojem želim da se zahvalim što nas podržava  u svim velikim projektima. Podsetiću da pomenuto Ministarstvo finansira i izgradnju fekalne kanalizacije u naselju Strelište i Železnički Novi Red – precizirao je gradonačelnik Bogdan i najavio da će do kraja godine biti organizovano niz akcija u kojima će biti uključeni najmlađi.

Na opštinskim putevima drugog reda i u prethodnom periodu zasnovani su vetrozaštitni pojasevi, podsetila je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Pošumljavaju se i popunjavaju površine u naseljima i u ataru. Do kraja godine uredićemo parterne površine oko vrtića „Kolibri u Mikronaselju, Gradski trg, popunjavaćemo školske šume  koje smo podizali zajedno sa osnovcima u protekloj deceniji. Počeli smo sa Kikindom, a završili sa Bašaidom i tako obuhvatili sva naseljena mesta. I u Novim Kozarcima pošumićemo deo površina. Osim dece, edukujemo i poljoprivrednike, a puno toga radimo i sa lovcima – rekla je Miroslava Narančić.

Izvođač radova je rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša, a vlasnik Radivoj Lagundžin ističe da je vreme za sadnju idealno.

 

-Višestruki je značaj vetrozaštitnih pojaseva. Smanjuju udare vetra i eroziju zemljišta, a šume privlače padavine i ptice, najviše grabljivice, koje love glodare koji štete usevima. Svakako su veoma važni za biodiverzitet i zdraviju sredinu. Vremenske prilike su takve da je hladno sa temperaturama u plusu i imali smo idealan raspored padavina te su uslovi za ovaj posao odlični – saznajemo od Lagundžina.

Sadnja će biti završena do 1. decembra.

A.Đ.

 

 

struja-radovi

Zbog radova na elektro mreži (danas) četvrtak od 9 do 10.30 sati bez struje će biti ulica Nikole Tesle prema Teremijskom drumu i od 11 do 13 časova ulica Braće Sredojev prema Vašarištu.

Sutra, 28. novembra, bez električne energije od 9.30 do 10 i od 11 do 12 časova biće ulica Braće Sredojev od Mihajla Pupina ka Partizanskoj, početak ulice, a od 11 do 13 sati u ulici Sutjeska od Uroša Predića do Krfske.

 

 

ddk-kesice

U Crvenom krstu sutra (četvrtak) biće organizovana druga novembarska akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. Akcija se organizuje u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine od 8.30 do 13 časova.

Krv mogu da daruju zdrave osobe od 18 do 65 godina ukoliko se lekarskim pregledom i kontrolom nivoa hemoglobina  utvrdi da davanjem neće ugroziti sebe niti osobu kojoj će krv primeniti.

U decembru su planirane još dve akcije i to 7. i 23.

 

pozar-sajan

Deo kuće jedanaestočlane  porodice Vaštag iz Sajana ovih dana izgoreo je u požaru. Uzrok požara je neispravni odžak, a vatra je zahvatila krov i nameštaj u delu prostorija. S obzirom na to da Valerija i Vaštag Možeš sa svojom decom žive skromno Mesna zajednica Sajan pokrenula je akciju da im se pomogne.

-Kuća se nalazi u ulici Petefi Šandora 68 i reč je o nabijači – saznajemo od Zoltana Tota, predsednika Saveta MZ Sajan.  – Pošto je požar izbio u pomoć su pritekli pripadnici Vatrogasno – spasilačke jedinice iz Kikinde koji su brzom intervencijom ugasili vatru koja, na sreću, nije zahvatila preostale dve prostorije u kući. Međutim, prilikom gašenja požara, od velike količine vode stradao je nameštaj i deo kućnih aparata koje je porodica posedovala i u svim ostalim prostorijama.

Valerija Vaštag napominje da u kući živi sa suprugom, majkom i sedmoro dece. Ima tri sina i četiri ćerke, kao i unuka od dve godine koji je takođe u njihovom domaćinstvu. Najstariji je sin od 25, a najmlađi ima četiri godine. Troje dece ide u školu i to u prvi, treći i peti razred.

-Najvažniji nam je građevinski materijal kako bi što pre sanirali štetu. Trenutno živimo u dve prostorije, a ostale ne možemo da koristimo jer su stradale što od požara, što od vode. Idu sve hladniji dani i brinem se kako ćemo prezimiti – istakla je Valerija Vaštag.

U kući nema struje, a porodica koristi solarni panel.

– Za otklanjanje štete i što bržu obnovu oštećenog dela objekta, apelujem na sve koji su u mogućnosti da pomognu. Porodica će sa zahvalnošću prihvatiti svaku vrstu pomoći, bilo da je reč o novčanoj pomoći, nameštaju poput kreveta i ormana, tepiha i drugim kućnim aparatima i stvarima – naveo je Tot.

Za više informacija o tome kako može da se pomogne sajanskoj porodici dostupan je broj telefona u Mesnoj zajednici 66-022.

A.Đ.

 

 

 

polizei-3772469-1280

Prema godišnjem izveštaju Savezne policije Nemačke, 2024. godine zabeleženo je 2.967 napada na službenike – više od osam dnevno. Reč je o incidentima od gurkanja i pretnji do teškog fizičkog nasilja.

Napadi su najčešće podrazumevali pesnice, udarce nogom, pljuvanje, ugrize, udarce glavom i naguravanje. U svakoj osmoj situaciji korišćeni su predmeti poput flaša, kamenja ili drugog improvizovanog oružja, što dodatno povećava rizik po policajce na već napetim i prometnim lokacijama.

Statistika pokazuje da prosečan počinilac ima 33 godine, da su u skoro 80 odsto slučajeva počinioci muškarci i da više od polovine nema nemačko državljanstvo. Zvanični podaci, međutim, beleže samo državljanstvo, a ne i „migracionu pozadinu“, pa ostaje nejasno da li je reč o novije pristiglim migrantima ili generacijama koje su odrasle u nemačkom društvu. U širim bezbednosnim statistikama primećuje se i rast nasilnih dela među maloletnicima, ali oni ne čine većinu napadača.

Kriminalistička statistika beleži porast krivičnih dela usmerenih protiv pripadnika policije, dok pokrajine upozoravaju da su napadi, pretnje i uvrede dostigli nivo koji utiče na svakodnevni rad službi i interes za ovaj poziv. Sindikati govore o „razvezanosti nasilja“ i traže bolju opremu i brže sudske postupke, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje dodatne programe obuke i zaštite.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Brojke o napadima na policiju pokazuju ono što politički govor često prikriva toleriše se spoj slabe integracione politike, potcenjivanja uloge policije i relativizacije nasilja, sve dok statistika ne postane glasna da bi se ignorisala. Iako podaci pokazuju da većinu napada počine odrasli muškarci i da je više od polovine napadača bez nemačkog državljanstva, država ne nudi jasnu sliku da li je reč o novim migrantima ili generacijama koje su stasavale u postojećem sistemu. Umesto rasprave zašto se uniforma više ne poštuje kao nekada, javnost dobija suprotstavljene parole. U takvoj klimi nasilje postaje deo svakodnevice, a poverenje u institucije i osećaj bezbednosti građana nestaje.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

penzioneri-5

Od 1. januara 2026. godine žene u Srbiji suočiće se sa novim uslovima za odlazak u starosnu penziju. Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, starosni uslov za žene ponovo se pomera naviše. Za odlazak u punu starosnu penziju morati da imaju navršenih 64 godine života i najmanje 15 godina staža.

Ovo je deo postepenog povećanja granice koje će trajati do 2032, kada će uslovi za muškarce i žene biti izjednačeni. Oni koji žele raniji odlazak mogu koristiti prevremenu penziju sa 60 godina života i 40 godina staža, ali uz trajno umanjenje od najviše 20,4%.

Za punu starosnu penziju postoje dve mogućnosti 65 godina života  i 15 godina staža (opšti uslov za sve, važi već sada, ali žene su u prelaznom periodu) i 45 godina staža, bez obzira na godine života, pol ili kategoriju osiguranja.

Pravo na prevremenu penziju imaju svi koji ispune 60 godina života i najmanje 40 godina staža.

turisticka-najbolje-iz-vojvvodine

Turističkoj organizaciji grada  produžen je prestižni sertifikat „Najbolje iz Vojvodine“, koji je ove godine zaslužilo 18 dobitnika širom pokrajine. Kikinda je prvi put stekla ovo značajno priznanje 2021. godine, a ovogodišnje produžavanje potvrđuje da je grad i dalje prepoznat kao turistički i kulturni brend sa visokim standardima kvaliteta. Sertifikat je prvi put dobila i saračka radnja „Ronto“ iz Kikinde, vlasnika Aleksandra Ronta, za proizvode od kože.

Priznanja su uručili predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević.

Direktorka Turističke organizacije Kikinde, Jasmina Orašanin, naglasila je da produžetak sertifikata predstavlja potvrdu kontinuiranog rada i posvećenosti u razvoju turističke ponude:

-Ova nagrada nam je podstrek da nastavimo da unapređujemo programe i predstavimo Kikindu u najboljem svetlu, kako domaćim, tako i stranim posetiocima.

I gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan izrazio je zadovoljstvo uspehom lokalne turističke organizacije.

 

-Ponosni smo što se Kikinda ponovo svrstala među najbolje u Vojvodini. Ovo priznanje je jasan signal da naš grad ima snažan turistički potencijal i da smo na dobrom putu njegovog daljeg razvoja – precizirao je prvi čovek grada.

Oznaka „Najbolje iz Vojvodine“ dodeljuje se na period od tri godine i namenjena je proizvodima, uslugama, manifestacijama i turističkim programima koji ispunjavaju visoke kriterijume autohtonosti, kvaliteta i prepoznatljivosti. Predstavnici pokrajinskih institucija istakli su da je cilj ove oznake da promoviše najbolje što Vojvodina nudi — u turističkom, gastronomskom, kulturnom i manifestacijskom smislu — te da podstakne lokalne zajednice da još snažnije razvijaju svoje potencijale.

Produžetak sertifikata  donosi i dodatne benefite, uključujući učešće na značajnim pokrajinskim i međunarodnim turističkim manifestacijama, što doprinosi većoj vidljivosti i promociji Kikinde. Ovo priznanje predstavlja važan korak napred za Turističku organizaciju Kikinde i potvrđuje njenu ulogu u unapređenju turizma i kulturne scene grada i regiona.

struja-1

U četvrtak, 27. novembra, zbog radova na električnoj mreži bez struje će od 10 do 11 sati ostati ulice Sterije Popovića parna strana od Vojina Zirojevića do broja 178 i Sterije Popovića neparna strana od Vojina Zirojevića do broja 167.

Istog dana od 12.30 do 14 časova Kralja Petra Prvog neparna strana od broja 25 do broja 63.

vodomeri-1

Javno preduzeće „Kikinda“ obaveštava i apeluje na sve potrošače da na vreme preduzmu neophodne mere kako bi zaštitili vodomere i unutrašnje vodovodne instalacije od smrzavanja tokom predstojećeg perioda niskih temperatura.

Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da se veliki broj vodomera nalazi u neadekvatnim spremištima što značajno povećava rizik od oštećenja.Iz ovog preduzeća podsećaju i da je obaveza potrošača da redovno brinu o svojim unutrašnjim instalacijama, kao i da vodomerno okno bude čisto, suvo, zaštićeno od smrzavanja i mehaničkih oštećenja, ali i lako dostupno za očitavanje i održavanje.

Najčešći uzrok pucanja vodomera je njihovo nepravilno smeštanje u podrumima bez prozora, šahtovima bez poklopca ili prostorijama bez grejanja. U takvim situacijama najbolje je da se vodomer utopli i prekrije adekvatnim termoizolacionim materijalom, kao što su daske, slama, stiropor ili staklena vuna. Zavijanje vodomera krpama nije dovoljna zaštita pri niskim temperaturama. Neophodno je zaštititi i dvorišne vodovodne instalacije koje vode do česama, garaža, šupa i drugih izdvojenih, neogrevanih objekata.

Poseban apel iz JP „Kikinda“ upućuju vlasnicima vikendica i objekata u kojima se tokom zime ne boravi gde je potrebno ispustiti vodu iz instalacija i adekvatno izolovati merno mesto.

Pozivaju i sve građane da blagovremeno provere stanje svojih instalacija i vodomera kako bi sprečili nepotrebne troškove i probleme koje može izazvati njihovo smrzavanje.

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 19 učesnika u saobraćaju i izdata su 184 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno sedam vozača, nije bilo zadržanih osoba.

Takođe, otkriveno je 14 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 107 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 75 ostalih prekršaja.