Aleksandra Djuran

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Krajem januara završen je prvi krug licitacije za izdavanje državne zemlje u zakup. Nadmetanje je, kao i ranijih godina, obavljeno elektronski preko Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za poljoprivredno zemljište. Ratari su, u deset katastarskih opština, na raspolaganju imali 1.633 hektara državnih oranica po Godišnjem programu mera zaštite poljoprivrednog zemljišta iz 2025. i površina od 34 hektara prema programima iz 2019, 2020. i 2022. godine, saznajemo od sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslave Narančić.

-Površina od 34 hektara ponovo je stavljena na licitaciju s obzirom na to da su raskinuti ugovori sa zakupcima usled neispunjavanja uslova. Elektronskim putem, podneto je 18 prijava od kojih jedna nije ispunjavala uslove. Zemlja u državnom vlasništvu izdata je na 15 godina, osim parcela u katastarskoj opštini Banatska Topola gde je zakup na godinu dana zbog spornih imovinsko-pravnih i svojinskih odnosa – istakla je naša sagovornica.

Najviša ponuđena cena po hektaru je 55.500 dinara za zemlju u Novim Kozarcima, dok je najniža cena za hektar izlicitirana u Mokrinu, 11.000 dinara.

-Ukupno je u prvom krugu izdato 55,1604 hektara državne zemlje. U toku je potpisivanje ugovora o zakupu između Uprave za poljoprivredno zemljište i zakupaca. Po završetku ovog postupka, raspisaće se i drugo javno nadmetanje za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji grada. Očekujem da će drugi krug licitacije biti tokom marta – navela je Narančić.

Najviše zemlje za nadmetanje bilo je u katastarskim opštinama Iđoš i Sajan, gde je i najmanje parcela izlicitirano. Naime, u pomenutim selima uglavnom su na raspolaganju slatine, pašnjaci i trstici, te kako zemlja nije obradiva i nije visokog kvaliteta malo je i zainteresovanih za nju.

A.Đ.

pexels-pixabay-60504

Uskoro bi sa radom trebalo da počne digitalna platforma „Sajber straža“, koju je pokrenulo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Preko nje, građani će, brzo i jednostavno, moći da prijave različite oblike internet prevara.

Pokretanjem platforme „Sajber straža“ građani će moći da prijave svaku pretnju, ugoržavanje dece ili bilo šta drugo što se odnosi na visokotehnološki kriminal. To će policiji, kako kažu, olakšati posao i dati jasniji uvid u prevare.

Sajber prevare najčešće dolaze kroz lažne, takozvane, „fišing“ poruke i mejlove. Konkretno, stigne vam mejl sa adrese koja vas navede da poverujete da je pošiljalac banka, kurirska služba ili državna institucija. Međutim, umesto validne informacije u mejlu dobijete lažnu ponudu u vezi sa kripto-investicijama, lažnim poslovima ili brzom zaradom.

Proces prijave biće jednostavan i vođen kroz nekoliko koraka, a građani će nakon podnošenja imati mogućnost da prate status svog predmeta.

 

travisdmchenry-nurse-1796924-1280

U lokalnoj samoupravi mogu da se podnesu zahtevi za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece sa prebivalištem na teritoriji grada. Podrška je namenjena različitim vidovima lečenja i medicinskih intervencija, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Gradonačelnik Mladen Bogdan za naš portal istakao je da je cilj da se pomogne porodicama:

-U gradskom budžetu za ovu godinu opredeljeno je tri miliona dinara za ovu vrstu pomoći. Pojedini sugrađani možda nisu čuli za ovu podršku, a, na žalost, imaju bolesno dete, te je na nama da im ukažemo na nju. Finansijska pomoć odobrava se za troškove lečenja, nabavku lekova i medicinsko-tehničkih pomagala, operativne zahvate, dijagnostičke postupke, kao i za troškove prevoza do zdravstvene ustanove koja se ne nalazi u našem gradu ili u našoj zemlji. Takođe, podrška obuhvata i druge medicinske procedure u Srbiji i inostranstvu, uključujući obezbeđivanje lečenja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji uz angažovanje inostranog zdravstvenog stručnjaka.

Važno je napomenuti da je cilj da se finansiraju oni troškovi koje ne obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.

-Primera radi nekada postoji potreba za skupim lekom, dodatnim lečenjem ili terapijama koje su preporučene od strane domaćih i stranih lekara i stručnjaka i najčešće se obavljaju u privatnim klinikama. Te troškove mi pokrivamo, kao i boravak roditelja ili staratelja koji ide sa detetom – kazao je prvi čovek grada.

Postupak za ostvarivanje prava na finansijsku podršku pokreće se na zahtev roditelja ili usvojioca, staratelja ili hranitelja, uz obaveznu prethodnu saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad.

-Komisija koja odlučuje o zahtevu čine samo lekari specijalisti iz raznih oblasti. Iznos koji izdvajamo isti je nekoliko godina unazad i nije ga bilo potrebe uvećavati, što ukazuje na to da, na sreću, nemamo novoobolele dece od retkih bolesti. Grad je tu da pomogne i sve humanitarne akcije čiji je cilj prikupljanje pomoći za lečenje – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Zahtev se podnosi na pisarnici Gradske uprave, uz prateću dokumentaciju, u zatvorenoj koverti sa obaveznom naznakom: „Komisiji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece – Zahtev za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece“.

A.Đ.

Beleslin

Dr Svetozar Beleslin (83), nakon kraće bolesti, preminuo je u Opštoj bolnici u kojoj je, kao pedijatar, proveo čitav radni vek.

Dr Beleslin, kako ističu njegovi prijatelji, ali i kolege bio je svestran i izuzetan. Na čelo Odeljenja pedijatrije postavljen je sa 37 godina i narednih 28 obavljao je ovu dužnost.

-Dr Svetozar Beleslin bio je čovek od kojeg smo svi mi puno toga naučili – istakla je v.d. direktorica Opšte bolnice dr Vesna Tomin, takođe pedijatar. – Ostavio je neizbrisiv trag u zdravstvu našeg grada. Imao je čvrsta moralna načela od kojih nije odstupao, a čitav život posvetio je lečenju dece. Osim bolesnoj deci, bio je stub oslonca i podrška njihovim porodicama.

Ostaće upamćen i kao izvrstan šahista (o čemu je nedavno i „Komuna“ pisala), dugogodišnji predsednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva, igrao je preferans i rekreativno se bavio tenisom.

Komemoracija povodom smrti dr Svetozara Beleslina biće održana sutra (petak)  Biblioteci Opšte bolnice, a sahrana je u subotu.

simenon-mirotocivi

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog Simeona Mirotočivog, rodonačelnika srpske vladarske dinastije Nemanjića koja je srpskim zemljama vladala više od dva veka, a taj značajan dan obeležava se i širom sveta u crkvama SPC koje nose njegovo ime.

Sveti Simeon je monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića.

Srpski veliki župan bio je od 1166. do 1196, koji se izborio za političku samostalnost u odnosu na Vizantiju, ujedinjenje srpskih zemalja u jedinstvenu državu i utvrđivanje pravoslavlja. Doba njegove vladavine predstavlja prelomni period u istoriji i kulturi Srba.

Zamonašio se posle sabora sa suprugom Anom u Crkvi Svetih Petra i Pavla u Rasu. Tom prilikom uzeli su monaška imena Simeon i Anastasija.

Stefan Nemanja preminuo je u Hilandaru u dubokoj starosti.

IMG-6245

Povodom blokade puteva od strane poljoprivrednika oglasio se i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Blokade puteva, izlasci na ulice, sprečavanje kretanja i ljudi, ali i dobara i usluga niti je cilj, niti je način da se dođe do rešenja. To nije put kojim treba da se ide. Video sam kako to izgleda na blokiranim deonicama, veliki broj automobila stajao je u koloni, a ljudi u njima čekali su da odu na lekarski pregled, posao. Onemogućeno im je da dođu do zdravstvene ustanove ili do firme pa je i posao tih ljudi doveden u pitanje. Isto tako, zahtevi poljoprivrednika postavljeni su tako da ne mogu da budu ispunjeni i smatram da je to bio cilj.

 

Rešenje treba tražiti za pregovaračkim stolom, izričit je prvi čovek grada:

-Poljoprivrednici koji negoduju treba da se odazovu pozivu ministra poljoprivrede Dragana Glamočića na razgovor i da u institucijama potraže rešenje za svoje probleme. Na ključnoj raskrsnici kod Bašaida, gde je bila blokada, najviše poljoprivrednika koji blokiraju put bilo je iz Novog Miloševa. To je taktika jer niko ne ide na blokade puteva u svojim mestima, već se sakupljaju na ključnim raskrsnicama kako bi ih bilo više. Kada postave zahteve koje je nemoguće ispuniti šalju političku poruku i pritisak da se tenzije ne smanjuju. Zabrana uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, koju traže, automatski je i zabrana izvoza. To nije realno u liberalnoj tržišnoj ekonomiji. Verujem da postoje određene stvari u poljoprivredi koje nisu dobre, ali one su predmet razgovora i dogovora.

Gradonačelnik Bogdan postavio je i pitanje ispravnosti mleka koje su poljoprivrednici delili ljudima u kolonama.

-Lep je to gest, ali da li je to mleko pregledano i ispravno? Propuštaju se, kako smo obavešteni, građani koji su zdravstveno ugroženi i trudnice. Ko je taj koji će doneti procenu o tome, i da li to znači da se traži medicinska dokumentacija od ljudi?

 

basaid-dom-bogdan-(8)

U Mesnoj zajednici Bašaid u toku je  obnova Doma kulture. Radovi na ovom objektu odvijaju se fazno. Adaptacija je započeta prošle godine i trenutno se u potpunosti sanira prostor u prizemlju, istaknuto je prilikom obilaska objekta gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Bojana Mikalačkog, donedavno predsednika Saveta MZ Bašaid, i članice Anete Jankov.

-Najpre je adaptiran krova i prostorije na spratu koje koriste članovi Kulturno umetničkog društva „Bašaid“ i đaci škole „1. oktobar“. Radovi su obuhvatili i kompletnu zamenu stolarije na prozorima i vratima, postavljanje novih podova na prvom spratu  i krečenje. Na spratu je urađen i novi sanitarni čvor, kao i nova led rasveta–  rekao je Mikalački. – Meštani su sopstvenim snagama obnovili bioskopsku salu, a i fasada je bila u jako lošem stanju, tako da je i ona u najvećem delu rekonstruisana.  U prizemlju su adaptirani sanitarni čvorovi, postavlja se novi pod, zamenjena je stolarija i u ovom prostoru nalaziće se Biblioteka, Galerija i etno soba, dok će prostoriju na spratu koristiti udruženje žena.

Zgrada je centar kulturnog okupljanja, koriste je razna udruženja i mladi, te je zato i prioritet što se tiče ulaganja. Sredstva za obnovu fasade izdvojena su iz budžeta lokalne samouprave oko dva miliona dinara i Mesne zajednice.

-U gradskom budžetu u ovoj godini izdvojeno je više sredstava za ulaganje u mesnim zajednicama. – predočio je gradonačelnik Bogdan. – Svako naše selo ima Dom kulture koje je mesto okupljanja svih meštana, ali i gostiju tako da je i naš cilj da oni budu što uređeniji. Moderan i funkcionalan izgled doprineće da se u njima organizuje što više kulturnih i drugih manifestacija. Ovom prilikom želim i da pohvalim meštane Bašaida koji su se organizovali i uredili deo prostora. Ubeđen sam da ćemo vrlo brzo prisustvovati i prvom kulturnom događaju u obnovljenom prostoru. Čim vremenski uslovi dozvole u centru sela započeće i izgradnja novog, modernog dečijeg igrališta za šta je sredstva obezbedila Pokrajina. Takođe, nastaviće se i izgradnja kapele za koju je u planu da se ove godine i završi.

Mikalački je dodao i da će se, kao član Gradskog veća, zalagati da svaka mesna zajednica ima Dom kulture poput bašaidskog.

Osim Doma kulture u Bašaidu se uređuju i dve svečane sale u neposrednoj blizini Mesne zajednice koje se izdaju, a sredstva se vraćaju u budžet.

A.Đ.

penzioneri-1

Isplata penzija za februar 2026. godine počinje 3. marta i trajaće do 10. marta, saopšteno je iz Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prvi na listi za isplatu su penzioneri iz kategorije samostalne delatnosti, kojima penzije počinju da pristižu već 3. marta.

Slede penzioneri iz kategorije poljoprivredni i vojni, koji će svoj novac dobiti 4. marta. Isplata za ovu grupu vrši se preko tekućih računa, ali i na kućne adrese i šalterima pošta.

Penzioneri iz kategorije zaposleni penzije će primiti 9. marta na kućne adrese i šalterima pošta, dok će isplata preko tekućih računa za ovu kategoriju biti realizovana 10. marta.

Istog dana, 10. marta, penzije će biti isplaćene i penzionerima iz kategorije Republike bivše SFRJ.

STITNA-ZLEZDA

Od prvog januara ove godine počela je primena Zakona o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju stupanja privremene sprečenosti za rad korišćenjem softverskog rešenja „e-Bolovanje-Poslodavac“. On se odnosi na elektronsko rešenje koje zamenjuje i skraćuje proceduru prilikom otvaranja i zatvaranja bolovanja. Poslodavci putem platforme elektronske uprave imaju podatke koji su im potrebni kako bi evidentirali da je njihov zaposleni na bolovanju, do kada je planirano bolovanje, ali i podatak o tome na koji način će biti isplaćena zarada zaposlenom za taj mesec.

Lekari opšte prakse od početka godine primenjuju novi sistem otvaranja i zatvaranja bolovanja, saznajemo od dr Ivice Stamenkovića iz Doma zdravlja.

-Olakšana je procedura jer nema papirnih dokumenata. Posebno se to pokazalo kod pacijenata na bolovanju koji se upućuju na prvostepenu komisiju radi produženja. Ukoliko sprečenost za rad traje duže od 30 dana tada se pacijent upućuje na komisiju. Ranije se dokumentacija iz ambulanti slala putem mejla ili kurira. Sada, zahvaljujući novoj aplikaciji, imamo mogućnost da usnimimo sve nalaze koji su odmah dostupni komisiji s obzirom na to da su i oni u sistemu. Odgovor nam stiže direktno na e-bolovanje pacijenta – pojasnio je dr Stamenković.

U prvom mahu doznake su se i štampale jer lekari nemaju uvid da li poslodavac ima pristup platformi ili ne.

-Pacijenti svakako i dalje dolaze na pregled kada im se zakaže kontrola. U zavisnosti od stanja bolovanje im se zatvara ili produžava, tako da se za pacijente, u suštini, ništa veliko nije promenilo – zaključio je naš sagovornik.

U zakonu se navodi da poslodavac pristupa e-Bolovanju i da ga koristi za prijem potvrde i izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad, za podnošenje zahteva za obračun naknada zarada za vreme bolovanja i prijem obračuna od strane nadležnog organa. Poslodavac preko ove platforme može da podnosi prigovore, odnosno zahteve i da prima obaveštenja koja sadrže podatke o oceni lekarskih komisija, ali i o prigovorima i zahtevima i oceni lekarske komisije.

Isto tako, poslodavac vidi kada je otvoreno bolovanje, datum i osnov bolovanja – da je to bolest, povreda, nega člana porodice, bolovanje roditelja zbog deteta, ali nikakve druge podatke poslodavac ne može da vidi.

Kazne za poslodavce koji ne budu pristupili i koristili softversko rešenje „e-Bolovanje-Poslodavac“  su od 50.000 do 200.000 dinara. Preduzetnik koji zapošljava jedno ili više lica, a koji ne pristupi sistemu e-bolovanja, dobiće kaznu od 10.000 do 50.000 dinara. Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice kod poslodavca, odnosno zastupnik poslodavca ukoliko je u pitanju preduzetnik.

A.Đ.

 

japanci-tv-(1)

Veliku pažnju svih prisutnih na Svetskom prvenstvu u nadmetanju guskova privukla je ekipa nacionalne japanske televizije koja pravi emisiju o Mokrinu. Novinar Masaki Tominaga, inače srpski zet, na odličnom srpskom jeziku pojasnio nam je šta ih je privuklo da urade priču:

-Živim u Beogradu i prvi put sam u Mokrinu. Godinama već radim za japansku nacionalnu televiziju i prošle godine, u razgovoru sa kolegom iz Tokija, došli smo na ideju da realizujemo novu emisiju koja će predstaviti najinteresantnija mesta u Srbiji. Za prvu epizodu, koja će biti emitovana na proleće, odabrao sam Mokrin. Istražujući shvatio sam da ovo mesto ima najviše svetskih prvenstava i manifestacija koje su interesantne i neobične – kaže Tominaga.

Naš sagovornik dodaje i da mu je prvi put da dolazi na sever Banata, iako je boravio u Vojvodini.

-Čitavu nedelju smo u Mokrinu i prepuni smo pozitivnih utisaka. Četvoročlanu ekipu oduševio je mokrinski sir, snimali smo, ali i probali domaće kobasice i čvarci. Rakija, kao nacionalno piće, potpuno je drugačija u ovom delu Srbije, a tu je i odlično kuvano vino. I pored toga što smo u Banatu, radimo kao Japanci i svakog dana snimanja traju od sedam ujutro do 22 sata. Upoznali smo veliki broj ljudi i svi su nas prijateljski dočekali – zaključio je Masaki koji već dve decenije živi i radi u Srbiji. Oženjen je Marijom i ima sina Stefana, a pored imena Masaki,koje dobio rođenjem, ima i kršteno ime Svetislav, koje mu je odredila SPC.

A.Đ.

 

 

error: Content is protected !!