јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

poreska-uprava

Poreska uprava Republike Srbije raspisala je danas konkurs za 248 izvršilaca na 195 radnih mesta, a prijavljivanje kandidata traje od danas, 25. septembra do 2. oktobra.

Za Kikindu su raspisani konkursi za tri radnika i to na poslovima naplate za pravna lica, u zvanju poreski savetnik, poslovima servisa i pružanja pravne pomoći, u zvanju poreski savetnik i za poreskog računovođu 1, u zvanju poreski savetnik.

Konkurs pod sloganom „Poreska uprava zapošljava. Odgovorni ljudi za odgovorno društvo“ nastavak je aktivnosti Poreske uprave u 2025. godini, u toku koje su sprovedeni konkursi za prijem 1.000 novih kolega.

Kompletne informacije u vezi sa uslovima konkursa biće dostupne na internet stranici Poreske uprave, u delu „Konkursi“.

nagradajovanpopovic-1

Žiri za dodelu regionalne književne nagrade „Jovan Popović“ objavio je širi izbor od 26
rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Partizanska knjiga u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Uži izbor biće proglašen do 1. novembra.

Autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra u Kikindi biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju Partizanske knjige, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora. Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržalo je Ministarstvo kulture.

Jovan Popović bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige
poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
Partizanska knjiga je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.

evropska-noc-istrazivaca-2025

Manifestacija „Evropska noć istraživača” biće održana 26. septembra od 16 do 22 sata, u 16 gradova širom Srbije. Pod sloganom „U toku sa naukom” manifestacija će biti održana u Kikindi, kao i u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Čačku, Kruševcu, Subotici, Smederevu, Pirotu, Leskovcu, u Ranovac u Petrovcu na Mlavi, Zaječaru, Svilajncu, Šapcu i Inđiji.

U ponedeljak, 22. septembra je u Naučnom klubu organizovana radionica učenice Milice Tomić „Američki san izvan ekrana“ . Narednog dana realizovan je program „Pronađi me pomoću VI“ predavača profesora Miroslava Grujića.

Danas (sreda) je radionica „Mladi i veštačka inteligencija- pametna rešenja za pametno društvo“ Milane Božulić i Anje Pejinović.

Sutra su dve radionice Arpada Pastora i Gordane Rajkov. Prva „Umetnost pomoću VI“ je od 15.30 u OŠ „Sveti Sava“, a druga „Programiranje u Skreču pomoću VI“ je u 17 časova u Naučnom klubu. Poslednjeg dana u petak, od 10 sati u CSU, program „Istražujemo prirodu pomoću veštačke inteligencije“ pripremila je učiteljica Desanka Ristić. Od 12 časova na temu „Veštačka inteligencija u farmaciji i medicini“ govoriće Kristina Kovačević.

Programi su besplatni za sve posetioce.

Evropska noć istraživača organizuje se već 20 godina uz podršku Evropske komisije širom Evrope, sa ciljem da na zanimljiv način afirmiše istraživače i nauku, približi njihov rad široj javnosti i podstakne mlade da se opredele za naučno-istraživačku karijeru.

A.Đ.

 

opanci

Ministarstvo privrede objavilo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti u 2025, a ukupan iznos sredstava predviđen za te namene je 20 miliona dinara. Javni poziv traje do 24. oktobra ove godine.

Sredstva za program podrške namenjena su za nabavku nove proizvode opreme za profesionalnu upotrebu, kao i repromaterijala, sirovina i poluproizvoda. Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući porez na dodatu vrednost (PDV) i to od najmanje 80.000 dinara do najviše 300.000 dinara. U pozivu je navedeno da u slučaju kada je ukupna vrednost opreme koja se nabavlja premašuje 300.000 dinara, korisnik preuzima obavezu da finansira razliku sopstvenim učešćem.

 

 

Pravo da se prijave na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava imaju pravna lica registrovana u Agenciji za privredne registre (APR) kao privredna društva ili zadruge do 31. decembra 2024. koja su razvrstana na mikro i mala pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu prema finansijskim izveštajima za 2023. kao i preduzetnici registrovani u APR-u do 31. decembra 2024. Učesnik na javnom pozivu može podneti samo jednu prijavu.

Zahtev, sa pratećom dokumentacijom dostavlja se preporučeno poštom ili lično u zatvorenoj koverti na adresu Ministarstva privrede, Sektor za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništvo, Kneza Miloša 20, 11000 Beograd.

Konkursna dokumentacija i kompletna informacija o svim bitnim elementima i pravilima za učešće u ovom javnom pozivu nalaze se na sajtu Ministarstva privrede https://www.privreda.gov.rs/.

Potpredsednica vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je ranije da očekuje veliko interesovanje za Program podrške za razvoj starih i umetničkih zanata, kao što je bilo i prošle godine.

780422-collage-f

Društvene mreže preplavljene snimcima poskupljenja Carnex-ovih proizvoda!

Iako je Vlada Srbije donela uredbe o ograničenju marži i smanjenju cena da bi zaštitila građane od divljanja tržišta, uredbe izgleda ne važe sa sve podjednako – zaključak je građana koji komentarišu snimke iz trgovina, koji su preplavili društvene mreže.

Na društvenim mrežama poslednjih dana pojavili su se snimci nezadovoljnih potrošača, građana širom Srbije, praćeni mnoštvom komentara osude i neverice – kako je moguće da neko bude toliko bahat i bezobrazan da, uprkos svim uredbama Vlade Srbije o smanjenju marži i zaštiti potrošača, i dalje „dere kožu s leđa“ građanima svojim cenama?!

Ljudi otvoreno pokazuju šokantne primere iz supermarketa: Carnex gulaš za 600 dinara, što znači da porodica sa dvoje dece i dvoje odraslih samo za jedan ručak mora da izdvoji 2.400 dinara – bez hleba, bez ičega drugog. Kada se to pomnoži na mesečnom nivou, dolazi se do cifre od neverovatnih 74.000 dinara – samo da bi jedna porodica jela Carnexov gulaš! Paštete, viršle i kobasice koje su nekada bile deo svakodnevne trpeze običnog čoveka sada se prodaju po cenama koje prevazilaze premium proizvode, dok je kvalitet, kako sami potrošači pišu, odavno pao ispod proseka.


Carnex, koji je u vlasništvu MK Group, prema onome što vidimo na snimcima, a kako tvrdi potrošač koji je i napravio jedan od snimaka, bahato ignoriše uredbe i umesto da spuste – oni podižu cene! Upravo to je izazvalo bes naroda i lavinu komentara na društvenim mrežama: Dok jedni osuđuju bahatost industrije mesa, drugi pak veruju da je tajkunima sve dozvoljeno, jer, kako pišu, ako je mogao da kupi tri šećerane za tri evra, što ne bi mogao i da diže cene kada ih svi ostali spuštaju?!

Snimci iz marketa: „Carnex više nije za običnog čoveka!“

„Evo nas u Lidlu, došli smo da proverimo kako je Carnex od prosečnog brenda za običnog čoveka došao do premium brenda sa nenormalnim cenama, a ne kvalitetom.
Recimo, Carnex stišnjena šunka od 350 grama je 368 dinara. Znači, što dalje, kaže da je ona preko 1000 dinara po ceni po kilogramu. Pa, to nije ni malo povoljno. Carnex viršle su 179,99, dok je domaća kobasica Carnex, ona stara roštiljska, znate, koju smo svi koristili – 300 grama, 272 dinara i 49 para. To znači da je ona, pa, skoro 1000 dinara po kilogramu. Imamo paštetu sa šunkom Carnex, koja je za 75 grama, znači ona manja pašteta je 77,99, dok je Carnex jetrena pašteta 78,49. Pasulj sa slaninom Carnex, koji je 400 grama, on košta 317 dinara. To bi bilo sve iz Lidla, pozdravljamo vas. Takođe, jurimo i Sunoko proizvode, koji su u vlasništvu istom kao i Carnex, da proverimo da li su isto stravično podigli cene!“

Od ponosa Vrbasa do oruđa za pljačku

Carnex je osnovan 1958. godine u Vrbasu. Bio je gigant mesne industrije, simbol domaće hrane, proizvod koji se izvozio u Englesku, Italiju i širom Evrope. Generacije su odrasle na Carnex paštetama i gotovim jelima.

Kako smo došli do ovoga danas?

Priča o Carnex je zapravo priča o tome kako su tajkuni opljačkali Srbiju posle 5. oktobra. Nije tajna da je Zoran Živković javno priznao kako je Demokratska stranka rušila tadašnju vlast uz pomoć domaćih moćnika – Miodraga Kostića, Filipa Ceptera i ostalih…

Kostiću, koji je ujedno bio i poslovni direktor Demokratske stranke je tada omogućeno da putem sporne privatizacije za sramotna tri evra, te 2002. godine kupi čak tri šećerane – Bač, Kovačicu i Pećince – za tri evra! Tri evra za tri fabrike! Posao koji je i tada bio kontroverzan, jer je bilo jasno da se strateški resursi Srbije daju u bescenje politički podobnim tajkunima. To je bio početak njegove imperije. Uz pomoć državnih para i na račun opljačkane Srbije, Kostić je kasnije došao i do Carnexa.

Kostić je pokušao da se brani izjavama da je to bio „loš potez“. Ali brojke demantuju: danas se u tim šećeranama preradi 1,7 miliona tona šećerne repe i proizvede čak 260.000 tona šećera godišnje. Sunoko, firma koju je formirao, postala je najveći domaći proizvođač i izvoznik šećera.

Ova privatizacija našla se i na listi 24 sporne privatizacije. Kostića su pozvali na informativni razgovor u Radnu grupu MUP-a zaduženu za sporne privatizacije. Pitanja su se ticala da li su ispoštovani dogovoreni investicioni programi i da li je izvoz šećera u EU bio regularan. Kao i obično – ništa se nije desilo.

Enormna zagađenja – prljava tajna mesne i šećerne industrije

Ali, nije samo „dranje kože s leđa“ naroda ono što prati ove industrije. I Carnex i šećerane iz Kostićevog carstva ostavljaju iza sebe enormna zagađenja. Otpadne vode, neprerađeni nusproizvodi, neprijatni mirisi, teški metali i hemikalije – sve to završava u zemljištu, rekama i vazduhu koji udišu građani. Ljudi u Vojvodini godinama se žale da ne mogu da otvore prozore, da voda nije za piće, da zemlja više ne rađa kao nekada. To su teme kojima ćemo se mi, kao redakcija, tek baviti u narednim tekstovima, jer iza lažnog sjaja imperije kriju se i prljave posledice koje uništavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Ovako izgleda Šećerana u Pećincima:

Posle šećerana, usledile su nove akvizicije. MK Group širi carstvo, kupuje domaće poljoprivredne firme, a 2016. godine preuzima i PIK Bečej – jednu od najvećih poljoprivrednih kompanija u Srbiji.

Kruna ekspanzije bila je kupovina Carnexa 2011. godine. Nekadašnji simbol domaće mesne industrije prešao je u ruke „kralja šećera“ Miodraga Kostića, vlasnika MK Group. Zvanično – „povratak u domaće ruke“. U stvarnosti – plen jednog tajkuna koji je imperiju izgradio na političkim vezama i jeftinim privatizacijama.

Zagađenja koja proizvodi Carnex:

Poslovanje u brojkama – milijarde od pašteta i gulaša
Dok se narod pita kako da plati gulaš 600 dinara i paštetu od 80, Carnex u 2024. godini beleži ukupne prihode od čak 10.785.868.000 dinara!

Dakle – skoro 11 milijardi dinara prometa od proizvoda za koje potrošači tvrde da su izgubili kvalitet i postali luksuz. Umesto da pokaže odgovornost i smanji cene, kompanija nastavlja da ih diže u nebesa, ne obazirući se ni na uredbe Vlade ni na očaj građana.

To je prava slika poslovne filozofije MK Group – profit iznad svega, narod na poslednjem mestu.

Carnex kao ogledalo tajkunske Srbije

Zaključak potrošača, ono što čitamo na društvenim mrežama je, da Carnex više nije ono što je bio. Od brenda koji je bio sinonim domaćeg kvaliteta, postao je maska za izvlačenje para. Jer drugog opravdanja, kažu, nema. Ili im je tako dopušteno, ili su prosto tako navikli i veruju da su iznad svih.

Izvor: 24 sedam

inicijativa-prelaz-(3)

Gradonačelnici Kikinde i Žombolja Mladen Bogdan i Darijus Postelniku potpisali su u Gradskoj kući inicijativu kojom se traži da granični prelaz Nakovo – Lunga bude otvoren 24 sata sedam dana nedeljno.

Kikinda i Žombolj bratski su gradovi od 1985. godine, a Darijus Postelniku zahvalio se gradonačelniku Bogdanu na pozivu i saradnji.

-Dva grada oduvek su dobro sarađivala na raznim projektima, a posebno je to izraženo poslednjih nekoliko godina. Zajedničkom inicijativom nastavljamo projekat započet 2014. godine jer je za sve nas značajno da se on radi 24 sata. Svima koji žive u ovoj graničnoj zoni umnogome će biti olakšana prelazak iz jedne iz drugu zemlju, a mi, kao bratski gradovi, moći ćemo još više da produbimo saradnju u svim oblastima, a pre svega u kulturi i sportu – naveo je Postelniku.

O značaju ove inicijative govori podatak da je u Kikindu, od petka do nedelje, za vreme „Dana ludaje“, samo preko graničnog prelaza Nakovo – Lunga, koji je radio 24 sata, prešlo je 13.560 putnika što je za 20,55 odsto više nego prošle godine u isto vreme.

– Inicijativa će biti poslata  Vladi Republike Srbije i Vladi republike Rumunije i imamo signala da će vrlo brzo ući u razmatranje. Naš cilj je da izmenimo član dva sporazuma koji je na snazi i koji se odnosi na radno vreme graničnog prelaza s obzirom na to da nam je težnja da radi non stop. Kao članica Evropske unije u Rumunije će biti implementiran poseban sistem prelaska granice i on podrazumeva skeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju putnika koji prelaze granicu, što će usporiti čitav proces. Stoga je u interesu Republike Rumunije da ima što više graničnih prelaza koji rade 24 sata. Sa inicijativom su se složile i granične policije dve zemlje

Procene su da je oko 19.000 ljudi prešlo na tri granična prelaza, u okolini Kikinde, kako bi prisustvovali tradicionalnoj manifestaciji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici obe lokalne samouprave koji su razgovarali o narednim koracima u zajedničkoj saradnji.

A.Đ.

 

vodovod-baranda-1

Iz JP „Kikinda“ obaveštavaju potrošače da će zbog radova na vodovodnom priključku, od 9 do 13 časova, sutra, 23. septembra, bez vode ostati stanovnici u Kikindi i to u Agroindustrijskoj zoni u produžetku ulice Vuka Karadžića.

struja-radovi

Zbog planiranih radova na električnoj mreži u četvrtak, 25. septembra od 9 do 13 sati struje neće biti u kompletnim Novim Kozarcima.

Istog dana, ali od 10 do 12 bez električne energije biće ulice u Kikindi:  Stevana Sremca od Dušana Vasiljeva do Šabačke, Šabačka od pola ulice prema Stevana Sremca, Put za Rusko Selo, Dušana Vasiljeva od Stevana Sremca do Pere Segedinca, Pere Segedinca od Dušana Vasiljeva do Karađorđeve i zgrade u Pere Segedinca i  Dušana Vasiljeva.

 

 

1710420647656

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda kojima je jedna osoba zadobila teške telesne povrede, a dve osobe lakše. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 300.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog nepropisne radnje u sektoru raskrsnice, pogrešnog izvođenje radnje vozilom, nepostupanja po saobraćajnom znaku i neustupanja prvenstva prolaza.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 24 učesnika u saobraćaju i izdato je 116 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 18 vozača, od čega je sedam zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 26 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 46 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 50 ostalih prekršaja.

kudaje-pobednice-2025-(3)

Od četvrtka, pa sve do nedelje kasno uveče, Kikindu je posetio veliki broj gostiju iz zemlje i inostranstva.

 

-Siguran sam da smo oborili rekord u posećenosti jer je Gradski trg vrveo od ljudi, posebno naših suseda koji su u velikom broju došli iz Temišvara, pa je rumunski, pored srpskog bio jezik koji se najviše čuo. Više od sat vremena Rumuni su čekali na prelazu Nakovo – Lunga kako bi posetili Kikindu. Najviše ih je bilo u subotu – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan rezimirajući kako su protekle 40. „Dani ludaje“. – Svi programi i sve ono što smo ponudili, kako sugrađanima, tako i gostima, bilo je bogato i sadržajno. Potrudili smo se i svako je mogao da pronađe ono što ga interesuje i da uživa.

 

Večernji koncerti su bili odlično posećeni.

-To nam je pokazatelj da smo odabrali dobre izvođače i pogodili ukus publike. Drago mi je što je rokenrol dao završni pečat koncertnim večerima. Pružili smo brojne sadržaje, narandžastu boju i ljubav. „Dani ludaje“ su vanvremenske, ne poznaju ni vreme ni ljude. Ova manifestacija je tu gde jeste i trajaće bez obzira na sve. Žao mi je što je jedan broj sugrađana i ljudi koji su došli sa strane imao nameru da omete koncert Đorđa Davida i tako izrazi svoje nezadovoljstvo. Smatram da to nisu maniri i način na koji to treba da se radi. Krajnje je nezrelo i banalno da se na ovaj način kvari manifestacija i upravo ovakvi potezi pokazuju kakva je njihova politika. I njih pozivamo na razgovor jer je naše opredeljenje da se borimo za sve Kikinđane i za svoj grad – zaključio je prvi čovek grada.

Don`t copy text!