Year: 2025

mup-radar

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije presretačem su zaustavili vozilo „opel insignia“ koje se na državnom putu Kikinda – Zrenjanin kretalo brzinom od 171,3 kilometara na čas, na delu puta gde je brzina ograničena na 80 kilometara na čas.

Vozilom je upravljao tridesetdevetogodišnji J. S. koji je bio u stanju srednje alkoholisanosti, jer je alkotestiranjem utvrđeno da je vozio sa 0,70 promila alkohola u organizmu.

U trenutku izvršenja prekršaja, u automobilu su se nalazili i supruga vozača, kao i troje dece, starosti 16, 12 i 10 godina.

Vozač je isključen iz saobraćaja i protiv njega su podnete odgovarajuće prijave, navodi se u saopštenju MUP-a.

Iz ovog ministarstva podsećaju da pripadnici Uprave saobraćajne policije sprovode akciju pojačane kontrole radi očuvanja što povoljnijeg stanja bezbednosti saobraćaja na putevima.

U prethodnih sedam dana ukupno je sankcionisano oko 17.000 prekršaja, a iz saobraćaja je isključeno 1.500 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola.

(Foto: MUP)

badnjak-1

Neradni dan je utorak, 7. januar, dok je preporuka Vlade da se praznuje i na Badnji dan, 6. januara.

* FCC – kućni otpad odvoziće se po redovnom rasporedu 6. januara; u utorak, 7. januara, FCC neće raditi, a iz ulica koje su na rasporedu utorkom, smeće će biti odneseno u subotu, 11. januara.

* VODOVOD I KANALIZACIJA – dežurstvo će biti organizovano 24 sata; za sve informacije i eventualne kvarove, dostupan je broj pozivnog centra  062/88-44-888.

* JP „KIKINDA“ – BLAGAJNA U PIJACI – 6. i 7. januar su neradni dani.

* PARKING – parkiranje se neće naplaćivati samo 7. januara.

* AUTOBUSKI SAOBRAĆAJ – 6. januara autobusi saobraćaju redovno, a 7. januara po nedeljnom redu vožnje.

* ŽELEZNIČKI SAOBRAĆAJ – saobraćaj vozova će 6. i 7. januara biti organizovan po redu vožnje koji je planiran u dane državnog praznika.

* TAKSI PREVOZ – samo 7. januara vožnje će se naplaćivati po drugoj tarifi.

* POŠTA – u ponedeljak, 6. januara, poštanske jedinice sa celodnevnim radnim vremenom radiće skraćeno, do 17 sati, a na Božić neće raditi nijedna pošta.

* DOM ZDRAVLJA

– 6. i 7 januara opšta praksa u Drugoj zdravstvenoj stanici radiće od 7 do 19 sati, a stomatološka ambulanta od 8 do 12 i od 14 do 18 sati; radno vreme Dečijeg dispanzera biće od 9 do 17 sati.

* Služba zoohigijene dežuraće tokom praznika 24 časa. Za sve informacije broj je 308-380.

* Većina trgovina prehrambenim proizvodima će 6. januara raditi skraćeno i neće biti otvorena na Božić.

* Narodna biblioteka ne radi do srede, 8. januara.

* Klizalište na trgu biće otvoreno 6. januara od 17 do 20 sati, a na sam dan Božića neće raditi.

Važni brojevi telefona nalaze se na našem portalu, u sekciji servisne informacije.

S. V. O.

oci

Poslednja nedelja uoči dana rođenja Isusa Hrista, posvećena je Očevima.

Očevima ili Ocima, završava se ciklus radosnih porodičnih praznika koji najavljuju rođenje sina Božijeg.

Kao što su se pre dve nedelje vezivana deca, pre sedam dana majke, sada je red na očeve.

Ceo dan provodi se u dobrom raspoloženju i slavlju, uz svečani, zbog Božićnjeg posta, obavezno posni ručak.

Najveći praznik očeva veoma se poštuje, naročito u seoskim sredinama. Oci podsećaju na to koliki je blagoslov biti otac, i telesni i duhovni. I kolika je obaveza, i pred Bogom i pred ljudima, biti primer svojoj deci, živeći pravednim životom.

Ponegde je običaj da se obiđu groblja i upali sveća preminulim očevima i precima, povezujući sve generacije roditelja i dece unazad, do starozavetnih očeva.

Danas se obeležava i sećanje na Svetih deset mučenika Kritskih i na Svetog Nauma Ohridskog Čudotvorca, učenika i nastavljača dela Kirila i Metodija, koji se za života proslavio isceljiteljskim moćima. Bio je jedan od utemeljivača medicine na našem tlu.

Dva dana pre Božića je Tucindan, kada se priprema hrana za Božić, na prvom mestu pečenica.

Nabavljaju se suve šljive, smokve, orasi, novčići i bombone koje će se na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a koje će deca pokupiti pijučući.

“Božićnjar” se peče sutra, na Badnji dan, a jede na Božić, kao prva mrsna hrana posle šest nedelja posta.

Božić se slavi tri dana, 7, 8. i 9. januara, ali se kao praznični dani računaju i današnji Tucindan i sutrašnji Badnji dan.

Prema verovanju, danas domaćice pospremaju kuću. Ništa se ne daje niti iznosi iz kuće, jer će onda i preko cele godine stvari samo odlaziti iz tog domaćinstva. S druge strane, trebalo bi vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sledećeg Božića.

Bozicni-koncert-(1)

Pred velikim brojem vernika, u Hramu Svetih Kozme i Damjana večeras je održan tradicionalni Božićni koncert koji su priredile pevačke grupe Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“.

Božić, kao jedan od najvećih hrišćanskih praznika zauzima posebno mesto u srcima našeg naroda, rekla je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća koja je, u ime lokalne samouprave, prisustvovala događaju.

– Božić okuplja porodicu i neguje ono što je najkvalitetnije – zajedništvo i ljubav. Običaji u toku proslave vraćaju nas našim korenima, na taj način negujemo tradiciju i kulturu i stvaramo uspomene za našu decu. Večeras ovde osećamo duh pravoslavlja i, zahvaljujući članovima „Gusala“, na najlepši način idemo u susret Božiću – istakla je Marijana Mirkov.

Obrativši se prisutnima, i čestitajući predstojeći praznik, protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana, rekao je da je smisao običaja da, koliko god je to moguće, živimo sa njima.

– Naša dužnost kao sveštenika je da ukažemo, a poslušaće oni koji hoće. Puno ljudi danas zna običaje, oni su vrednost našeg naroda, ali malo nas živi sa njima. Čuo sam mnogo pesmica za korinđanje, nekome je simpatično i smešno, ali nekome su one i skrnave za Badnje veče. Po starim običajima, kada su deca dolazila da korinđaju, domaćin bi ih prvo pitao „Znate li Roždestvo“. Roždestvo je božićna pesma koja opevava rođenje Hristovo, radost Bogorodice koja je rodila Bogomladenca Hrista. Želim vam da što više živimo sa tim običajima i zato vas molim da obožite sve što radite. Kakav god da je običaj, on mora čoveka da približava Bogu. Nema čoveka bez slabosti, ali kada se približi Bogu, u njega se nikada neće razočarati – rekao je protojerej Petrović.

Igor Popov, glavni umetnički rukovodilac ADZNM „Gusle“, podsetio je da Društvo u ovom hramu nastupa već peti put, ovoga puta sa tri pevačke grupe i jednim muškim duetom.

– Naša izvođačka ženska pevačka grupa jedna je od najboljih u Srbiji. Malo je grupa koje imaju tako širok repertoar – one pevaju i stare, tradicionalne srpske božićne pesme, i duhovnu, crkvenu muziku – naveo je Popov. – Našim pevačkim grupama ovo je omiljeno mesto za nastup u gradu, pre svega zbog odlične akustike, ali i zbog osećaja i energije u ovom hramu, što je neprocenjivo.

Izuzetan nastup svih članova pevačkih grupa u posebnoj atmosferi Hrama uveo je sve prisutne u najveći hrišćanski praznik koji se proslavlja u utorak. U ponedeljak, na Badnji dan, od 15 sati u ovom, kao i u ostalim pravoslavnim hramovima, unosiće se badnjaci koji će, posle čina osveštavanja, biti deljeni vernicima. Božićno jutrenje počeće u 7 sati. Od 9 sati služiće se Sveta liturgija, posle koje će se lomiti božićna česnica.

S. V. O.

4.1.-karate-feniks

Polaganje za viša zvanja imali su mali karatisti kikindskog Feniksa, bilo ih je 28 kandidata i svi su položili.
– Polaganje je provera znanja, razvoja i napretka kod deteta. Svako novo polaganje zahteva nove i komplikovanije tehnike, bolji razvoj koordinacije i ravnoteže, koncentraciju, strpljenje i bolje razumevanje svog tela. Dva puta godišnje organizujemo polaganje, a na ispit mogu da izađu samo spremni kandidati. Takođe, na kraju godine klub dodeljuje i pehare najuspešnijim članovima u prethodnoj sezoni – kaže Tanja Sili Lukić, trenerica u Feniksu.
Minula 2024. godina posebno će ostati u sećanju članovima ovog kikindskog kluba.
– Kruna našeg rada je decembarska nagrada Sportskog saveza Kikinde za najperspektivniju kikindsku sportistkinju, našu Ninu Stojnić kao i priznanje za dugogodišnji trenerski rad koje je uručeno Jožefu Siliju – zaključuje Sili Lukić.
D. P. 

Badnjaci-(3)

Uoči Badnjeg dana i Božića, koje pravoslavni vernici obeležavaju u ponedeljak i utorak, i ove godine je bogata ponuda isečenih i ukrašenih badnjaka na Gradskoj pijaci, zatim oraha i bombona za korinđaše, žita za Božić, ali i posebnih kreativnih aranžmana.

Milanka, koja se, kako kaže, bavi prodajom cveća, pripremila je simbolično ukrašene badnjake.

– Tu su osnovna obeležja – osim hrasta, i slama, žito, orasi i crvena trakica. Kupuju ih svi, i stariji i mlađi sugrađani. Badnjaci su 150, a žito 100 dinara i sve sam odmah prodala – kaže Milanka.

Na pijaci je danas bila i Bosa, koja kaže da dolazi samo dva puta godišnje, kada prodaje Ivanjske venčiće i badnjake. Na ovoj tezgi badnjaci su, takođe, 150 dinara, 250 dinara je pola kilograma oraha u ljusci, žito je 100 dinara, a žito u saksiji ukrašenoj malim badnjakom – 150 dinara. Bosa je napravila i zanimljivu božićnu korpicu koja košta 500 dinara.

– Danas nisam puno prodala, očekujem da će se više kupovati sutra i u ponedeljak ispred crkve. Tada donesem i veće, posebno ukrašene badnjake za moje posebne kupce koji dođu svake godine, a uvek imam i nekoliko velikih grana, sa slamom, klasjem žita i orasima, jer ima ljudi koji ih stavljaju ispred kuće – priča Bosa.

Pored badnjaka i žita, posebne aranžmane sa svim simbolima Badnjeg dana i Božića pronašli smo kod Borislave.

– Imam i jedinstvene aranžmane koje pravi moja ćerka Marija – paorska kola koja nose sve što simboliše predstojeći praznik – žito, badnjak, klasje žita, orahe i slamu i pletena su od papira. Posle praznika mogu da se sačuvaju i da posluže i za naredne godine. Mala kola su hiljadu, a velika 1.300 dinara – kaže Borislava i dodaje da se prodaju jako dobro, i da očekuje da će sutra, na pijačni dan, prodaja biti još bolja.

Prema hrišćanskoj simbolici, badnjak predstavlja hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koje je pravedni Josif založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Takođe, badnjak je najava Časnog krsta Hristovog.

Po paganskim običajima, badnjak je povezan sa sunčevim ciklusom i predstavlja deo poštovanja sunca. Spaljivanjem hrasta (svetog drveta) se iz vatre rađalo novo sunce i zato je proslavljano u krugu ognjišta.

Iako se misli da je kult badnjaka autentično slovenski, on je raširen svuda po Evropi. Srbi i Rusini lože badnjak. Rusi i Bugari lože jelku, a nekada su ložili hrast. U Vojvodini i Hrvatskoj Srbi unose badnjak u kuću.

S. V. O.

Vlada

Članovi Vlade su na danas održanoj sednici, na predlog predsednika Republike, doneli odluku da u nedelju, 5. januara, u Srbiji bude proglašen Dan žalosti povodom tragedije i ubistva dvanaest osoba na Cetinju.

Dan žalosti se obeležava spuštanjem zastava na pola koplja, minutom ćutanja u organizacijama, preduzećima i školama, prilagođavanjem radio, televizijskih i scenskih programa da budu prikladni žalosnoj prilici i štampanjem novina i časopisa sa crno-belim naslovnim stranicama.

(Foto: Vlada Republike Srbije)

pejovic-drz-sekretar
Državni sekretar Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Radoš Pejović, zajedno sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom i v.d. direktoricom Opšte bolnice dr Vesnom Tomin, posetio je Porođajno odeljenje kikindske Bolnice i uručio poklone bebama rođenim ove godine.
Tokom razgovora sa majkama Pejović je izrazio zadovoljstvo što je Kikinda od početka godine bogatija za osam novorođenčadi. Podsetio je i na iznose roditeljskih dodataka koji su za prvo u  jednokratnaoj isplati od 500.000 dinara, za drugo dete 600.000 dinara na 24 mesečne rate od po 25.000 dinara. Za treće deteiznos je 2.280.000 dinara, u 120 mesečnih rata od po 19.000 din i za četvrto dete je 3.180.000 dinara, koje se isplaćuje na 120 rata po 26.500 dinara. Ovom prilikom istaknuto je da roditelji dece rođene posle 1. januara 2024. godine dobijaju dodatni iznos od 7.500 dinara za opremu za dete, koji se isplaćuje uz roditeljski dodatak.
Pejović je majke informisao da pod određenim uslovima mogu koristiti povoljne kredite u Poštanskoj štedionici. Na kraju je uputio čestitke svim majkama, posebno istakavši majku prve bebe, koja je dobila svoje treće dete i dolazi iz ruralne sredine. Naglasio je koliko je važno podsticati ostanak mladih u selima i očuvanje lokalnih zajednica