јануар 26, 2026

Dan: 4. novembar 2025.

opasulji-se-(4)

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ daanas, 4. novembra obeležava Dan ustanove. Rođendan, 71. po redu, obeležen je uz igru i pesmu u svim vrtićima, osluškujući dečije želje i ideje. Direktorica Kristina Drljić ističe da je nova školska godina počela uspešno.

-Uspeli smo da upišemo stotinu dece koja su bila na listi čekanja otvaranjem predškolskih grupa u osnovnim školama. Čitavo leto radili smo na tome da obezbedimo dodatni prostor. U „Plavom čuperku“ i u „Kolibriju“ oformljene su po jedna jaslena grupa, u skladu sa potrebama. I tokom ove školske godine naši vaspitači prisustvovaće seminarima čiji je cilj da se obogati i unapredi vaspitno-obrazovni rad – navodi naša sagovornica.

Svi vrtići su dobro opremljeni didaktičkim i ostalim sredstvima za rad. Tokom letnjeg raspusta obavljeni su i molersko-farbarski radovi u objektima u kojima je to bilo potrebno.

-U predškolskim grupama u školama obezbedili smo sve što je potrebno kako bi bile identične kao u vrtićima. Od kompanije NIS u okviru programa „Zajednici zajedno“ dobili smo sredstva za ugradnju solarnih panela u vrtiću „Neven“ u Mokrinu. Zamenjena je kompletna rasveta u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“. Obezbeđeno je i 10 novih klima. Očekujem da će u narednoj godini i u preostalih nekoliko vrtića celodnevnog boravka biti obezbeđena klimatizacija.  Kako deca provode vreme i napolju u dvorištima, se sprave su proverene i uređene. Kako je najavljena jaka zima planiramo da ih zazimimo kako bi ih sačuvali. Sve priručne kuhinje u našim objektima su od prohroma, što smo završili pred početak ove školske godine. Kupljene su i dve velike mašine za pranje posuđa  – saznali smo od Kristine Drljić.

Kupljeni su i novi krevetići i posteljina, kao i deo nameštaja i escajga za pojedine vrtiće. U protekle dve godine ugrađeni su i dojavni sistemi protivpožarne zaštite u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“, a naredni na redu je „Kolibri“ gde će se sanirati i električna instalacija. Cilj je, navodi Drljić, da deca imaju što bolje i kvalitetnije uslove za boravak i rad u vrtićima.

 

A.Đ.

visi-sud-beograd

Više javno tužilaštvo u Beogradu Odeljenje za visokotehnološki kriminal naložilo je policiji da hitno identifikuje osobe koje su uputile pretnje smrću narodnom poslaniku Uglješi Mrdiću koji štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije.

Kako RTS saznaje, sa nekoliko profila na društvenoj mreži Instagram Mrdiću su direktno upućene ozbiljne pretnje po život ukoliko se „večeras do 20 časova ne pomeri od Skupštine“.

Mrdić je ovaj slučaj prijavio tužilaštvu i zatražio hitnu reakciju i zaštitu nadležnih organa.

Narodni poslanik SNS-a Uglješa Mrdić štrajkuje glađu zahtevajući hapšenje i procesuiranje bivšeg predsednika Skupštine akcionara „Infrastruktura železnice Srbije“ Nebojše Bojovića i bivšeg izvršnog direktora te kompanije Milutina Miloševića, protiv kojih je, kako tvrdi, nedavno dostavio dokaze Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (JTOK), u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu.

Izvor. RTS

fcc-ambalazni

Kompanija FCC početkom nedelje započela je redovno sakupljanje mešanog ambalažnog otpada iz kanti, koje su podeljene domaćinstvima. Otpad se odnosi prema rasporedu, koji su građani dobili prilikom dodele kanti. Građani imaju ključnu ulogu u procesu razvrstavanja otpada jer pravilnim odvajanjem omogućavaju da se otpad kvalitetno reciklira i ponovo upotrebi, a samim tim i smanji povećanje otpada za deponovanje.  U razgovoru sa sugrađanima i radnicima  pomenute kompanije, gradonačelnik Mladen Bogdan i Nevena Nikolić, pi-ar iz FCC uverili su se da su sugrađani pozitivno reagovali na ovu novinu.

-Moram da pohvalim Kikinđane jer su bili agilni u razvrstavanju otpada. Još jednom želim da napomenem da se u kantu za mešani ambalažni otpad ne ubacuje zaprljan otpad. Sakupljanje ovih kanti obavljaćemo tokom prepodneva tako da posude treba da budu na ulici. Uskoro započinjemo i edukaciju svih starosnih struktura, a najpre ćemo o važnosti reciklaže pričati sa najmlađima u vrtićima i osnovnim školama – navela je Nevena Nikolić.

Mladen Bogdan podsetio je da će na teritoriji grada biti podeljeno ukupno 19.000 kanti.

-Primarna selekcija otpada omogućuje njegovu reciklažu i na terenu smo se uverili da sve protiče u najboljem redu. Sugrađani su dobro razumeli poruku našeg projekta jer je zajednički interes da podržimo ovu ekološku akciju. U narednim danima nastaviće se podela kanti za ambalažni otpad, što je i često pitanje koje nam postavljaju sugrađani. Takođe, na zahtev stanovnika našeg grada i sela, od 10. novembra počeće i odnošenje kabastog otpada u velikim kontejnerima – istakao je prvi čovek grada.

Mešani ambalažni otpad su karton, papir kutije, papirne kese, novine, PET ambalaža, flaše, kese, najlon, limenke, konzerve, folije, staklena ambalaža, boce, tegle. Apelovano je i na sugrađane da komunalni otpad ne ubacuju u kantu za ambalažni, nego da ga ostave u džaku i radnici koji ga sakupljaju će ga odneti.

Ekološki projekat lokalna samouprava  realizuje sa kompanijom FCC i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine.

A.Đ.

 

austrija

Austrija, nekada uzor stabilnosti, danas se suočava s dubokom krizom tržišta rada.

Kraj oktobra doneo je 388.000 nezaposlenih ili osoba na obuci – povećanje od 4,4% u odnosu na isti mesec prošle godine. Stopa nezaposlenosti sada iznosi 7,2%, najviša u poslednjih nekoliko godina. Ovo je 31. mesec zaredom da brojke rastu.

Posebno je pogođena starija populacija, naročito žene starije od 60 godina, među kojima je nezaposlenost porasla za gotovo 50%. Razlog je povećanje starosne granice za penzionisanje. U isto vreme, broj slobodnih radnih mesta pao je za 12,8%, a šansi za pripravništvo ima čak 16,4% manje nego prošle godine.

Pogođeni su i visokoobrazovani sa rastom nezaposlenosti od 14,4%. Najteže je u industrijskim regionima kao što su Štajerska i Gornja Austrija, dok Beč beleži manji rast – „samo“ 3,1%, zahvaljujući penzionisanju bejbi-bum generacije i slabijoj migraciji.

AMS i sindikati pozivaju na više obuka i prekvalifikacija, ali brojke pokazuju da sistem ne funkcioniše. Političari prebacuju krivicu: desnica optužuje vladu za „ekonomsku nesposobnost“, Zeleni upozoravaju na pogubne poreske olakšice za prekovremeni rad u vreme krize.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Paradoksalno, dok Austrija klizi nizbrdo, Srbija beleži stabilnije stope zaposlenosti. Do pre nekoliko godina, smo sa divljenjem gledali ka Beču, naša omladina je odlazila na privremeni rad, i želeli da dosegnemo njihove standarde. Danas, sa sve manjom razlikom u realnosti, pitanje je, da li više iko gleda Austriju kao obećanu zemlju?

Izvor:

Nina Stojanović, Srpski Ugao

ozakonjenje-(2)

Novi Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima – „Svoj na svome“ usvojen je 24. oktobra i on je odmah stupio na snagu čime je prestao da važi stari. Ovim aktom uređenu su uslovi, postupak i način ozakonjenja objekata odnosno njihovih delova objekta izgrađenih bez građevinske dozvole i odobrenja za izgradnju, naknada za evidentiranje, pravne posledice evidentiranja i upisa prava svojine u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima. Rokovi u kojima je moguće upisati objekat su kratki, te će lokalna samouprava preduzeti sve mere da vlasnici privatne svojine mogu da ga završe na vreme, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Sledi nam jedan od najvećih poslova koji će obuhvatiti sugrađane, vlasnike privatne svojine i lokalnu samoupravu koja ima društvenu  i državnu svojinu, da se formalizuju vlasnička prava nad objektima nad kojima to nije urađeno. Podnošenje zahteva počeće 8. decembra i, osim u Gradskoj kući, biće mogućnosti i na drugim lokacijama u gradu i selima da se zainteresovani obrate za pomoć. Ovaj postupak je  besplatan i naš cilj je da omogućimo svu logističku pomoć kako bi naši sugrađani dobili pravovremene informacije i bez problema završili ovaj postupak. Naš prioritet su vlasnici privatne svojine kojima će biti omogućeno da praktično jednim klikom podnesu zahtev – rekao je gradonačelnik Bogdan.

U toku je izrada zoning plana teritorije grada i on će biti završen do 8. decembra, od kada počinje da teče rok za prijave građana, pojasnila Manja Markovljev, koordinatorka  za pružanje podrške građanima. Zoning plan je platforma koju Agencija za prostorno planiranje dostavila i u nju se, na osnovu planskih dokumenata unose zone po kojima se obračunavaju visine naknade za građevinsko zemljište. Kikinda spada u gradove i opštine do 50.000 stanovnika tako da će taksa za stambene objekte do 400 kvadrata biti do 100 evra.

-Na javnoj digitalnoj platformi koja je javno dostupna građani sami podnose prijavu i za svaku nedoumicu i pitanje ili nemogućnost da sami to urade moći će da se obrate zaposlenima u Gradskoj upravi. Rok za podnošenje prijava je 60 dana, a dat je i dodatni rok od 30 dana za građane koji iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti da to obave u zakonski propisanom roku. Savetujem sve koji imaju bilo kakvu dilemu da nam se do 8. decembra obrate lično na šalteru broj 7 Uslužnog centra, u kancelariji broj 68 ili putem telefona kol centra 410-226. Do tada mogu da obave uvid u stanje svoje nepokretnosti, ali i da pripreme dokumentaciju kako bi što efikasnije završili posao – precizirala je Manja Markovljev.

Novi Zakon nije legalizacija nego formalizacija vlasništva, te za upis objekta neće biti potrebna izrada tehničke dokumentacije. Neophodni su važeća lična karta i, ukoliko onaj koji podnosi prijavu nije upisan kao vlasnik parcele ili zemljišta, treba da dostavi pravni sled sticanja kojim će dokazati vlasništvo.

-Kako stari zakon više ne važi, svi postupci započeti po ovom aktu biće obustavljeni, te će biti potrebno da svi oni koji nisu završili postupak ozakonjenja po starom Zakonu, podnesu prijavu u skladu sa novim zakonskim aktom – istakla je Markovljev.

Na teritoriji grada, prema popisu iz 2016. godine, bilo je doneto između 15.000 i 20.000 rešenja za rušenje nelegalnih objekata. Pretpostavka je broj  nelegalnih objekata sada veći. Pošto se podnese prijava Agencija za prostorno planiranje je zaprima, ukrsti podatke sa svih satelitskih snimaka sa prijavom, nakon čega donosi potvrdu na osnovu koje se donosi upis prava svojine na objektu koji prosleđuju i Republičkom geodetskom zavodu da obavi promenu.

Na sajtu svojnasvome.gov.rs dostupan je i regionalni kol centar za sva pitanja, ali i odgovori na najčešća pitanja.

A.Đ.

steel-helmet-4926127-1280

U Velikoj Sali Kulturnog centra Kikinda 19. novembra biće prikazan dokumentarni film „Kajmakčalan“.

Reč je o ostvarenju zasnovanom na dosad neobelodanjenom otkriću istoričara Bojana Pajića, o australijskim dobrovoljcima koji su se borili u Velikom ratu na Solunskom frontu na strani Srbije. Po scenariju pomenutog istoričara Pajića i Borisa Trbića, koji je uz Dragana Pajića i i reditelj, Kikinđani će moći da vide malo poznate istorijske činjenice prikazane u šezdesetak minuta kroz sudbinu australijskih dobrovoljaca koji su stali pod srpski steg.

U filmu govore istaknuti istoričari iz Srbije i Australije, a Pajić je, istražujući ovu građu došao do podatka da je preko 1500 ljudi iz Australije i Novog Zelanda došlo da pomogne srpskoj vojsci.
Trbić, koji je scenarista, ujedno je i filmski pedagog na Univerzitetu „Svinburn“ u Melburnu, dok je Gavrilović, koji takođe živi na pomenutom kontinentu, autor mnogih zapaženih dokumentarnih filmova.

Kako se navodi, u najavi, podatak koji čini okosnicu filma nikada nije navođen u zvaničnoj australijskoj istoriografiji i ovo je u neku ruku ispravljanje jedne istorijske nepravde.

Film je sniman osamnaest meseci i prati autentične lokacije iz Prvog svetskog rata. Radnja prati Pajića tokom njegovog putovanja kroz Srbiju, Makedoniju i Grčku, uz njegova svedočenja, kao i kazivanja potomaka australijskih boraca.

Projekcija filma zakazana je za 18 časova u Velikoj sali KC

N. S.

student-849822-1280

Ministarstvo prosvete Republike Srbije objavilo je izmenu teksta konkursa za studentske stipendije i kredite, kojom se rok za početak prijavljivanja pomera sa 1. na 10. novembar.

Iz resornog ministarstva su saopštili da je, kada je reč o dodeli kredita i stipendija studentima visokoškolskih ustanova u Republici Srbiji za školsku 2025/2026. godinu, rok za prijavljivanje na konkurse biće od 10. novembra do 1. decembra.

Onlajn prijavljivanje na konkurs za dodelu učeničkih i studentskih stipendija izuzetno nadarenim učenicima i studentima u Republici Srbiji za ovu školsku godinu moguće je takođe od 10. novembra do 1. decembra.

Podsetimo, počela je isplata 50 odsto školarine samofinansirajućim studentima, a naredne uplate slede 7, 14. i 21. novembra.

vodovod-baranda-1

Danas (utorak) od 9 do 14 časova  zbog radova na uličnom vodu u Bašaidu bez vode će biti domaćinstva na uglu Svetozara Miletića i Đure Jakšića, Nikole Tesle ispred broja 28 i Đure Jakšića ispred broja 20.

U JP „Kikinda“ ističu da će u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova radovi biti odloženi za sledeći dan.

struja

Zbog radova na električnoj mreži sutra, 5. novembra, bez struje će od 8 do 12 sati biti sledeće ulice u Kikindi: Sutjeska od Vojina Zirojevića do ugla prema Sterije Popovića, Vojina Zirojevića od Srbobranska do Rade Trnića i Kozaračka.

 

Don`t copy text!