Nova fudbalska sezona na terenima nižerazrednih klubova s teritorije grada Kikinde i opštine Novi Bečej, započeće 10. avgusta od 17.30 sati, prvim kolom Kupa Fudbalskog saveza Grada Kikinde u kojem će startovati 10 timova pretposlednjeg petog odnosno poslednjeg šestog stepena nadmetanja.
Parovi: Napredak (Banatska Topola) – Borac (Iđoš), Delija (Mokrin) – ŽAK (Kikinda), Vojvodina (Novo Miloševo) – Vojvodina (Bašaid), 2.oktobar (Kumane) – Jedinstvo (Bočar), Jedinstvo (Novi Bečej) – Polet (Nakovo).
Drugo kolo na rasporedu je u sredu 27. avgusta (17.00), treće 10. septembra (16.30), potom će preostati još finalni meč, a naslov pobednika braniće fudbaleri Napretka (na slici).
D. P.
Day: August 3, 2025
U Adi je održan 28. „Delfin kup”, međunarodni plivački miting na kome je učestvovalo 13 klubova iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Kenije, Ugande i Srbije, a Velika Kikinda nastupila je sa 44 takmičara svih uzrasta i osvojila 35 medalja (20-8-7) i u ekipnom plasmanu prva je ispred subotičkog Spartaka i kluba iz Kenije dok je Teodora Stančić najuspešnija takmičarka.
Osvajači medalja (neki i po više od jedne), zlata, muška konkurencija: Vu. i Ve. Karanović, Protić, Sokolai, Stokić, Markov, Terek, Boćan, Tomić, štafeta, ženska konkurencija: Stančić, Balint, Stojanović, Protić, srebra, muška: Tomić, Vu. i Ve. Karanović, Bočarac, Stokić, Đukić, ženska: Bikić, štafeta, bronze, muška: Đukić, Sabo, Boćan, ženska: Bikić, Protić, Sabo, Mihaljčić.
D. P.
U Dečijem pozorištu „Lane“ večeras će biti odigrana predstava za decu i odrasle „Koza Roza“.
Po tekstu Nade Adamović predstavu je režirala Tanja Dimić Stojanov. Igraju: Tanja Dimić, Jovana Milošev, Milan Važić, Marta Katai, Aleksandar Maletin, Milan Vujić i Aleksandar Krulj.
Početak je u 19 sati.
U okviru Ilinskih dana, dvodnevne manifestacije koja ujedno predstavlja Slavu sela Aleksandrova, upriličena je i izložba slika naše sugrađanke Tanje Nožice, zamenice direktora kikindskog Kulturnog centra. Uz prigodan scenski, književni i muzički program, Tanjinih dvadesetak izloženih slika bile su uvertira premijernog izdanja Pesničkog maratona, na kojem su, pored domaćih, učešće uzeli i pesnici iz Kule, Žitišta, Zrenjanina i Kikinde. Muzički deo programa na seoskom trgu upotpunio je Dejan Cukić sa svojim „Spori ritam“ bendom, a pomenuta izložba i književni maraton u biblioteci u Aleksandrovu, bili su povod da se u razgovoru s ovom našom sugrađankom osvrnemo kako na njene likovne početke, tako i na sadašnje preokupacije.
– Slikarstvom se bavim od 2021. godine. Tad je u našem Kulturnom centru počela s radom likovna radionica „Stvaram ono što sanjam“ koju je vodila slikarka Smiljana Šalgo, i u početku je ta radionica bila namenjena deci, međutim zainteresovali su se i mnogi odrasli. S obzirom da sam ja kao domaćin prisustvovala tim radionicama u Kulturnom centru, tako sam spontano počela i da slikam. Smiljana nam je ukratko objasnila tehnički deo i ja sam se ubrzo ohrabrila da uradim prvu sliku-kaže Tanja dodajući da je Smiljana, nakon godinu dana vođenja radionice, smatrala da su polaznici savladali osnove i da mogu da se dalje samostalno likovno izražavaju i bez njenog patronata. Tanja je nastavila da se dalje slikarski usavršava, ne zaboravljajući likovne osnove koje je naučila uz Smiljanu. Veliki podstrek za dalji likovni rad našoj sagovornici, kako onda na počecima, tako i danas, pruža Braco Azarić s kojim je ova neumorna kikindska kulturna poslenica organizovala i mnogobrojne likovne susrete i kolonije.
Banat i ravnica su večita Tanjina inspiracija. Kuće, njive, salaši i drugi ovdašnji prizori najčešći su motivi na njenim slikama, jer, kako navodi, prizori ravnice uvek deluju blagotvorno na posmatrača. Njeni pejzaži oslikani su živim bojama i kako su prisutni posetioci izložbe mogli da primete, sa njenih slika zrači velika radost stvaranja.
Inače, ovo je peta samostalna izložba Tanje Nožice i Aleksandrovčani su mogli da vide dvadesetak radova nastalih u poslednje četiri godine. Podsetimo, pre dve godine prvi put je javno prezentovano Tanjino likovno delovanje u Galeriji kikindskog Kulturnog centra i, kako ona sama navodi, čak i mnogi njeni prijatelji su tad prvi put saznali da se bavi slikarstvom.
– Od tehnika uglavnom radim akril na platnu i slikarstvo me jako ispunjava. Ne smatram sebe slikarom, ali mi je veoma lepo da se bavim ovom umetnošću.
N. Savić
Trideset godina je prošlo od vojno-policijske akcije „Oluja“, u kojoj je, prema podacima centra „Veritas“, sa prostora Republike Srpske Krajine proterano više od 220.000 Srba, a život izgubilo najmanje 1.900 ljudi. Ova akcija hrvatskih snaga ostavila je trag duboke patnje i gubitka za srpski narod.
Napad je započeo u ranim jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. i trajao do 7. avgusta, a akcije su se potom proširile i na delove Republike Srpske u septembru iste godine. Područja severne Dalmacije, Like, Korduna i Banije – koja su bila pod zaštitom UN – bila su izložena intenzivnim napadima.
Na sastanku održanom 31. jula na Brionima, najviši hrvatski zvaničnici, na čelu sa predsednikom Franjom Tuđmanom, definisali su završne korake za napad. Iz transkripata tog susreta proizlazi da je ključni cilj bio „nestanak Srba“ sa tih prostora, uz paralelno medijsko plasiranje poruka o poštovanju ljudskih prava.
U operaciji je učestvovalo između 130.000 i 150.000 pripadnika hrvatskih snaga, uz podršku jedinica iz Hrvatskog veća odbrane i tzv. Armije BiH. Nasuprot tome, odbrana RSK brojala je oko 34.000 ljudi, mahom rezervista.
Već u popodnevnim satima 4. avgusta, započela je masovna evakuacija stanovništva, koje je krenulo u dva pravca – preko Srba u Lici i preko Dvora u Baniji. Narednog dana, 5. avgusta, hrvatske snage su ušle u Knin, dok su izbegličke kolone postajale meta napada. Jedan od najstrašnijih zločina dogodio se na Petrovačkoj cesti, kada je avijacija Hrvatske otvorila vatru na civile. Poginulo je deset osoba, među kojima četvoro dece.
Oni koji nisu uspeli da izbegnu, često su stradali u napadima koji su nastavljeni i nakon formalnog završetka operacije. Ministar odbrane Gojko Šušak objavio je 7. avgusta da je „Oluja“ okončana.
Izveštaj OEBS-a od 10. avgusta potvrđuje da su hrvatske snage, uključujući i policijske jedinice, sistematski palile kuće i imovinu Srba.
Savet bezbednosti UN je 10. avgusta usvojio rezoluciju br. 1009, kojom je pozvana Hrvatska da zaštiti preostale civile i njihovu imovinu.
Izbegli Srbi su većinom utočište našli u Srbiji i Republici Srpskoj, gde su, između ostalog, građani Prijedora i Banjaluke pokazali veliku solidarnost.
Nakon „Oluje“, u septembru su usledile nove akcije pod imenima „Maestral“ i „Una“, usmerene ka teritoriji Republike Srpske.
Međunarodni krivični tribunal u Hagu je 2011. godine u prvostepenoj presudi zaključio da je „Oluja“ predstavljala udruženi zločinački poduhvat, s Tuđmanom na čelu, čiji je cilj bio trajno proterivanje srpskog stanovništva. Ipak, generali Ante Gotovina i Mladen Markač su u žalbenom postupku oslobođeni odgovornosti.
Od 2014. godine, Srbija i Republika Srpska zajedno obeležavaju Dan sećanja na stradale u „Oluji“, dok Hrvatska taj datum slavi kao Dan pobede.
Državna ceremonija povodom tridesetogodišnjice ovog tragičnog događaja održaće se danas, 3. avgusta u 19.30 časova u Sremskim Karlovcima, pod sloganom „Oluja je pogrom – Pamtimo zauvek“. Tom prilikom obratiće se predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, a parastos žrtvama služiće patrijarh Porfirije.
„Pamtimo sa tugom i poštovanjem sve žrtve i stradalnike i ostajemo čvrsto posvećeni očuvanju istine, pravde i sećanja“, poručili su iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
(Foto: Istorijski arhiv Kikinda)
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku upozoravaju građane da je, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
U okviru ove kampanje, građani dobijaju SMS poruku kojom se obaveštavaju o izrečenoj kazni za prekoračenje brzine koju mogu platiti preko linka u poruci, a kojim se preusmeravaju ka stranici nalik na zvaničnu stranicu „JP Putevi Srbije”.
Na ovoj lažnoj stranici se potom prikazuje formular za unos broja telefona, a nakon toga i formular za unos podataka sa platne kartice, sve sa ciljem napadača da na prevaru dođe do podataka o platnim karticama kako bi ih zloupotrebio.
Iz MUP-a apeluju na građane da budu oprezni, da ne ulaze na sumnjive linkove i ne unose lične podatke, kao ni podatke o platnim karticama na nepoznatim sajtovima.
Takođe, pozivaju građane da svaku sumnjivu objavu ili link prijave nadležnim institucijama na imejl adrese: vtk@vtk.jt.rs i vtk@mup.gov.rs.
Interaktivna i poučna predstava za decu, „Ah, ta Crvenkapa“, odigrana je sinoć u okviru Kikindskog leta na sceni u dvorištu Kurije. Rađena je po tekstu i u režiji glavnog glumca Fuada Tabučića, u produkciji Balkanske pozorišne trupe „Ara“.
– Bajku o Crvenkapi protkali smo pričom o nasilju, zdravom životu, dotičemo se i ekologije i svega što dobronamerni svet smatra zdravim mentalnim i fizičkim životom. To je jedna mala pučka interaktivna komedija za decu. Imamo devojčicu koja se, u nedostatku pažnje svojih roditelja, ponaša agresivno. I onda se ona kroz ljubav, očovečenje i ljudskost, promeni. Čak u jednom trenutku ona menja završetak bajke jer je nasilan, kao što u mnogim bajkama jeste, a mi smo hteli da izbacimo tu agresiju – rekao je Tabučić koji predstavu igra sa koleginicom Teodorom Antanasković.
Mnogobrojni mališani koji se u našem gradu veoma rano prepoznaju kao pozorišna publika, pažljivo su pratili ovu poučnu priču i rado učestvovali u njoj, podržavajući osnovnu ideju i nameru autora ovog scenskog dela koje se, širom zemlje, igra već čitavu deceniju.
