Kikinda – Gledalaca: 50. Sudija: Stojadinov (Kikinda). Strelci: Lekaj 12. i Molnar 21. i 38. za OFK Kikindu, Spasojević 44. za Fruškogorski partizan.
OFK KIKINDA: Jovanović, Zečević, Terzin, Šašić, Živanov, Nikolić, Stojanović, Lekaj, Stanimirov, Molnar, Kovačević. Igrali su još: Adamović, Brkljač, Pajtin, Lajić, Putnik, Kecman, Čudan, Vincan, Šutanovac, Vignjević, Stojanov.
FRUŠKOGORSKI PARTIZAN: Slepčević, Klincov, Spasojević, Stankov, Dević, Bjelić, Marković, Trišić, Čergić, Petrović, Ilić. Igrali su još: Šurlan, Kantar, Senderak, Malivuk, Ćirković, Kulja.
U četvroj proveri, a prvoj na domaćem terenu, severnobanatski srpskoligaš, protiv novog člana vojvođanskog „Juga” iz Bukovca kod Petrovaradina, odradio je čitav posao u prvom poluvremenu.
Povratnik u naš fudbal iz hrvatskog četvrtog ranga Albert Lekaj, danas i najzapaženiji, doneo je u uvodu prednost Kikinđanima nakon povratne lopte Stanimirova, novog igrača u crveno-belom dresu koji je svojevremeno bio u mlađim kategorijama OFK Kikinde.
Još jedan novajlija Stojanović, devet minuta kasnije, idealno je nabacio, a Molnar loptu u mrežu prosledio nogom i duplirao prednost. Na 3:0 povisio je isti igrač, kada ga je Lekaj uposlio, a minut pre odmora, ispostavilo se, postavljen je konačan rezultat. Spasojević je na suprotnoj strani zabio glavom nakon kornera.
D. P.
Dan: 2. avgust 2025.
Na području Srbije u nedelju 3. avgusta i ponedeljak 4. avgusta moguće su vremenske nepogode, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U nedelju posle podne očekuju se pljuskovi i grmljavina uglavnom u severnim i zapadnim delovima zemlje, a u toku noći i u ponedeljak očekuju se i u ostalim krajevima.
Kako je istaknuto, pljuskovi će biti praćeni gradom, jakim ili olujnim vetrom i velikom količinom padavina za kratko vreme.
Republički hidrometeorološki zavod ističe da će se za konkretne lokacije hitna upozorenja izdavati jedan, do dva sata unapred.
(Izvor: RTV)
U domu porodice Nebojše Muratovića, koji je nedavno iznenada preminuo tokom 15. Krajiškog višeboja u Banatskom Velikom Selu, zavladala je duboka žalost. U tim teškim trenucima, podršku i reči utehe pružio im je gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.
Sa izrazima iskrenog saučešća, gradonačelnik je istakao da cela zajednica deli bol porodice.
– U ovakvim trenucima, kada život stane u jedan pogled, jedan dah, ostajemo nemi pred tugom, ali složni u želji da porodicu zagrlimo, makar mislima. Nebojšin odlazak je udarac ne samo za najbliže, već i za čitavu našu zajednicu – rekao je Bogdan, dodavši da će Grad Kikinda, koliko god je to moguće, biti oslonac porodici u danima koji slede.
Nebojša Muratović, čovek u punoj snazi, poznat kao tih, dobar i čestit, bio je učesnik tradicionalnog višeboja, manifestacije koja slavi snagu i zajedništvo. Tokom jedne od disciplina, iznenada mu je pozlilo. I pored brze reakcije lekara i svih prisutnih, njegovo srce nije izdržalo.
Njegov odlazak ostavio je duboku prazninu u porodici, među prijateljima, komšijama i svima koji su ga poznavali. Sećanje na njega ostaje živo u pričama i uspomenama – kao na dobrog, nenametljivog čoveka koji je svojim prisustvom obogaćivao zajednicu.
Na bazenu u Banatskom Velikom Selu održan je peti BVS Akvatlon, sportska manifestacija koja je i ove godine okupila veliki broj takmičara. Oko sto učesnika iz zemlje i inostranstva nadmetalo se u disciplinama koje spajaju plivanje i trčanje. Posebnu pažnju privuklo je učešće 18 atletičara iz Kenije, a na stazi su im se pridružili i takmičari iz Beograda, Novog Sada, Sremske Mitrovice, Valjeva, Pančeva i Kikinde.
Ovogodišnje takmičenje imalo je i emotivnu notu – prvi put je velika trka održana kao memorijalni događaj, u znak sećanja na Slobodana Bodu Bokanića, koji je godinama podržavao razvoj plivanja i drugih vodenih sportova u Kikindi.
Manifestaciju je organizovalo Plivačko sportsko udruženje BVS, na čijem čelu je Dragana Pecarski. Podršku događaju pružio je i Grad Kikinda, a učesnike je pozdravio član Gradskog veća Aleksandar Aćimov.
Akvatlon je protekao u duhu fer-pleja i sportskog entuzijazma, a organizatori su već najavili nastavak tradicije u godinama koje dolaze.
S. V. O.
I ove kupališne sezone, mnogi sugrađani, pored otvorenih bazena, posećuju kupališta u okolini grada. Iz tog razloga, Zavod za javno zdravlje od juna do septembra svakog meseca uzorkuje vodu i na Peskari, Koću, obodnom kanalu oko Starog jezera, Starom jezeru i na Plavoj banji, kaže dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju u Zavodu za javno zdravlje.
– Ove godine smo uzorkovali vodu u junu i julu. Što se tiče mikrobiološkog kvaliteta, Plava banja je najbolja, voda za kupanje je zadovoljavajuća, u drugoj je klasi, a i treća je dozvoljena za kupanje. Videćemo da li će tako i ostati. Takođe je zadovoljavajući kvalitet vode u obodnim kanalima i na Peskari. Međutim, Koć je u četvrtoj grupi, tako da nije preporučljiv za kupanje, pogotovo što tamo nema mogućnosti za tuširanje – navodi dr Brusin Beloš.
Što se hemijskog sastava tiče, radi se o specifičnim vodama.
– Posebno se ističe Banja, koja bi mogla da pripadne redu mineralnih voda. Međutim, neka ozbiljnija ispitivanja u tom smislu nisu do sada preduzeta. U pitanju je visoka koncentracija soli, i to ne hlorida kao u morskoj vodi, nego sulfata, i ova voda bi mogla, u određenim okolnostima, da bude čak i lekovita – dodaje naša sagovornica.
Kada su u pitanju otvoreni bazeni u Kikindi i u Banatskom Velikom Selu, od početka sezone uzet je 101 uzorak i svi su bili ispravni, ističe dr Brusin Beloš.
S. V. O.
Na programu Kikindskog leta večeras (subota, 2. avgust), biće gostujuća predstava za decu „Ah, ta Crvenkapa“. Igraju Snežana Knežević i Fuad Tabučić.
Predstava će se igrati u dvorištu Kurije, ili, u slučaju lošeg vremena, u sali Narodnog pozorišta. Početak je u 19 sati, ulazak je besplatan.
Pravoslavni vernici danas slave jednog od najpoštovanijih svetitelja – Svetog Iliju, proroka starozavetne vere i svetitelja novozavetne tradicije. U mnogim mestima, posebno u selima, ovaj dan obeležava se vašarima, okupljanjem i poštovanjem vekovnih običaja.
Smatra se da je srpski narod, prihvatanjem hrišćanstva, osobine paganskog boga Peruna – vladara munja i gromova preneo na Svetog Iliju. Upravo zbog toga ovaj svetac u narodnom predanju dobija nadimak Gromovnik i vezuje se za mnoge pojave iz prirode, ali i za snažna verovanja.
U narodnim pričama, Sveti Ilija se vozi po nebu u vatrenim kočijama koje vuku četiri konja iz čijih nozdrva suklja plamen. Tutnjava groma, veruje se, zapravo je zvuk njegovih nebeskih kola, a munje su znak borbe jer svetac, kako narod kaže, gađa đavole. Upravo zbog toga se na ovaj praznik ne valja krstiti napolju – veruje se da se nečastivi može sakriti pod znak krsta koji grom ne dira. Takođe, ako negde udari grom, narod savetuje da se to mesto dobro obeleži, jer je moguće da je tamo bio prisutan zli duh.
Sveti Ilija se praznuje usred najtoplijeg dela leta, kada sunce najžešće sija, a suše prete. U verovanju je zadržano mišljenje da on upravlja kišom i određuje gde će padati, a gde će zemlja ostati bez vode. Zato se na ovaj dan u mnogim seoskim krajevima ne radi u polju, ne kako bi se sačuvao odmor, već da se ne bi izazvao gnev Gromovnika.
Narodna izreka „Od Svetog Ilije, sunce sve milije“ opisuje upravo tu prelomnu tačku u letu, kada vrućine počinju da popuštaju.
Ilindanski med, koji se vadi baš na ovaj dan, smatra se lekovitim. Običaj nalaže da majke medom namažu decu po obrazima, kako bi bila zdrava i napredna. Ako poznajete nekog pčelara – ovo je pravi trenutak da nabavite taj lekoviti dar prirode.
Proslava Svetog Ilije duboko je ukorenjena u srpskoj tradiciji, ali i u verskim tekstovima – pominje se u Talmudu, Bibliji i Kuranu. Ipak, manje je poznato ko je Ilija bio istorijski.
Reč je o proroku iz 9. veka pre nove ere, poreklom iz grada Tesvita u oblasti Aronoba. Predanje kaže da je njegov otac Sabah, još pri rođenju sina, video anđele kako ga povijaju ognjem i hrane plamenom – što je tumačio kao znak njegove snage i proročke sudbine.
U vreme proroka Ilije, izrailjski car Ahav odustao je od vere u Jehovu i prihvatio tuđe bogove pod uticajem supruge Jezavelje. Ilija mu se suprotstavio, prorekao sušu i glad kao kaznu za idolopoklonstvo, a kasnije i tragičnu smrt – pse koji će lizati krv i njega i njegove žene. Sve što je prorekao, prema Svetom pismu, obistinilo se.
Sveti Ilija, kako veruje crkva, nije umro, već se živ vazneo na nebo u ognjenim kočijama, što je scena često predstavljena na ikonama ovog praznika. Prema predanju, upravo će on biti preteča Hristovog drugog dolaska.