Srpska pravoslavna crkva danas slavi Blagovesti, praznik koji se seća kada je arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da će postati majka Isusa Hrista.
Iako je obično u periodu posta zabranjeno veseliti se, Blagovesti se u Srbiji uvek proslavljaju radosno. Praznik je posvećen ženama, pa se mnoge na ovaj dan mole Bogorodici za potomstvo.
Takođe, veruje se da od Blagovesti počinje setva jarih žita i da je to povoljan dan za kalemljenje voća.
Jedan od običaja je paljenje vatre, koja ima zaštitnu ulogu, jer se veruje da štiti od zmija koje se na Blagovesti bude iz zimskog sna. Na Blagovesti se čisti kuća i dvorište, a svo đubre se iznosi i spaljuje.
Cvetna nedelja predstavlja šestu i poslednju sedmicu Velikog posta pre Strasne nedelje. Ovaj period ima poseban značaj jer vernike duhovno priprema za praznik Vaskrsenja Hristovog – Uskrs.
Cvetna nedelja kulminira praznikom Cveti, koji se obeležava u nedelju, 13. aprila. Na taj dan, prema hrišćanskom učenju, Isus Hristos je svečano ušao u Jerusalim, a narod ga je dočekao bacajući palmine grančice i cveće pred Njega.
Iako je post u toku, na sam praznik je dozvoljeno jesti ribu, što se u narodu doživljava kao mali praznični predah. Meso i mrsna hrana i dalje su zabranjeni, ali je ovaj izuzetak znak radosti i nade u Vaskrsenje.
Crkva poziva da se ova nedelja provede u molitvi, tišini, praštanju i uzdržanosti od ružnih reči i misli, jer se duhovna priprema za Uskrs ne tiče samo hrane, već pre svega srca.