Na sam početak Božića po Gregorijanskom kalendaru, u Rimokatoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog u Kikindi Ponoćnu božićnu misu služio je župnik Laslo Beviz. Pored građana, prisustvovali su joj i predstavnici grada, Mladen Bogdan, gradonačelnik, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, i Melita Gombar, članica Gradskog veća, kao i Zoltan Tot, zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Ramona Tot, članica Saveta mađarske nacionalne manjine.
Čestitajući Božić, gradonačelnik Bogdan je istakao da Grad zajedno sa sugrađanima koji danas slave, obeležava ovaj veliki praznik.
– Svim vernicima koji poštuju Gregorijanski kalendar želim da jedan od najvećih hrišćanskih praznika provedu sa svojim porodicama u miru, blagostanju, ljubavi i sreći, i da Božić i Nova godina donesu još lepše stvari i još više uspeha nego u prethodnoj godini. Grad Kikinda će danas, zajedno sa svojim sugrađanima katoličke veroispovesti, obeležiti ovaj praznik. Time hoćemo da pokažemo da treba da čuvamo naše zajedništvo, našu kulturu i multikonfesionalnost, našu multietničnost i da je Kikinda grad svih nas. Želimo da ovaj praznik provedemo zajedno i tako ćemo raditi i u narednom periodu – rekao je gradonačelnik.
Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je, po predanju, Hrist rođen, jelka kao večno zeleno drvo i venac. Proslava Božića, odnosno Božićno vreme traje do 6. januara, do praznika Sveta Tri Kralja.
S. V. O.
Ovo je samo prvi deo raspodele paketića mališanima iz socijalno najugroženijih porodica u gradu, rekla je Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta.
– U programu „Jedan paketić – puno ljubavi“ učestvovali su parlamenti srednjih škola, učenici osnovnih škola, deca iz vrtića i sugrađani, svi su darivali konditorske proizvode. Od donacija smo formirali 550 paketića i zahvaljujem svima koji su učestvovali u akciji. Posle ove dodele, paketiće ćemo nositi i đacima OŠ „6. Oktobar“, korisnicima Dnevnog boravka „Naše kuće“ i deci u hraniteljskim porodicama, a 31. decembra obradovaćemo i mališane u selima, u porodicama korisnika lanč-paketa – rekla je sekretarka kikindske organizacije.
Mnogo osmeha bilo je danas na licima najmlađih koji su došli, uprkos lošem vremenu, po svoje poklone za praznike. Ovo je jedna od najlepših i najplemenitijih akcija Crvenog krsta, navela je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća i predsednica Crvenog krsta u Kikindi.
– Grad je uvek tu da podrži svaku akciju Crvenog krsta, a u ovoj, redovnoj aktivnosti, učestvovali su omladina i deca našeg grada koji nisu tražili ništa zauzvrat, ali upravo dobijaju puno toga u radosti ovih mališana – dodala je Marijana Mirkov.
Ona je istakla da je Crveni krst uvek tu za svakog kome je pomoć potrebna, a Grad Kikinda podržava svaku akciju ove organizacije i činiće to i ubuduće.






Oba događaja održaće se u Narodnom pozorištu od 19 sati i ulazak je besplatan.
– Ovo je muzika koja odgovara mom senzibilitetu, dugo ih pratim i znam da to rade na svetskom nivou. Da njihov kvalitet nadilazi nacionalne okvire pokazuju mnoga priznanja i nagrade – rekao je Petrović. – Profesor Nikolić je veliko ime u svetu, vrsni pedagog koji je imao hrabrosti da se otisne u umetničke vode vaninstitucionalne muzike i koji ovaj žanr promoviše po celom svetu. Jedno od najvećih priznanja je i to što je Danijel Pijacola, sin čuvenog Astora Pijacole, argentinskog kompozitora, izjavio da je iznenađen i obradovan što neko sa ovih prostora tako dobro izvodi muziku njegovog oca. Nadam se da će, tokom leta, muzičari „Beltanga“ održati radionicu u Kikindi i prirediti još veći koncert, sa argentinskim plesačima.
Kikinđani imaju izuzetnu čast da prisustvuju koncertu sastava koji je jedinstven i po tome što, kako oni to kažu, promoviše i tango kulturu, istakla je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća za kulturu i turizam.
„Beltango kvintet“ neguje tango kulturu i muziku više od četvrt veka, rekao je profesor Aleksandar Nikolić, prvi srpski bandoneoista (bandoneo – preteča harmonike, prim. aut.).
Publici su, na koncertu pod nazivom „Balkan tango“, pored tradicionalnih tango numera kao i kompozicija „tango-nuevo“ pravca Astora Pijacole, predstavljene i kompozicije savremenih autora koji inspiraciju nalaze u tangu, kao i autorske numere članova kvinteta.



