Day: August 5, 2024

Radionica-KC-(4)

Trodnevna likovna radionica za decu okupila je, u Kulturnom centru, dvadesetak, uglavnom osnovaca. Radionicu vodi gošća iz Niša, slikarka Zorica Turkulj Vranješ. Izložba njenih slika otvorena je u petak u Galeriji ove ustanove.

Crtanje voštanim i drvenim bojicama zaokupilo je učesnike već prvog dana, a tema je bila slobodna.

Miloš Martinov je stalni učesnik likovnih radionica Kulturnog centra. Ima 15 godina i upisao je ugostiteljski smer.

– Volim da crtam, to mi je zanimljivo i prijatno se osećam. Danas crtam suncokrete u vazi – kaže Miloš.

Tanja Nožica iz Kulturnog centra rekla je da već imaju maksimalan broj prijavljene dece koja će crtati i naredna dva dana. Zatim će se ista aktivnost održati sa korisnicima Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, „Naše kuće“, a u Kulturnom centru planiraju i izložbu ovde nastalih radova.

S. V. O.

izbeglice-ugovori-(4)

Izbegličke porodice sa teritorije grada dobile su pomoć pri kupovini kuća, u građevinskom materijalu i u poljoprivrednoj mehanizaciji i opremi za zanatstvo. Za 22 porodice pomoć je nemerljiva, a ugovore su im uručili Nataša Stanisavljević, komesarka Srbije za izbeglice i migracije i gradonačelnik Nikola Lukač.

Za kupovinu kuća opredeljeno je ukupno 5,8 miliona dinara Milica Erdeg jedna je troje koji su se skućili.

-Sa suprugom i ćerkicom od godinu i po dana živimo kod svekra i svekrve u Banatskoj Topoli, a sada smo kupili kuću u Nakovu. Kako smo dobili i građevinski materijal kuću sređujemo i očekujemo da ćemo se naredne godine useliti u svoj dom. Puno nam znači ova pomoć i hvala svima. Moja majka je 1995. godine došla iz Knina, a ja sam rođena u Kikindi. Došla je u Nakovo i sada ću i ja živeti u rodnom selu – dodala je Milica Erdeg.

Branko Radmanović pomoć je dobio za kupovinu rotacione kosačice za traktor.

-Poljoprivreda mi nije primarna proizvodnja, ali će mi kosačica pomoći pri košenju trave i deteline. Došao sam iz Benkovca 1995. godine za jedno sa porodicom. Nerado pričam o mom dolasku u Kikindu jer je sve bilo veoma ružno. Došao sam u Kikindu i najpre sam bio kod brata. U Benkovac nisam bio od dana kada sam ga napustio. Imam želju da odem, ali kako znam da ću biti stranac kada odem, to me na neki sprečava da ponovo posetim rodno mesto – saznali smo od Radmanovića.

Komesarijat za izbeglice i migracije pruža kontinuirano pomoć svim porodicama kojima je potrebna.

-Za pomoć porodicama na teritoriji grada Kikinde izdvojeno je ukupno 11,2 miliona dinara. Problemi i dalje postoje kod povrata imovine, ali i kod povratničkih porodica. Na žalost i dalje postoje problemi oko isplate penzija, što je pitanje i za Evropsku uniju s obzirom na to da je  Hrvatska njena članica te je neverovatno da jedna članica ima takav odnos prema ljudima koji su nekada živeli na njenoj teritoriji. Za sve nas u Srbiji avgust je tužan mesec jer je 4. avgusta, pre 29 godina, počela zločinačka akcija „Oluja“ u kojoj je oko 250.000 porodica izbeglo u Srbiju u jednom oda najvećih egzodusa srpskog naroda, koji se ne pamti od Drugog svetskog rata. Nastavićemo da insistiramo na ostvarivanju stečenih prava vezanih za imovinu ili penziju – istakla je Nataša Stanisavljević.

Teška su sećanja i svaki početak avgusta dočekuje se pomešanih osećanja, rekao je gradonačelnik Lukač.

-U naš grad devedesetih godina stiglo je više od 10.000 ljudi i svima smo širom otvorili svoja vrata i pružili pomoć. Pomoć koju smo danas dodelili puno im znači, a na nama da još više učinimo kako bi se još više integrisali u novu sredinu. Sve ovo što se čini jeste kako bi svi oni koji su izbegli konačno pronašli svoj mir. Kikinda je otvorenog srca i grad je dobrih ljudi i na nama je da im omogućimo što skladniji život – naveo je Lukač.

Za opremu za poljoprivredu i zanatstvo kupljeno je mašina u vrednosti od 3,5 miliona dinara, a za pet ugovora za pomoć u građevinskom materijalu za isti broj porodica izdvojena su  3,2 miliona dinara.

A.Đ.

Arhiv-Oluja-(5)

Dan sećanja na prognano i stradalo srpsko stanovništvo u operaciji “Oluja” hrvatske vojske u Republici Srpskoj Krajini, 4. i 5. avgusta 1995. godine, obeležava se i ove godine u Kikindi, izložbom dokumenata i fotografija o ovim tragičnim događajima na području Hrvatske i BiH od 1991. do 1995. godine. Izložbu je upriličio Istorijski arhiv u saradnji sa Srpskim ratnim veteranima i Savezom Srba iz regiona čiji su članovi, Veljko Đurić Mišina i Nenad Antonijević, autori postavke, a pokrovitelj događaja je Grad Kikinda.

Arhiv se priključio inicijativi Srpskih ratnih veterana i na 28 panoa nalazi se geneza stradanja srpskog naroda u ratu u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine. U savremenoj istoriografiji ovi ratovi se zovu ratovi za jugoslovensko nasleđe i u njima je srpski narod doživeo veliko stradalništvo. Srećom, postoji Republika Srpska koja je važna za očuvanje srpskog naroda u BiH, rekao je direktor Istorijskog arhiva, istoričar Srđan Sivčev.

– Na izložbi dokumenata i fotografija prikazano je užasno stradanje koje je srpski narod doživeo za četiri godine rata na mnogobrojnim ratištima širom Like, Grbave, Srpske Krajine i Slavonije, koje se naslanja na genezu stradanja Srba na prostoru Nezavisne države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Na ovaj način pokušavamo da kažemo da je to bio sled politike iz Drugog svetskog rata i da se samo nastavilo, sa istim žarom, tokom devedesetih godina. „Oluja“ je najtragičniji događaj, više od 200 hiljada ljudi, dve trećine srpskog stanovništva prognano je iz svojih domova, a više od 2,5 hiljade ih je stradalo – staraca, žena, dece, vojnika. Mnogi od njih su svoj novi dom našli i u Kikindi i obližnjim selima, integrisali su se u društvo, ali su borbe i nesreće ostavile tragove na njima. Ovo je najveći primer etničkog čišćenja u Evropi posle Drugog svetskog rata, bez presedana je, i niko nije odgovarao za ovaj zločin – istakao je Sivčev.

Nakon obeležavanja na državnom nivou, sećanje na pogrom Srba godinama se održava i u našem gradu, u težnji da se ovi događaji sačuvaju od zaborava, rekao je predsednik Skupštine Grada, Mladen Bogdan.

– Važno je da se stvari nazovu pravim imenom – „Oluja“ je veliki pogrom srpskog stanovništva, zločin i genocid. Srpsko civilno stanovništvo je prvo danima raketirano kako bi se povuklo i da bi se unela pometnja u redove vojske i onih koji su ih branili, a onda su, u toku „obezbeđenog prolaska“, avionskim raketama, gađane kolone. Veliko stradanje našeg naroda zabeleženo je i u povlačenju i u gubitku imovine, a Republika Srpska Krajina izgubila je svoju teritoriju koju je branila od 1991. godine. Značajno je da je srpski narod, kao izraz težnje za slobodom i iz straha da se ne ponovi 1941. godina, sam podigao ustanak kako bi odoleo novom neoustaškom režimu, uspostavljenom 1991, i ta borba je trajala sve do „Oluje“. Srbija ih je sve oberučke prihvatila i pružila im utočište. Sigurno je da oni, i posle 29 godina, osećaju bol i tugu i patnju jer vekovna ognjišta, tradicija i kultura ne mogu da se zaborave. Kikinda je bila jedan od gradova u kojima je, na lep način, prihvaćeno najviše ljudi, dolazili su kod rodbine i prijatelja, imali su mogućnost da budu i u prihvatnom centru, a jedan mali deo njih vratio se svojim kućama – ukazao je Bogdan. – Uvek ćemo slediti politiku mira Republike Srbije da se ovakve stvari više nikada ne ponove i da štitimo sve naše sunarodnike na teritoriji bivše Jugoslavije, posebno tamo gde su im prava ugrožena. Važno je da nikad ne zaboravimo ovakve događaje i da ne dozvolimo novo prekrajanje istorije po kojem se od tih ljudi pravi nešto što nisu bili – zločinci i ustanici, jer su oni samo, u naletu neoustaštva, branili svoje domove.

Svečanom otvaranju prisustvovali su i predsednik Skupštine Srpskih ratnih veterana u Kikindi, Vladimir Radojčić, i član Gradskog veća za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava, Željko Radu.

Izložba će biti otvorena do kraja meseca, radnim danim od 7 do 15 sati, u holu Istorijskog arhiva.

S. V. O.

saobracajci

Na području Policijske uprave Kikinda tokom prošlog vikenda zabeleženo je pet saobraćajnih nezgoda od kojih su u jednoj dve osobe zadobile teške telesne povrede, a u preostale četiri pričinjena je materijalna šteta. Ukupan iznos materijalne štete u svim saobraćajkama procenjuje se na 680.000 dinara.

Saobraćajne nezgode dogodile su se po dve zbog radnje vozilom i naletanja na dovljač i jedna zbog neprilagođene blizine.

Protiv 27 učesnika u saobraćaju podneti su zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka, a izdata su i 123 prekršajna naloga. Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci iza saobraćaja je isključeno 18 vozača od kojih je šest zadržano u trajanju do 12 sati jer je izmerena količina alkohola u krvi prelazila 1,2 promila.

Otkriven je 21 prekršaj neekorišćenja sigurnosnog pojasa, 62 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 49 ostalih prekršaja.