Day: July 27, 2024

krila-andjela-kolonizacija-(1)

U galerijskom prostoru udruženja građana „Krila anđela“  otvorena je izložba „Kulturno nasleđe“ čija je tema kolonizacija.  Jelena Vušurović, slikarka sa Cetinja srećna je što je postala deo Kikinde.

-Već nekoliko dana stvaram u Novim Kozarcima i dela koja sam naslikala ostavljam udruženju. Saradnja će u narednom periodu biti bolja i sadržajnija i na ovaj način povezujemo Cetinje i Kikindu. Duhovnost koja je vladala u porodici Reljić inspirisala me je da uradim konfiguraciju Isusa i Marije. Na mojim slikama ima puno žute i narandžaste boje što je zapravo apstrakcija naše misli jer volim svetlost i pozitivna sam, a to su najveselije boje – istakla je Jelena Vušurović.

Danijel Peršić, predsednik i osnivač umetničkog studija „Sombor“ podsetio je na odličnu saradnju sa udruženjem „Krila anđela“.

-Nekoliko godina unazad okupljamo decu i mlade koji su deo  saborovanja u Novim Kozarcima. Omogućeno im je da slikaju i razvijaju se, a ove godine tema je bila kolonizacija i nastale su izuzetne slike. Deci je važno da se i njihov rad među delima izuzetnih slikara, ali i da uče i rade sa njima. To im daje podstreka da budu još bolji – naveo je Peršić.

Udruženje „Krila anđela“ važan je činilac kulturne slike naše sredine, rekao je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan prilikom otvaranja izložbe kojoj su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Aleksandar Aćimov.

-Udruženje se trudi da podstiče i afirmiše mlade i talentovane ljude. Naša želja je da pomognemo svima koji se trude da razvijaju kulturne sadržaje i uspostavljaju nove saradnje. Tema izložbe i saborovanja je kolonizacija koja je temelj bitisanja sugrađana koji su naselili deo teritorije našeg grada. Važno je očuvati sećanje na pretke i korene i u sredini koju su naselili – dodao je Bogdan.

Izložba je deo desetogodišnjeg projekta „Čuvanje srpskog nacionalnog identiteta“ u okviru kog se čuva kulturno nasleđe ovog dela Banata, pojasnio je Milan Reljić, predsednik udruženja „Krila anđela“.

-Projekat „Kolonizacija 1946 -1947 u Nove Kozarce i Banat“ ima za cilj da na slikarskim platnima sačuva autentične događaje iz svakodnevnog života naših predaka i da ih ostavimo našim potomcima. Ovekovečen je i dolazak naših predaka iz Bosne vozom. Njih su dočekali domaćini, ali i oni koji su stigli pre njih. Cilj mi je da budućim generacijama ostavimo živu istoriju

Otvaranjem izložbe ujedno je obeležena i decenija postojanja „Krila anđela“.

A.Đ.

krajiski-viseboj-2024-(3)

Banatsko Veliko Selo bilo je domaćin  14. „Krajiškog višeboja“. Učestvovalo je devet ekipa iz Svilajnca, Uba, Novog Žednika, Kikinde i domaćini iz Banatskog Velikog Sela rekao je Stojan Dabranin, predsednik udruženja „Krajiški višeboj”.

-Za čitavo selo od velikog je značaja da se ova manifestacija održava jer čuva tradiciju. Cilj joj je da prenese vrednosti koje su negovali naši preci poput čojstva, junaštva, viteštva i hrišćanske ljubavi prema bližnjem. Na nama je da ove vrednosti prenesemo na mlađe generacije – napomenuo je Dabranin.

Jovan Stupar iz Banatskog Velikog Sela neprikosnoven je u penjanju uz stožinu. Kako kažu on je zvezda ove discipline i gde god da se pojavi na takmičenju osvaja prvo mesto.

-Već 12 godina ja sam deo ekipe iz svog sela. Za mene je višeboj važan jer nas okuplja na jednom mestu i promoviše prave vrednosti. Disciplina u kojoj se takmičim nije laka i važno je trenirati. Bandera u Banatsko Velikom Selu visoka je 6,5 metara i ja se popnem uz nju za pet sekundi. U zavisnosti od visine stožine zavisi i brzina kojom se popnem uz nju u proseku to je između pet i osam sekundi – naveo je Jovan Stupar.

Manifestaciju je otvorio gradonačelnik Nikola Lukač koji je događaju prisustvovao sa saradnicima. Rekao je da je „Krajiški višeboj” čuva tradiciju, kulturu i običaje srpskog naroda poreklom iz Krajine.

-Velikoselcima čestitam Dane sela, a višeboj je tu da promoviše viteštvo i veštine kojima su se naši preci dičili u kršnim krajevima iz kojih su došli. Te običaje doneli smo i u ravni Banat. Važno je što i deca uče o prošlosti i krajevima iz kojih su potekli i što se sa generacije na generaciju prenosi kult Krajine – rekao je gradonačelnik Lukač.

Po „Krajiškom višeboju“ prepoznaje se Banatsko Veliko Selo.

-Ova manifestacija je brend našeg sela. Vraća nas u vreme naših predaka i podseća nas odakle smo došli i odakle su nam koreni – rekla je Mira Pećanac, predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo.

 

Takmičari su se nadmetali u deset disciplina, uključujući i trku u džaku za decu i odrasle. Veštinu i spretnost ekipe su pokazale i u skoku u dalj, skoku u vis, penjanje uz stožinu, hodanju po brvnu, nadvlačenju konopa, obaranje ruku, bacanju kamena s ramena, prevlačenju klička.

A.Đ.

 

 

 

fijakerijada-kozarci-(7)

Na imanju „Lisović” u Novim Kozarcima Konjički klub „Zelenac” organizovao je 8. Fijakerijadu. Pored Novokozarčana ovo udruženje okuplja i ljubitelje konja iz Banatskog Velikog Sela i Ruskog Sela. Ovom događaju prisustvovalo je tridesetak konjara među kojima su bile sestre Mrkelja. Jana (14) je članica kluba „Zelenac“.

-Od malena gajim ljubav prema konjima i sada mi se ostvarila želja da imam svog. Učestvujem u disciplini jednopreg i u jahanju zajedno sa kobilom Emom. Mene voli najviše jer je ja timarim i hranim. Nije bilo lako savladati jahanje, ali uz upornost, rad i ljubav sve se može. Ranije je moj deda imao konje i tu ljubav preneo je na mene – saznali smo od Jane.

I Janin vršnjak Marko Čavić došao je i Taraša na kozaračku Fijakerijadu.

-Već šest godina bavim se konjarstvom i takmičim se u dvopregu. Imam dve kobile Gajtanu 9 i Gajtanu 4 i ne bih menjao ni za šta na svetu. Baka i deda su držali konje i kao mali najviše vremena provodio sam sa njima. Nasledio sam ljubav i nastaviću sa ovom tradicijom – otkrio na je Marko.

Gradska uprava pomogla je i ovogodišnju manifestaciju , napomenuo je Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća koji je zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, predsednikom Skupštine grada Mladenom Bogdanom i članom Gradskog veća Željkom Radu prisustvovao manifestaciji.

-Konjički klub „Zelenac” je jedinstveno udruženje jer objedinjuje tri sela. Podstičemo ovakav vid saradnje među udruženjima i ovaj klub je primer drugima. Lokalna samouprava prepoznaje prave i tradicionalne vrednosti poput ovog skupa koje ćemo uvek podržati – istakao je Aćimov.

Odgajivača konja je sve manje, a organizatori se nadaju da će ovakva okupljanja podstaći mlade da zavole ove plemenite životinje. Miodrag Bogojević, predsednik KK „Zelenac” kaže da im je želja da afirmišu konjički sport.

-Učestvovala su kvalitetna i dobra grla i tridesetak zaprega. Gosti su stigli iz čitave Vojvodine. Tu smo da se družimo, ali i da promovišemo konjarstvo. Naš klub ima četrdesetak članova, a ono što obećava jeste da se sve veći broj dece i mladih zaljubljuje u konje – rekao je Miodrag Bogojević.

Na svakoj Fijakerijadi učesnici moraju da ispoštuju pravila oblačenja i izgleda fijakera i konja. Kočijaši moraju da imaju rukavice, sako, odelo, kravatu i šešir koji ne sme da padne tokom takmičenja, konji moraju da budu upareni, a fijaker uglancan. Meštani i posetioci imali su priliku da vide jahače, jednoprege, dvoprege, troprege, četvoroprege i mnoštvo prelepih konja, mahom lipicanera i nonijusa.

A.Đ.

krave

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za drugi kvartal 2024. godine.
Kako se navodi u saopštenju, zahtevi se podnose do 23. avgusta 2024. godine preko platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji.

Pravo na premiju za mleko ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva pod uslovom da su pre podnošenja zahteva za premiju za mleko po ovom javnom pozivu u Registru poljoprivrednih gazdinstava izvršili obnovu registracije za 2024. godinu.

Premija se ostvaruje za kravlje, ovčije i kozje sirovo mleko proizvedeno i isporučeno u drugom kvartalu 2024. godine, odnosno u periodu od 1. aprila do 30. juna 2024. godine.

Informacije u vezi sa raspisanim javnim pozivom dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar, na adresi https://eagrar.gov.rs.

 

rashladjivanje-naslovna

Novi toplotni talas u Srbiji kreće već od vikenda, kada će temperature premašivati i 35 stepeni. Sudeći po tabeli „Batuta“, vreme će u nedelju, koja će biti najtoplija, biti opasno u osam mesta u Srbiji: Kikindi, Surčinu, Bečeju, Paliću, Zrenjaninu, Somboru, Novom Sadu i Loznici.

Opasni vremenski uslovi su, navodi se na sajtu, propraćeni izraženijim klimatskim pojavama, koje bi mogle da predstavljaju rizik po zdravlje; povećana verovatnoća za nastupanje različitih manifestacija toplotnog stresa, naročito od osetljivih populacionih grupa odnosno male dece, trudnica, starih, hronično obolelih pacijenta.

 

U okviru mera lične zaštite odeća bi trebalo da je napravljena od laganih letnjih materijala svetle boje, čija struktura dopušta propustljivost vazduha i omogućava uspešnije odavanje toplote, neophodna je i redovna rehidracija u toku celog dana, nevezano za stepen fizičke aktivnosti ili osećaj žeđi. Savet je i da bez preke potrebe, ne bi trebalo napuštati dobro klimatizovan zatvoreni prostor za sve vreme trajanja povišene spoljne temperature. Ukoliko je to neizbežno, obezbediti redovnu rehidraciju u toku boravka na toplom.

Posebnu pažnju treba obratiti na održavanje lične higijene, zatim na higijenske uslove u toku pranja voća i povrća, kao i na samu pripremu hrane, jer u uslovima kada je organizmu neophodno besprekorno funkcionisanje sistema termoregulacije, svaka dehidracija, nastala kao posledica alimentarne intoksikacije praćene dijarejom, dodatno bi komplikovalo zdravstveno stanje osobe koja je pretrpela bilo koje od navedenih manifestacija toplotnog stresa.

CDA-3012-w1024

Za naselja Železnički Novi Red i Strelište završena je projektno -tehnička dokumentacija i dobijena građevinska dozvola za izgradnju fekalne kanalizacije, rekao je odgovarajući na odbornički pitanje zamenik gradonačelnika Svetislav Vukmirica.

-Grad se maksimalno trudi da reši višedecenijski problem koji su mnogi pokušali, ali nisu u tome uspeli. Za izradu dokumentacije za mrežu pomoć smo imali od republičke i pokrajinske administracije. Sva dokumentacija trenutno se nalazi u Ministarstvu za zaštitu životne sredine i sa punim optimizmom očekujemo da se potrebna sredstva opredele. Investicija je vredna 500 miliona dinara što nije mali novac jer je reč o čitavim naseljima. Brojni su problemi koji postoje od geografskog položaja naselja, blizine pruge i slično. Na korak smo do rešenja i ukoliko sredstva budu odobrena već tokom jeseni možemo da raspišemo javnu nabavku i da radovi započnu 2025. godine. Sve što je bilo do lokalne samouprave je urađeno i sada je na nadležnim republičkim organima da nam pomognu. To nije lako jer nema samo Kikinda želju da reši probleme nego i drugi gradovi i opštine – rekao je Vukmirica.

Trenutno se izrađuje i projektno tehnička dokumentacija za građevinsku dozvolu samo za priključke.

-Ovi papiri još uvek nisu gotovi za ŽNR, a reč je i iznosu od oko nekoliko hiljada evra. Po Zakonu pošto se izgradi fekalna kanalizacija svaki građanin dužan je da se priključi na nju. Pojedini sugrađani možda to neće moći sebi da priušte tako da tražimo rešenje da im izađemo u susret. Želimo da im pomognemo oko plaćanja priključaka – pojasnio je Vukmirica.