фебруар 3, 2026

Dan: 12. oktobar 2023.

odbojka i vaterpolo

Ovoga vikenda započeće nadmetanja u Drugoj ligi „Sever”, našem trećem rangu za odbojkaše, kao i u Vojvođanskoj ligi, četvrtom stepenu, za odbojkašice, te u Prvoj A ligi – drugom razredu za vaterpoliste.

Vaterpolisti ŽAK-a u subotu će gostovati u Šapcu, ekipi Save, a odbojkaši Kikinde u nedelju od 18 sati u „Jezeru” dočekaće tim Banata iz Vršca. Pre muške odbojkaške premijere, u podne će početi susret između odbojkašica Kikinde i novosadskog Voleja, a od 15 sati na rasporedu je utakmica KI 0230 – Hercegovina (Ravni Topolovac).

384539214_310905621668513_5600850681712134698_n

Za sufinansiranje izgradnje postrojenja za kondicioniranje pijaće vode i rekonstrukciju crpnih stanica u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu , Kikindi je pripalo ukupno 238 miliona  dinara na konkursu koji je raspisao Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Dodeli ugovora prisustvovao je gradonačelnik Nikola Lukač, a podelio ih je podsekretar Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Aleksandar Panovski.

Kikinda ima višedecenijski problem sa pijaćom vodom, a pre dve godine počela je izgradnju fabrike vode i rekonstrukcija vodovodnih cevi. Prema rečima gradonačelnika Lukača, izgradnja mini postrojenja umnogome će poboljšati život u četiri sela.

-Radovi će se odvijati u dve faze. Neće biti izostavljena ni ostala naseljena mesta a teritoriji Grada.  Rešavanje ovog pitanja u preostalim selima nastavićemo u  2024. godini – dodao je Lukač.

Celokupana investicija iznosiće više od 380 miliona dinara, a lokalna samouprava izdvojiće 147 miliona dinara. Cilj projekta je da se po završetku rekonstrukcije crpnih stanica ugradi uređaj za poboljšanje hemisjkog kvaliteta pijaće vode. Voda koja se crpi iz seoskih bunara, nakon ugradnje prečišćivača i prerade u postrojenju, imaće kvalitet koji je propisan Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće.

Za sufinansiranje izgradnje, sanacije, rekonstrukcije i izrade tehničke dokumentacije vodnih objekata u javnoj svojini na teritoriji AP Vojvodine u 2023.  Opredeljeno je 481,6 miliona dinara . Novac su dobili Grad Kikinda i opštine Ruma, Bečej, Stara Pazova, Žitište i Senta, a sufinansirano je 11 projekata

Biblioteka Lekan 1 (5)

Pun hol Narodne biblioteke dočekao je večeras spisateljicu Snežanu Miladinović Lekan koja, posle osam zbirki poezije i proze i tri knjige za decu, prvi put gostuje u našem gradu. Uz recenzentkinju, takođe spisateljicu, Nadu Aničić Crljenica i prof. dr Violetu Šiljak predstavila je svoje najnovije delo – zbirku duhovne poezije „Neka se sve u ljubav preobrazi“.

– Pišem iz nadahnuća. Nedavno sam imala životne okolnosti koje su me dovele u ozbiljno isnakušenje, tako da se ova knjiga prosto dogodila, pesma je pronašla mene, a cela knjiga je molitvena – kaže spisateljica.

Dodaje da je tu, duhovnu crtu njene poezije, prepoznao književnik Draško Ređep koji je bio recenzent jedne njene knjige. Inače, kako priznaje, u književnosti se našla na nagovor svojih dobrih vila, prijatelja koji su je podržavali od prve zbirke.

„Duh ovih molitvenih pesama u stvari je duhovni rast poetesine ljubavi prema Bogu, bližnjima, ovo je njen čin Vere, Ljubavi i Nade. Njen izraz obožavanja Boga“, navela je recenzentkinja zbirke, Nada Aničić Crljenica.

– Svako piše iz unutrašnjeg imperativa, jer mora da kanališe svoje emocije. Volela bih da se čitaoci moje knjige okrenu sebi, svom unutrašnjem biću, Bogu i veri jer mislim da je to izlaz i rešenje vremenu u kojem živimo – zaključuje pesnikinja.

Njena zbirka stihova „Ni magle nisu uvek iste“ predložena je, 2017. godine, za Nagradu za knjigu godine „Meša Selimović“ koju dodeljuju „Večernje novosti“. Ova zbirka je prevedena na engleski jezik.

Snežana Miladinović Lekan je profesor ruskog jezika i književnosti, član Udruženja književnika Srbije, član Književnog kluba „Prota Vasa Živković“ u Pančevu i član Društva Književnika Krajine.

370267423_1718468991985294_2874090192441711229_n (1)

U Policijskoj upravi Kikinda predstavljeni su rezultati rada od januara do kraja septembra ove godine. Načelnik Pavle Rajkov ovom prilikom istakao je da je ukupan broj krivičnih dela smanjen u odnosu na isti period prošle godine. Privredni kriminal najviše je zabeležen na području Đale odnosno granice Horgoš, a povećanje je zabeleženo u oblasti ekološkog kriminala za 65,22 odsto.

-Neovlašćeno skladištenje opasne materije spada u ekološki kriminal. Dužnost je da se takva materija preda kako bi se na pravi način uklonila, ali, na žalost fizička, pa i određena pravna lica ne pridržavaju se toga. One su opasne jer mogu da zagade zemlju ili vodotok. U oblasti krivičnih dela prednjače teške krađe i krađe. Procenat rasvetljavanja dela sa nepoznatim počiniocima je 51,87 odsto – rekao je Rajkov.

Od 608 krivičnih dela sa poznatim počioniocima, njih 308 je uhvaćeno na delu. Na području Policijske uprave, u prvih devet meseci, registrovano je jedno ubistvo koje je počinilo nepoznato lice. Ubistvo se dogodilo među migrantima i zbog toga je nerasvetljeno, dok su ostala dela, dva ubistva u pokušaju, jedno teško ubistvo u pokušaju, silovanje, 16 slučajeva teških telesnih povreda i jedno razbojništvo, rasvetljena.

 

– Na našim ulicama imamo droge i sve činimo da smanjimo i kontrolišemo količinu psihoaktivnih supstanci na terenu. Prošle godine smo oduzeli 2.213 grama droge, a ove 7.191 gram. Realizovali smo 115 zaplena i podnete su 173 krivične prijave protiv isto toliko osoba od koji su 42 odsto mlađe osobe od 21 do 30 godina – saznajemo od Pavla Rajkova.

Krivična dela vezana za nasilje u porodici su povećana sa 89 na 93 i novih su 92 počionica, a jedan je povratnik. Zajedno sa tužilaštvom i Centrom za socijalni rad izrečeno je 446 hitnih mera od kojih se 305 odnosi na privremenu zabranu  nasilnika da kontaktira sa žrtvom i prilazi joj, a 141 počinilac je privremeno udaljen iz porodičnog doma. U 80 odsto slučajeva žrtve su žene koje su pretrpele fizičko nasilje, a u samo jednom slučaju dokazano je psihičko nasilje.

Foto: službena FB stranica MUP-a

-Smanjen je broj krivičnih dela u školama sa 13 na šest, prekršaja sa devet na šest, međutim takozvanih ostalih događaja odnosno nesporazuma među učenicima u školama imamo više, naročito tokom maja, kada se u Beogradu dogodila tragedija – dodao je Rajkov.

Na teritoriji koju pokriva PU Kikinda ima 49 škola koje dnevno obezbeđuje 69 policajaca. Smanjen je i broj saobraćajnih nezgoda za 18 procenata u odnosu na isti period lane. Do sada je u saobraćajnim nesrećama poginulo šest osoba, od kojih je jedno dete pešak.

Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije rekao je da je od početka godine zabeležna 391 intervencija, za 41 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Broj požara smanjen je za 46,3 odsto. Prošle godine bilo ih je 557, a ove 299 požara, od kojih je 241 na otvorenom prostoru.

-Podsećam  sugrađane da je zakonom zabranjeno paljenje vatre na otvorenom prostoru. Zabranjeno je spaljivanje smeća i biljnih ostataka na otvorenom i u narednom periodu pojačaćemo kontrolu kako bi se izbegle eventualne fatalne posledice. Kazne za fizička lica kreću se od  10.000 do 50.000 dinara, a za pravna lica od 300.000 do milion dinara – precizirao je Budiša.

Budiša je apelovao na sve sugrađane da pred početak grejne sezone pregledaju dimnjake, ložišta, peći i ostala grejna tela, kako bi se bezbedno zagrevali tokom zime. Opasnost predstavljaju i mobilni punjači uključeni u struju, a bez potrošača zakačenog na drugom kraju.

Revizija oružja

Tokom  dobrovoljne predaje prikupljeno je 640 komada ilegalnog oružja, 48.000 komada metaka raznog kalibra, 101 minsko – eksplozivno sredstvo i 3,81 kilograma baruta. U toku je kontrola na koji način čuvaju oružje oni koji ga imaju registrovanog.

Preseljeno 1.728 migranata

Kada je reč o migrantima najviše problema ima u Martonošu i Horgošu. Od njih je oduzeto 12 pušaka, četiri pištolja, 756 komada municije i 55 komada hladnog oružja.

– Svakodnevno se borimo na suzbijanju krijumčara, ali i krivičnih dela koje počine migranti. Od januara do septembra registrovali smo 86 krivičnih dela i 93 prekršaja. Krivično delo čini lokalno stanovništvo krijumčareći migrante koji ilegalno prelaze granicu ili ih čuvaju  dok ne je ne pređu – kazao je Rajkov i napomenuo da su u ovoj godini 43 puta ukupno 1.728 migranta preselili u prihvatne centre Tutin, Sjenica i Preševo.

 

 

PUK 1

Pozorište u Kozarcima, „PUK“, naziv je prvog teatarskog festivala u ovom mestu. Organizuje ga glumac Stefan Ostojić, simbolično označavajući početak novog pozorišnog života u selu, ali i u znak zahvalnosti meštanima koji su svesrdno pomogli prilikom prvog događaja ovog leta, mobe u toku koje je postavljena letnja pozornica.

– Na „Velḱu mobu“ došli su i organizatori Festivala „Intef“ na Mišaru. Mnogo su im se svideli Novi Kozarci i inicijativa da se obnovi kulturni život u selu. Tada je nastala ideja o pozorišnom festivalu. Tokom mobe meštani su nam pružili izuzetnu podršku, udruženja žena i komšije su nam pripremali hranu, a članovi KUD-a priredili su program i mi smo rešili da im uzvratimo – kaže Stefan Ostojić. – Sve radimo iz čistog entuzijazma, u želji da se u selu odvijaju kulturni događaji, da se umetnost razvija i van gradova, kao i da sami umetnici prepoznaju izazov nastupanja u manjim sredinama.

Profesionalni glumci dolaze da, bez honorara, igraju u Novim Kozarcima već sutra, u petak, 13. oktobra. Meštani i gosti imaće priliku da, u toku tri dana trajanja programa u Domu kulture besplatno gledaju predstave, a mladi i da učestvuju na glumačkim radionicama.

Svečano otvaranje u Domu kulture zakazano je za 17.50, a već od 18 sati nastupa glumica iz Niša, Milica Dimitrijević, sa monodramom „Kad se zavese spuste“. Od 19 sati, Stefan Ostojić izvešće svoj muzički stendap „Mala noćna neugoda“.

Sutradan, u subotu, za 13 sati, zakazan je „Pozorišni ručak“ – otvorena scena za nastupe zainteresovanih izvođača, a za 18 sati dramska radionica za starije od 14 godina.

Radionica za uzrast iznad 11 godina održaće se u nedelju, od 13 sati. U večernjim satima poslednjeg festivalskog dana, Stefan Ostojić će odigrati svoju monodramu „Lala“, od 17 sati, a zatim će, od 18 sati, monodramu „Srpski Hamlet“ odigrati glumac iz Šapca, Dušan Simić. Svi programi odvijaće se u Domu kulture. Ulazak na događaje i učešće na radionicama je besplatno.

Pored Festivala, za koji planira da organizuje svake godine, u selu će i svakog meseca biti organizovan umetnički program, napominje Ostojić.

– Već narednog meseca doći će nam Tanja Andersen, plesačica iz Švedske,  profesor plesa u Geteborgu. Biće u Novim Kozarcima u umetničkoj rezidenciji nedelju dana i pripremiće prefomans koji će, premijerno, izvesti u selu. Tada ćemo održati i plesnu laboratoriju na kojoj će učestvovati plesači iz nekoliko gradova iz Srbije, a u planu su i muzičke i cirkuske radionice – najavljuje Ostojić i dodaje da se, u misiji decentralizacije kulture i stvaranja umetničkih scena u malim mestima, svi angažuju bez ikakve finansijske podrške, ali da su, takođe, otvoreni za dogovore sa potencijalnim sponzorima koji prepoznaju značaj ovakvih inicijativa i žele u tome da podrže mlade umetnike.

dom zdravlja oprema (1)

Dom zdravlja na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo dobio je ultrazvuk dečijih kukova i digitalni intraoralni rendgen za snimanje pojedinačnih zuba. Ultrazvuk je koštao 5,4 miliona, a 1,5 miliona dinara utrošeno je za rendgen, istakla je drektorica dr Biljana Marković.

– Dve doktorke, pedijatri, završile su kurs za ultrazvučni pregled kukova kod dece, a sada imamo moderan i savremeni aparat. Prvi put u našem dispanzeru imamo ovakav aparat za snimanje dečijih kukova – rekla je dr Marković i napomenula da su i iz gradskog budžeta izdvojena dva miliona dinara za novu informatičku opremu u ambulantama.

U ranijem periodu od nadležnog sekretarijata dobijen je i ortopan, aparat za snimanje kompletne vilice, ali je rendgen za snimanje pojedinačnih zuba bio star i nije mogao da se koristi, tako da je ova služba sada u potpunosti opremljena.

– Zgrade u kojima su naše službe su stare i neophodno ih je sanirati. U toku je adaptacija dve ambulante u Drugoj zdravstvenoj stanici u Svetosavskoj ulici broj 53. Pločicama su zamenjeni podovi koji su bili u veoma lošem stanju, uvedena je i nova elektroinstalacija nakon čega su urađeni i molersko-farbarski radovi – napomenula je dr Marković.

Vest koja je obradovala, pre svega sugrađanke, jeste da će Dispanzer za žene dobiti svoj prostor. Preseljenjem će i Medicina rada dobiti više mesta.

– Duže vreme tražimo objekat za ovu službu. Iz nekadašnjeg Antituberkuloznog dispanzera izmešten je rendgen, a stručnjaci Instituta „Vinča“ pregledali su prostor i utvrdili da nema zračenja. U tim prostorijama, po završetu adaptacije, preseliće se Dispanzer za žene. Očekujemo i da se Centar za mentalno zdravlje, koji se nalazi u drugom delu zgrade, iseli do kraja godine tako da će kompletan objekat biti slobodan i moći ćemo da raspolažemo sa njim – pojasnila je dr Marković.

U prvo vreme Dispanzer za žene imaće dve ambulante za preglede, i po jednu za ultrazvučni pregled i citologiju. Biće mesta i za čekaonicu, kartoteku i sve ostalo što je neophodno. Pošto se Centar za mentalno zdravlje preseli na novu lokaciju, u planu je da se u ovaj objekat preseli i Patronažna služba.

Skrining kukova važan za razvoj

Načelnica Dečijeg i Školskog dispanzera dr Dragana Grujić dodala je da je novi ultrazvuk umnogome poboljšao zdravstvenu zaštitu najmlađih pacijenata.

– Ultrazvuk je novije generacije i veoma je dobar. Puno nam znači zbog skrininga kukova kod dece. Nekada smo bili endemsko područje, ali su ovi pregledi doprineli da se smanji broj poremećaja kod najmlađih sugrađana –  precizirala je dr Grujić.

Kirijak Otselnik

Pravoslavni vernici danas proslavljaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku koji je život posvetio hrišćanskoj veri i borbi protiv jeresi.

Svetog Kirijaka Otšelnika (pustinjaka) narod zove Sveti Miholj, otuda i naziv praznika. Ovaj svetitelj je skoro ceo život proveo u pustinji. Bio je iscelitelj, pomagao je bolesnima i tužnima. Upokojio se u 109. godini.

Mnoge porodice za krsnu slavu imaju Miholjdan, a na ovaj dan održavaju se i vašari i litije. Po narodnom verovanju danas se ne radi po kući, ali treba završavati sve poslove napolju, kako bi se spremno dočekala zima.

Sa Miholjdanom nastupa prava jesen. Ako su dani još topli, to jesenje doba naziva se Miholjsko leto.

Don`t copy text!