фебруар 1, 2026

Dan: 14. avgust 2023.

364060035_1046741519796692_7913634233613292519_n

Na Jevrejskom groblju održana je komemoracija povodom 82 godine od deportacije kikindskih Jevreja koji su poslati u koncentracione logore. U znak sećanja vence su položili predstavnici Jevrejske opštine u Kikindi, SUBNOR-a, jevrejske opštine Novi Sad, Beograd i Srbije i porodice stradalih.

U noći između 14. i 15. Avgusta 1941. godine, nemačke okupacione vlasti naredile su kikindskim Jevrejima da se okupe u dvorištu Sinagoge, a nakon toga usledila je deportacija. Nedužni ljudi, njih 360, odvedeni su u logore na Banjici i Starom sajmištu. Većina ih  je streljana u okolini Beograda pod izgovorom odmazde za nemačke vojnike koji su ubijeni.

U Kikindi je pre Drugog svetskog rata živelo 500 Jevreja, a nakon oslobođenja bilo ih 16 istakla je Jana Knežević, sekretarka Jevrejske opštine Kikinda .

-Jevreji u Kikindi bili su pošteni, marljivi i vredni, a bavili su se trgovinom, zanatstvom, bili su majke i očevi, braća i sestre. Deportovanjem u logore dehumanizacija Jevreje doživela je vrhunac. Živimo u nestabilnim vremenima i važno je sačuvati sećanje na prethodne zločine koji su se desili, naročito protiv manjinskih zajednica, kako se ne bi dogodili u budućnosti– rekla je Jana Knežević.

Kikindski rabin bio je prva žrtva od strane nacista. Tokom rata jevrejski narod bio je zadužen za čišćenje ulica, kopanje rovova, iskopavanje masovih grobnica.

Danas u Kikindi ima  petnaestak članova jevrejske zajednice.

-Dosta ljudi iselilo se u Izrael. Iskoristili su priliku da žive sa svojim narodom. Mi, koji živimo u Kikindi, trudimo se da radimo i negujemo suživot sa drugim manjinskim narodima. Sarađujemo sa ostalim udruženjima i trudimo se da negujemo kulturu sećanja – zaključila je Jana Knežević.

water-g048421de9_1920

Zbog radova na rekonstrukciji mreže, bez vode će u utorak, 15. avgusta, od 8 do 17 sati, biti potrošači u Kikindi, u ulici Branka Radičevića, u delu od Vojvode Putnika do Bregalničke, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

23 2 podrucna

U prvom kolu Područne lige, nakovački Polet kao domaćin savladao je 1:0, pogotkom Nešića u finišu, tim Banata iz Čente, banatskotopolski Napredak remizirao je bez pogodaka s Jedinstvom u Novom Bečeju, a Delija je u Mokrinu poražen 1:6 (Popov strelac iz kaznenog udarca) od MSK-a iz Mihajlova.

Preostali rezultati prvog kola: Stajićevo – Radnički 3:0, Omladinac – Napredak (Č) 0:5, Bilećanin – Vojvodina 2:0, ŽFK Banat – 2. oktobar 0:0, Crvena zvezda – Mladost 2:1.

U drugom kolu, u subotu i nedelju (17.00), igraće: Radnički – MSK, Mladost – Delija, 2. oktobar – Crvena zvezda, Vojvodina – ŽFK Banat, Napredak (BT) – Bilećanin, Banat – Jedinstvo, Napredak (Č) – Polet, Stajićevo – Omladinac.

Stoni tenis. Fekete treći u Zrenjaninu

Turnirom za mlađe kategorije u Zrenjaninu, započela je nova stonoteniska sezona za članove kikindske Galadske, a Zoltan Fekete (na slici drugi sleva) u gradu na Begeju zauzeo je treće mesto na međunarodnom kadetskom turniru.

Veca 1 (2)

Naš sugrađanin, Vjećeslav Berar upravo je objavio svoju četvrtu knjigu proze, „Plišani imaginarijum“, u izdanju novosadskog „Prometeja“.

Počeo je da piše posle srednje škole, ali je godinama, kaže, samo pisao i uništavao napisano, započinjao i odustajao.

– U stvari sam gradio svoj stil, a nisam ni bio svestan toga. Pripremajući se da upišem književnost, išao sam na časove kod profesora književnosti, Spasoja Grahovca – priča Berar. – On mi je zadao da pišem stilske vežbe i oduševio se kako sam to radio. Zatim je počeo da me nagovara da pišem pesme, što se meni nije sviđalo. Prešao sam na prozu i u tome sam se pronašao. Profesor Grahovac me je podstakao da pišem, svideo mu se moj stil, to je bilo na njegovu inicijativu.

Iako je već pisao, ali samo za svoje čitaoce, oca i majku, da bi njegova proza bila dostupna i široj čitalačkoj publici, bila mu je neophodna podrška još jednog pisca.

– Roditelji su me podržavali, ali sam još uvek sumnjao u to da treba da objavim knjigu. Onda su oni rekli: Hajde da pozovemo Milutina Ž. Pavlova, književnika, tatinog druga iz detinjstva, neka on kaže svoje mišljenje. Pavlov je rekao da to treba da se objavi i tako sam skupio hrabrost.

Berarovu prvu knjigu proze, „Moto Perpetuo“, objavio je „Prometej“ 2013. godine i ovo delo odmah je nominovano za „Ninovu“ nagradu za najbolju knjigu godine. Priča „U ritmu Marangone“ objavljena je u časopisu „Argus Books Online Magazine“ i u časopisu „Bdenje“, kao i na raznim književnim sajtovima; takođe je uvrštena u antologiju „Reči u vremenu“ i prevedena je na italijanski i engleski jezik.

Sledi zbirka „Varijacije neizrecivog“ 2014. godine, u kojoj se Berar odmah upušta u eksperiment: jednu priču napisao je u 11 varijacija. Zbirke kratke proze „Za šaku snova“ i „Plišani imaginarijum“ pojavljuju se 2022. i 2023. godine, sve u izdanju „Prometeja“, Berarove matične kuće.

– Više mi leži kratka forma, iz tehničkih razloga. Imao sam želju da pišem romane od 200-300 strana i to sam i pokušao, ali sam gubio interesovanje. Shvatio sam da mi kratka forma odgovara jer uspevam da je završim u dahu.

U međuvremenu, Berar se bavio i komponovanjem – objavio je dva albuma autorske instrumentalne muzike: „Fantasma Fortissima“ (2012) i „Fantasma Fortissima II“ (2013). Ljubav prema muzici, bar u stvaranju, zamenjuje fotografijom, kojom se bavi poslednjih godina.

– Sve umetnosti su kao jedna, samo je drukčiji vid izražavanja. Kada pišem, u glavi imam slike, scene iz kojih proističe radnja. Fotografije i pisanje su kompatibilni, imaju paralele na umetničkom nivou.  Inspirišu me umetnost i život, podsvesno i stvari iz života – kaže Berar.

Fotografije je do sada izlagao na samostalnoj izložbi u Galeriji „Tera“ i na više grupnih postavki, od kojih je poslednja, „Vanzemljaci“, nedavno bila izložena u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“.

Berar živi i stvara u Kikindi koja je, kaže, za njega idealan grad. Odgovara njegovom senzibilitetu, ali u njoj pronalazi i inspiraciju.

– Kikindu volim više od svih ostalih gradova, i za mene je ona izvor inspiracije. Taj stereotip malog grada, to me privlači, posebno u pričama koje za osnovu imaju neku misteriju. Senzibilitet ljudi, atmosfera, sve mi je to veoma zanimljivo. I u filmovima se misterije dešavaju u malim gradovima, sve je nekako dopola skriveno, tišina je i bukvalna i simbolična, a ispod površine je nešto drugo – kaže Berar.

Iako veoma uspešan, ovaj umetnik nije sklon promocijama.

– Nisam planirao promociju ni najnovije knjige. Nema mi to mnogo smisla, dođe 10-15 poznanika, ne vidim neku svrhu – zaključuje.

Ovaj mladi pisac koji se pronašao u fahu priča, kratkih i malo dužih, u tom svetu smelo ispreda narative kombinujući potpuno realističan sled događaja sa opsenama koje nose njegovi junaci, razmaštano i živo, do te mere da je čitalac, ne primenjujući metaforu, u „opasnosti“ da počne da veruje. Da prigrli Berarov svet imaginacije i da, takođe iz svoje svakodnevice, počne da plete mrežu paralelnog doživljaja stvarnosti.

Mašti Vjećeslava Berara teško je odoleti. A nije ni potrebno, jer je to čitav jedan novi svet, često sasvim neophodan.

Toplana radovi 1

U JP „Toplana“ i ovo leto iskoristili su za remont i radove kako bi obezbedili kvalitetno grejanje u narednoj sezoni. Tri lokacije u gradu bile su najvažnije za saniranje, kaže direktor, Dušan Marjanović.

– Radove smo započeli odmah po završetku grejne sezone, 10. maja, na mestima koje smo označili kao kritična u prethodnoj sezoni – kaže Marjanović. – Radimo koliko smo u mogućnosti, sopstvenim sredstvima. U Bloku A u Mikronaselju smo rekonstruisali 70 metara toplovoda, a to znači dva puta više jer toplovodi imaju dva smera. Zatim smo, na uglu ulica Uglješe Terzina i Miloša Velikog završili posao od prošle godine i uradili 30 metara, i za kraj smo, na Trgu ispred Katoličke crkve, imali najzahtevniji posao – zamenili smo 90 metara magistralnog voda. Ovde smo imali mnogo nepredviđenih problema sa drugim instalacijama koje se ukrštaju sa našom magistralom, što je otežalo izvođenje radova i dovelo do pomeranja rokova.

Saniranjem delova toplovoda završen je prvi deo remonta, objašnjava Marjanović. U drugom delu planirane su zamena dotrajale opreme i automatizacija.

– U nameri da poboljšamo kvalitet usluge, ove godine ćemo uraditi automatizaciju tri podstanice, zamenjujemo i smart-pumpe, kao i jedan izmenjivač toplote. Unapređujemo opremu kako bismo izbalansirali sistem, što će doprineti kvalitetnijem grejanju. Automatizacija nam omogućava da imamo sve informacije koje su nam neophodne: o pritisku, temperaturi, kubikaži vode koja ide prema zgradama, da bismo bili sigurni da je toplota koja stiže u stanove adekvatna – objašnjava Marjanović.

On dodaje da će svi radovi biti završeni do 1. oktobra, kako bi u ovom preduzeću spremno dočekali početak grejne sezone. Cilj je, kaže, da isporuka toplotne energije bude sigurna, sa što manje havarija i zaustavljanja.

– U prošloj grejnoj sezoni imali smo samo četiri havarije, što je bio minimum, i  nadamo se da ih u narednoj neće biti više. Naša tendencija je da se taj broj smanji – napominje Marjanović. – Ekipe za održavanje su spremne, sada imamo više radnika sa sertifikatima zavarivača koji mogu adekvatno i brzo da reaguju.

JP „Toplana“ trenutno ima 3.142 korisnika, što je više nego prošle godine, jer je bilo više priključenih nego korisnika koji su se isključili sa sistema, i to je trend prethodnih godina.

– Nemamo ni problema sa naplatom, iako smo ih očekivali. Zato želim da pohvalim naše korisnike jer redovno izmiruju svoje obaveze, što je od velikog značaja za naše ukupno poslovanje – zaključuje direktor Marjanović.

Don`t copy text!