децембар 6, 2025

Dan: 26. septembar 2022.

Crveni krst Kikinda organizovaće u subotu, 1. oktobra, 33. „Trku za srećnije detinjstvo“, svoju tradicionalnu i najmasovniju aktivnost kojom podstiče humanost, zdrav stil života i volonterski rad.

Programi Trke svake godine okupe ogroman broj dece, mladih i roditelja. Ovoga puta očekuje se takmičenje u čak 25 kategorija. Biće održana i trka na rolerima, a nekadašnja trka majki s bebama, već nekoliko godina postoji kao revijalni deo, tačnije šetnja, dok se nagrada dodeljuje izvlačenjem učesničkog broja.

Startni brojevi, po ceni od 50 dinara, već su u prodaji u školama i vrtićima, a moći će da se kupe i kod volontera u subotu. Organizatori i ovoga puta očekuju više hiljada učesnika. Prihod od Trke namenjen je vrtićima i školama.

Pokrovitelj manifestacije je Grad Kikinda. Donatori su „Grindeks“, „Kolačić sreće“, „Jafa Banini“ i mnogi drugi. Ovogodišnji slogan je „Detinjstvo je trka, zdravlje je svrha“. Otvaranje Trke je u 9.30, na početku Svetosavske ulice.

Hor „Sveti Josif Temišvarski“ priredio je, u nedelju, koncert u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi. Tradicionalno, svečanost se održava povodom slave i godišnjice, uz gostovanje crkvenih horova iz Vojvodine. Horom koji radi pri Hramu, od osnivanja diriguje Danica Mandić, profesorka muzičke kulture i solfeđa.

“Redovno učestvujemo na liturgijama, bdenjima, venčanjima i krštenjima, a nije nam strana ni koncertna delatnost. Po običaju, sada već sedam godina, naš hor svoju slavu Svetog Josifa Temišvarskog obeležava koncertom, i uvek imamo i goste“, rekla je  Mandićeva.

Svečanosti su prisustvovali Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika i Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta.

“Kao predstavnici lokalne samouprave svojim prisustvom želeli smo da pokažemo koliko je važna saradnja Grada Kikinde i kikindskog namesništva Srpske pravoslavne crkve. To je osnova na kojoj počivamo i crkva je jedna od najvažnijih institucija našeg društva, kao čuvar tradicije i jedinstva srpskog naroda. Gradska vlast želi da im pruži podršku i da u budućnosti unapredi ovu saradnju“, istakao je Bogdan.

Na dan Svetog Josifa Temišvarskog, u sredu, 28. septembra, slava će biti obeležena svetom molitvom i liturgijom. U pravoslavlju, Sveti Josif smatran je svetiteljem i čudotvorcem još za života na zemlji. Kao mitropolit, Sveti Josif je razvio široku pastirsku delatnost: putovao je po eparhiji, rukopolagao sveštenike, propovedao i poučavao. Kod turskih vlasti, čiji je jezik znao, zauzimao se za svoju pastvu i za hrišćanski narod.

 

„Desa eko kesa“, nova, lutkarska predstava Dečijeg pozorišta “Lane“, premijerno je izvedena u nedelju. Komad je rađen po tekstu Sanje Petkov i Aleksandra Maletina, glumaca Dečijeg pozorišta.

“Suština je da mališanima ostavljamo svet, ali da smo mi odrasli tu da ih usmerimo i motivišemo, kako bi više poveli računa o zaštiti životne sredine. Deci treba preneti direktnu poruku, što smo mi ovom predstavom i učinili, tako da očekujemo i odličnu povratnu informaciju“, rekla je Sanja Petkov.

Dečija publika, ali i roditelji, s pažnjom su pratili ovu edukativnu predstavu koja je, u potpunosti, autorsko delo ansambla „Laneta“. Glumci-animatori su: Zorana Zarić, Milan Vujić, Aleksandar Krulj i Aleksandar Maletin. Lutke su izradili Milan Vujić i Predrag Popović, songove je napisala saradnica Pozorišta, Svetlana Milić, a scenografiju potpisuje Filip Bajlo. Veliku pomoć i podršku u pripremi predstave omogućio je Grad Kikinda.

“Grad nastavlja da ulaže u podizanje ekološke svesti sugrađana. Pored obeležavanja ekološki značajnih datuma, podizanja školskih šuma, promovisanja vožnje bicikala i njihove nabavke, rešili smo da, i na ovaj način, podižemo ekološku svest najmađih“, objasnio je Stevan Iličić, član Gradskog veća zadužen za ekologiju.

Posle premijere, svako dete dobilo je na poklon biorazgradivi ranac. Dečije pozorište već ima jednu ekološku predstavu na repertoaru – „Zdravka prljavka“, kojeg uspešno igraju već 14 godina. Novi komad, „Desa eko kesa“, glumci „Laneta“ igraće u svojim redovnim terminima nedeljom, kao i na gostovanjima, svuda gde ih njihova verna publika već čeka.

U svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u četvrtak će biti upriličen koncert solo pesama za glas i klavir „Srbija nas spaja“.  Nastupiće sopran Agota Vitkai Kučera u klavirskoj pratnji Jelene Simonović Kovačević.

Agota Vitkai Kučera redovna je profesorka na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Pored pedagoškog rada bavi se koncertnim i operskim pevanjem, aktivno izlaže na kongresima i konferencijama, vodi stručne seminare, bavi se glasovnim obrazovanjem elitnih vokalnih profesionalaca. Autorka je brojnih stručnih i naučnih radova i knjiga i dobitnica nekoliko priznanja i nagrada.

Koncert u Muzeju biće održan u četvrtak 29. septembra sa početkom u 19 sati. Ulazak je besplatan.

 

startup-g9479804fa-1280

U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva, domaćinstava i stanova i trajaće do kraja oktobra. Od 8 časova popisivači izlaze na teren i intervjue sprovode od vrata do vrata.
Svako ima zakonsku obavezu da odgovori na postavljena pitanja tačno. Građani će odgovorati na 69 pitanja, a popis okvirno traje 30 minuta. Ako niste kod kuće, popisivač obilazi ponovo, a ukoliko ste i tada odsutni, stavlja obaveštenje u poštansko sanduče na kojem ostavlja svoje podatke i kontakt popisnog info-centra sa kojim zatim stupate u kontakt, a kasnije sa popisivačem ugovarate njegov dolazak.

Direktor Zavoda za statistiku Miladin Kovačević kaže za RTS da se popis sprovodi jednom u deset godina, ali da ovaj popis kasni jednu godinu zbog pandemije, budući da je bio planiran za april prošle godine. Dodaje da su sva pitanja bila postavljena i na popisu 2011. godine, pa i na ranijim.

„Najveća inovacija u ovom popisu je elektronsko popisivanje. Popisivači idu sa računarima i u laptopima je aplikacija koju je izradio sam Zavod, to je proizvod domaće pameti, i to će mnogo da ubrza postupak, jer se preskaču operacije koje slede nakon popisa, a to je unos podataka“, naglašava Kovačević.

Objašnjava da se to sada sve odigrava onlajn, jer popisivač svakog dana nakon obavljenog posla šalje sve podatke u centralnu bazu. Svi popisivači imaće legitimaciju Republičkog zavoda za statistiku i ovlašćenje. Postoje i pitanja na koja ne moramo da odgovorimo na popisu, a to su etnička pitanja – nacionalna pripadnost, veroispovest i maternji jezik.

Kazne od 20.000 do 50.000 dinara

Ukoliko odbijemo da učestvujemo u popisu, sledi kazna.

„Prema zakonu o popisu uvek se uvodi ta sankcija i ona je krajnji instrument – nešto što nikako nije cilj same operacije. Popisi su jedna tekovina i istorijska i kulturna, a pre svega državna i oni se sprovode u svim državama koje imaju statističke ustanove“, objašnjava Kovačević.

Kada je reč o visini kazne, ona je od 20.000 do 50.000 dinara.

„Nešto se odnosi i na popisivače ukoliko izađu izvan svojih uobičajenih ovlašćenja, a deo i na građane koji odbiju da učestvuju u popisu“, zaključio je Kovačević.

Don`t copy text!