мали божић

sv-vasilije

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja tri praznika – slavu Svetog Vasilija Velikog, Obrezanje Gospodnje i narodni praznik Mali Božić.

To je i prvi dan 2025. godine po julijanskom kalendaru, a u crkvenom kalendaru SPC označen je crvenim slovom i kao mrsan dan.

Svetog Vasilija Velikog (Vasiljevdan) mnogi vernici SPC proslavljaju i kao krsnu slavu, a kako se obeležava prvog dana Nove godine po julijanskom kalendaru, odatle i naziv za julijansku Novu godinu – Vasilica.

Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka, a mnogi Srbi veruju da na ovaj dan treba izbegavati svađe. U nekim krajevima postoji verovanje da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

Obrezanje-Isusa

Danas je prvi dan 2025. godine po julijanskom kalendaru, a u crkvenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve označen je crvenim slovom i kao mrsan dan.

Osmog dan po rođenju bi Isus Hristos donesen u hram i obrezan shodno zakonu postojećem u Izraelu još od vremena Avramova. Tom prilikom nadadoše mu ime Isus kako je i blagovestio arhangel Gavrilo Presvetoj Bogorodici.

Starozavetno obrezanje predobražava novozavetno krštenje. Obrezanje Gospoda pokazuje, da je On primio na sebe istinsko telo ljudsko, a ne prividno, kako su docnije učili o Njemu jeretici. Još je Gospod obrezan i za to što je hteo da ispuni sav zakon, koji je On sam dao kroz proroke i praoce.

Pravoslavna crkva obeležva ovaj praznik, a u zavisnosti od kalendara po kojem računa vreme, to je kod starokalendarskih crkava (srpska, ruska…) 1. januara po crkvenom-julijanskom.

Svetog Vasilija Velikog (Vasiljevdan) mnogi vernici SPC proslavljaju i kao krsnu slavu, a kako se obeležava prvog januara po julijanskom kalendaru, odatle i naziv za julijansku novu godinu – Vasilica.

Sveti Vasilije Veliki, arhiepiskop Kesarijski, rođen je u vreme cara Konstantina i u Atini je 15 godina učio filozofiju, retoriku i astronomiju.

Kršten je u reci Jordan i bio je episkop Kesarije Kapadokijske skoro 10 godina.

Kao veliki pobornik pravoslavlja, pun moralne čistote i verske revnosti, Vasilije se naziva Velikim, a u crkvenoj službi naziva se pčelom crkve Hristove, koja nosi med vernima i svojom žaokom bode jeretike.

U mnogim krajevima je ostao običaj da se na ovaj dan ponove mnogi običaji karakteristični za Božić, pa se tako ponovo unosi badnjak u kuću, dočekuje položajnik i iznosi ostatak česnice na trpezu.

U Hercegovini je običaj na taj dan spaliti ostatke badnjaka, dok se u pojedinim vojvođanskim mestima pale vatre na raskršćima, a kao što se za Božić mesi pogača česnica, za mali Božić se mesi poseban obredni hleb „vasilica”.

Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka, a mnogi Srbi veruju da na ovaj dan treba izbegavati svađe.

U nekim krajevima postoji verovanje da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

Po narodnim verovanjima, Srpsku novu godinu valja dočekati budan, pa su mnoge devojke u novogodišnjem bdenju gatale da li će se te godine i za koga udati.

Postojalo je i verovanje da će duša onoga ko umre između Božića i Malog Božića otići u raj.

(Naslovna slika: “Obrezanje Isusa Hrista” Andrea Mantenje)

IMG_3778 (Large)

U subotu, 14. januara, vernici starokalendarskih pravoslavnih crkava obeležavaju Novu godinu po Julijanskom kalendaru, koja se u Srbiji naziva i srpska Nova godina. Toga dana obeležavaju se i Obrezanje Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.

Srbi praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista nazivaju i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima spaljuju ostaci badnjaka i mesi obredni hleb “vasilica”. Novu godinu obeležavaju Jerusalimska crkva, Ruska crkva, Srpska pravoslavna crkva, Gruzijanska patrijaršija i Sveta Gora Atonska.

Iako nije zvanična Nova godina, ona se slavi u balkanskim zemljama, kao što su: Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina (Republika Srpska), Makedonija, pravoslavni delovi Hrvatske.

Takođe se slavi u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji.

Tradicija obeležavanja Julijanske Nove godine postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, kao i u pojedinim delovima Galske zajednice u Škotskoj.

error: Content is protected !!