Dvodnevni program proslave Dana Narodne biblioteke „Jovan Popović“ zaokružilo je veče nagrađivanog književnika Vladimira Pištala, upravnika Narodne biblioteke Srbije sa kojim je gostovao i direktor izdavačke kuće „Agora“ i direktor Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“, Nenad Šaponja.
Vladimir Pištalo, pisac, profesor, kolumnista, pravnik po struci, objavio je 15 knjiga u žanrovskom rasponu od poetske proze do romana. Kikindskoj publici predstavio je svoje najnovije delo, knjigu „Pesma o tri sveta“.
– Ovo je ženski roman, pisan je u prvom licu jednine, priča je jedna žena. I to je, takođe jedna Hajdegerova ideja, da je čovek bačen u svet. Kao likovi Gustava Klinta koji, svi, kao da su morske trave nošene vodom jer čovek nije bogzna kakav subjekt u životu, nego mu se stvari dešavaju. I to se sigurno dešava mojoj junakinji u jednom svetu koji je tek počeo da se povezuje u 17. i 18. veku. I u tom, takvom svetu, jedna žena jako mnogo putuje, naime, ona je kao Odisej, nema ulogu žene, što bi bila Penelopa koja sedi kod kuće i čeka. Odlazi svuda i priča zanimljivu priču u svetu u kojem živi. To je svet učitelja i gospodara, znači neko gospodari tobom i uči te kako bi trebalo da živiš, a mislim da je, u izvesnom smislu, to i sada tačno. Takođe, to je vreme u kojem počinje masovna proizvodnja šećera na kojoj su zasnovana mnoga velika bogatstva, naročito u Engleskoj; bila su bazirana na Karipskim ostrvima i na robovskoj radnoj snazi. Iako nema lepog načina da se bude rob, ono što se tada dešavalo, čak i u poređenju sa grčkim i rimskim robovima, bilo je katastrofalno. Kupovani su ljudi iz Afrike, a ideja je bila da roba ubije rad. Njegov životni vek je bio pet ili šest godina, onda bi umro, a bili su dovoljno jeftini da može da se kupi nov. I to je ilustracija borbe svega sa svima kojoj prisustvuje Ozana Bolica, moja glavna junakinja – ispričao je Pištalo.
Antikolonijalni roman, priča o ženi, čoveku izbačenom u život, u postojanje, u romanu „Pesma o tri sveta“ daje, odnosno vraća glas ženi, istakao je pisac. Knjiga je prošle godine dobila priznanja „Beskrajni plavi krug“ i „Dr Špiro Matijević“.
Vladimir Pištalo je, u poslednjoj deceniji prošlog veka bio angažovan kao predavač američke, ruske i svetske istorije na dva univerziteta u Sjedinjenim američkim državama. Njegova najpoznatija dela su: „Sunce među maskama: pisma Andriću“, „Milenijum u Beogradu“ i „Venecija“, i ona se prevode, ili su već prevedena, na više svetskih jezika.
Dobitnik je mnogobrojnih priznanja, a nezabeležen uspeh postigao je njegov roman „Tesla, portret među maskama“ koji se sastoji iz tri dela. Posle NIN-ove nagrade i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je u čitavom regionu, a u SAD je doživeo tri izdanja, kao 11. prevod ovog dela na neki od stranih jezika.
S. V. O.
Osnovna ideja bila je da se reafirmišu lik i delo Jovana Popovića koji je sasvim zaboravljen u književnosti, naveo je urednik „Partizanske knjige“, dr Srđan Srdić.
Žiri za dodelu Nagrade, koji su činili Milana Grbić, Valentina Knežević i Zvonko Karanović, odluku je doneo jednoglasno, ističući da „zbirka, putem retrospekcije, neretko referiše na Jugoslaviju, naročito na njen raspad i ratne devedesete godine. (…) Iako se čine kao usamljenici i autsajderi, junaci priča pored sebe zapravo uvek imaju barem dvojicu saveznika – autora, a verovatno i čitaoca. Preispitivanje kapitalističke, konzumerističke savremenosti tekstu daje suptilnu, ali definitivno postojeću društveno-kritičku dimenziju“.
Danilo Stojić, rođen 1981. u Titovom Užicu, autor je velikog broja literarnih i art fanzina, bavi se realizovanjem različitih kulturnih akcija, izdavaštvom i video produkcijom. Napisao je romane „Vreme poluraspada“ i „Resto“. Piše na srpskohrvatskom i engleskom jeziku. Na dodeli je istakao da je knjiga nastajala osam godina i prepoznao simboliku sa nazivom nagrade.
– U jednoj priči je moj deda partizan, prvoborac, koji je bio otpisan kao mrtav u hladnjači, preživeo i završio u Egiptu. On je mojoj braći i meni poklonio knjige „Pinki je video Tita“. To je ta veza i najveće značenje što će na mojoj knjizi biti naziv ove nagrade – rekao je Danilo Stojić.
– Dan biblioteke, 179 godina postojanja i rada jedne od najstarijih biblioteka u našoj zemlji obeležavamo sa ponosom i radošću – istakla je Dijana Jakšić Kiurski. – Opstajala je uprkos svim izazovima i iskušenjima koja postoje i danas. Mislim, pre svega, na sveopštu krizu čitanja i krizu kulturnog identiteta jer sve više živimo u materijalističkoj i potrošačkoj stvarnosti. To je prisustvo dualizma između snage žive, slobodne reči i njenog značenja, i sveopšte prisutnog agresivnog digitalnog i znakovnog jezika. U tome je uloga biblioteka, a naša, kikindska biblioteka bori se da očuva ljubav prema knjizi, sačuvala je svoju čitalačku publiku i knjizi privolela i nove generacije.
Narodna biblioteka „Jovan Popović“ baštini tradiciju Srpske čitaonice koju su, 1. maja 1845. godine osnovali studenti Požunskog univerziteta. U to vreme hrabrost je bila i govoriti srpskim jezikom, a posebno pisati srpskim pismom, podsetio je direktor Biblioteke, Brane Marjanović.
U nastavku programa obeležavanja dana ove ustanove, sutra (utorak, 19. novembar) će, od 17 sati, biti svečano uručena nagrada za najbolji trejler za knjigu po konkursu Biblioteke. Gosti će biti pisci: Branko Stevanović, Robert Takarič i Zorica Despotov.
U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi danas je obeleženo 177 godina rada. Ove godine, u najstarijoj kulturnoj ustanovi u gradu, imaju poseban razlog za slavlje – u njihovom vlasništvu sada je osnivački akt Srpske čitaonice, prve biblioteke u našem gradu.
Svečanosti su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i mesne zajednice, Bogdan Tasovac.
Na likovnom konkursu, koji je bio namenjen samo predškolcima, ravnopravno su nagrađeni: Dragana Golić, Anđelija Stanišić, Teodor Cekuš, Jovana Pejić i Vera Janković.
U kategoriji starijih osnovaca, prvonagrađena je Sanja Čolović iz Čačka, drugo mesto podelile su Lena Davidović iz OŠ „Žarko Zrenjanin“ i Tara Petrović iz Niša, dok su trećeplasirane Teodora Simić iz Lapova i Nikolina Vasiljević, učenica škole „Vasa Stajić“ iz Mokrina.