Svetski dan borbe protiv HIV-a i AIDS-a, 1. decembar, odvija se ove godine pod sloganom „Izjednačimo!“. Iz Zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za HIV i AIDS (UNAIDS) pozivaju da se razmotre nejednakosti koje koče napredak u završetku pandemije AIDS-a, sa ciljem da se do 2030. godine okonča ova globalna pretnja po zdravlje.
Povećana ranjivost na virus često je povezana sa pravnim i socijalnim faktorima, sa izloženošću rizičnim situacijama i stvara prepreke za pristup efikasnim i kvalitetnim uslugama prevencije, testiranja i lečenja HIV infekcije, navode u Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.
Pandemija uzrokovana HIV-om je, do kraja 2021. godine, prema procenama UNAIDS-a, odnela više od 40 miliona života, dok je više od 84 miliona ljudi bilo inficirano. U istoj godini 1,5 milion ljudi je novoinficiran, što je za trećinu manje u odnosu na 2010. Za isti period, među decom je zabeleženo smanjenje novih HIV infekcija za 50 odsto.
Ipak, uz sve veći pristup efikasnoj prevenciji, dijagnostici, lečenju i nezi osoba inficiranih HIV-om, ova bolest postala je hronično zdravstveno stanje koje omogućava zaraženima da vode dug i produktivan život.
U prošloj godini 76 odsto odraslih i 52 odsto dece koja žive sa HIV-om u svetu primalo je doživotnu antiretrovirusnu (ARV) terapiju. Ova terapija je kombinacija nekoliko lekova koji se uzimaju svakog dana. Ona ne može da izleči HIV, odnosno da ga ukloni iz organizma, ali može da ga potisne i drži pod kontrolom.
Na taj način značajno se smanjuje količina virusa u organizmu, što omogućava imunom sistemu da se oporavi, čime se smanjuje i mogućnost dobijanja infekcija koje mogu biti fatalne. Takođe, što je veoma značajno, smanjuje rizik od prenošenja HIV-a.
Rizik od inficiranja HIV-om je za rizične grupe, u odnosu na opštu populaciju, veći: 35 puta među osobama koje injektiraju droge, 30 puta za žene koje se bave seksualnim radom, 28 puta među muškarcima koji imaju seks sa muškarcima i 14 puta je veći za transrodne osobe.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, od početka epidemije, 1985. godine, do danas, u Srbiji su registrovane 4.524 osobe inficirane HIV-om, od kojih su 2.152 osobe obolele od AIDS-a, dok je 1.336 umrlo. Samo ove godine dijagnostikovano je 152 inficiranih, što je za četvrtinu više nego u istom periodu 2021. Među prijavljenim HIV pozitivnim osobama bilo je 18 puta više muškaraca nego žena i većina je uzrasta od 20 do 49 godina.
Međutim, podaci pokazuju i to da se veliki broj inficiranih ne testira blagovremeno, što smanjuje mogućnost uspešnog lečenja i prevencije prenošenja virusa.
Na području Severnobanatskog okruga, od 2000. do 2022. godine registrovano je 22 pozitivnih na HIV, i svi su muškarci srednjih godina, kaže dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje (ZZJZ) u Kikindi.
– Neophodno je dobro informisanje i odgovorno seksualno ponašanje jer je bolje ulagati u prevenciju nego u lečenje. Takođe, veoma je važno otkrivanje virusa na vreme jer je, uz blagovremeno uzimanje terapije nove generacije, moguć kvalitetniji život i manje zaražavanje – ističe dr Pecarski.
U aktivnosti povodom Dana borbe protiv HIV/AIDS-a, i ove godine uključio se i kikindski Crveni krst.
– Ceo decembar je u znaku edukacija koje organizujemo u srednjim školama jer smatramo da je informisanje mladih o HIV-u i AIDS-u od izuzetnog značaja – kaže Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda.
Iz kikindskog ZZJZ podsećaju da se kod njih, svakog radnog dana, od 8 do 14 sati, može proveriti HIV status, kao i zaraženost hepatitisom B i C. Testiranje je besplatno, dobrovoljno, anonimno i poverljivo.