фебруар 3, 2026

Dan: 2. avgust 2024.

Izlozba-u-KC-(6)

Izložba slika Zorice Turkulj Vranješ, umetnice iz Zrenjanina koja živi i stvara u Nišu, od večeras je dostupna u Galeriji Kulturnog centra. Više desetina radova u različitim tehnikama, od tempere, gvaša i akrila do ulja na platnu, na izložbi pod nazivom „Ko sam ja“ imaju zajednički imenitelj – sve predstavljaju unutrašnji svet umetnice.

– Moje slike nemaju koncept kao ni ova izložba – kaže. – To su moja osećanja i način da ih ispoljim, za mene je sve vizuelno. Smatram da svaki čovek može da slika i da izrazi ono što oseća. Život je, sam po sebi, dovoljno težak, međutim svako u sebi nosi lepotu i radost koja se dobija i stvaranjem, što je i način komunikacije sa ljudima jer dolazi iz srca. Slikam od detinjstva i u tome nalazim mir i ispunjenje.

Zorica Turkulj Vranješ već je izlagala samostalno u Kikindi, 2003. godine. Večerašnjem otvaranju prisustvovali prijatelji i poštovaoci iz Kikinde i iz Niša, kao i članice vokalno instrumentalnog sastava „Blue Flower“ koji izvodi duhovnu muziku i sa kojim sarađuje.

Ova umetnica izlagala je samostalno u zemlji i inostranstvu i višestruko je nagrađivana na Međunarodnim izložbama rukotvorina i kolekcionarstva (MIRK).

Ponosna je i na svoj dugogodišnji rad sa decom, što će činiti i u našem gradu, na likovnim radionicama u Kultunom centru od 5. do 7. avgusta. Od sutra (subota, 3. avgust), učestvovaće i na večerima duhovne poezije, takođe u galerijskom prostoru u kojem će njene slike biti izložene do 8 avgusta.

S. V. O.

25-maj-pozar-(16)

Dim koji se nadvio industrijskom zonom u Kikindi uzburkao je javnost. Na licu mesta saznali smo da gori deo fabričke hale u kojoj je dosta plastike, a od visoke temperature pucaju prozori na objektu.

Požar, koji je Policijskoj upravi prijavljen u 16.25 sati, izbio je u nekadašnjoj fabrici „25. Maj“. Kako smo uspeli da saznamo  prostor je koristila italijanska firma za proizvodnju  reciklažnih tonera i kertridža . Fabrika se prostire se na površini od 3000 kvadratnih metara i u toku je bilo iseljenje tonera i kertrdža s o bzirom na to da je trebao da se useli novi vlasnik firma „Komponent“.

U gašenju učestvuju tri ekipe Vatrogasno – spasilačke jedinice i dve vatrogasne ekipe NIS-a.

A.Đ.

Predsednica-Gojkovic-dodelila-ugovore-za-odrzavanje-i-opremanje-zdravstvenih-ustanova-u-AP-Vojvodini-04

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković uručila je ugovore o finansiranju i sufinansiranju izgradnje, održavanja i opremanja zdravstvenih ustanova u Vojvodini, za šta je iz pokrajinskog budžeta izdvojeno 1,36 milijardi dinara. Opštoj bolnici opredeljena su  34 miliona 423 hiljade dinara a Domu zdravlja 4,7  miliona dinara. Pokrajinska vlada samo u poslednjih osam godina za sektor zdravstva izdvojila više od 27 milijardi dinara.

-Verujem da će svaka bolnica, dom zdravlja, institut ili zavod, znati u najboljoj meri da iskoristi opredeljena sredstva i pre svega da ih stavi u službu pacijenata. Od 2016. godine, potpuno smo izmenili sliku zdravstva u našoj pokrajini u pozitivnom smislu – izjavila je Gojkovićeva.

 

Opšta bolnica nabaviće set hirurških instrumenata sa urološkim bužijama, set laparoskopskih instrumenata, set opreme za sterilizaciju , volumetrijski i špric pumpi sa pratećom opremom i to: infuzione špric pumpe – 25 komada, radne stanice za infuzione pumpe – devet komada, sistem za aplikaciju TIVA u operacionoj sali i infuzione stalke za radne stanice –  devet komada, parni sterilizator transkutanog bilirubinometra, nCrar uređaj za neonatologiju, aspiratore u sa jednom bocom – četiri komada, sa dve boce-šest komada, transportnih – četiri komada i sa vakum pogonom – dva komada i elektrohiruršku jedinicu.

 

-Sredstva su uvek dobro došla, a Dom zdravlja će u narednom periodu kupiti dve stomatološke stolice, dva autoklava i četiri pakerice za centralnu sterilizaciju – istakla direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković.

 

A.Đ.

Dr-Trkulja-(4)

Doktoru Vukosavu Trkulji, specijalisti radiologije, načelniku Odeljenja za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku u Opštoj bolnici u Kikindi, danas je uručeno priznanje „Dr Ranko Petrović“ za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana Kikinde. Na prijemu u Gradskoj kući priznanje mu je uručio gradonačelnik Nikola Lukač. Prijem je priređen za šestočlanu porodicu Trkulja koju čine i supruga Aleksandra, ćerke Jefimija (12), Vasilisa (11) i Zoja (3), i za najnovijeg člana, jednomesečnog sina Vukana.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što mogu da ugostim porodicu Trkulja, ovo je prava slika i putokaz mlađim generacijama. Doktor Trkulja je dobio najveće priznanje Grada iz oblasti zdravstva i, zbog nemogućnosti da prisustvuje svečanoj dodeli, ugostili smo njegovu porodicu danas i da bismo im se zahvalili što su  ostali u Kikindi i što brinu o svojim sugrađanima. i zahvaljujemo na svemu što su učinili i čine za grad. Ovo je mali znak zahvalnosti i uvek ćemo biti tu za njih. Ovo je putokaz i za ostale i uvek ćemo davati podršku ovakvim porodicama – rekao je gradonačelnik.

Doktor Trkulja rođen je Leskovcu, a u Kikindu je stigao pre 16 godina. Kaže da je ovo grad koji su odabrali za život i podizanje dece.

– Gradonačelnik i Grad su prepoznali moju i našu brigu za građane Kikinde, za zdravstvo, i to mi izuzetno mnogo znači – kaže dr Trkulja. – Ovaj grad mi je  pružio gotovo sve – i ličnu i profesionalnu sreću. Kikinda nam savršeno odgovara, ima uslove za profesionalni napredak, a za porodice sa malom decom je prosto savršena. Ovde mi je i lakše i lepše nego u Leskovcu u kojem sam odrastao. U brizi o porodici supruga preuzima najveći teret. Moja majka kaže da čovek ne može da napreduje u svom poslu ako nema zdravu porodicu. Ispunjeni smo i lično i profesionalno i ostajemo ovde – istakao je dr Trkulja.

Supruga Aleksandra je viša medicinska sestra, zaposlena u Bolnici, na Očnom odeljenju. Takođe je u Kikindu stigla iz Leskovca.

– Prvo je došao suprug, a zatim i ja, na stažiranje, i ostala sam zbog ljubavi. Ovde je mirna sredina, kupili smo kuću i rešili da ovde živimo jer je Kikinda idealno mesto za odrastanje. Starije devojčice pomažu, kao i suprug na kojeg smo veoma ponosni. Moja poruka je: „Samo hrabro!“ – ističe Aleksandra Trkulja.

Pored plakete, porodici Trkulja gradonačelnik je uručio i poklone i zahvalio im što svojim primerom podstiču mlade da ostanu i vrate se u Grad koji će ih uvek podržavati.

S. V. O.

petar-kocic-radovi-(3)

U Osnovnoj školi „Petar Kočić“ u Nakovu u toku je zamena krovne konstrukcije na uličnoj strani zgrade. Kako saznajemo od direktorice Ljiljane Janjilović krov na objektu nije menjan od kada je zgrada izgrađena.

-Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je pokriven starim biber crepom. On je dotrajao i vreme je učinilo svoje. Ranijih godina sanirali smo pojedine delove krova gde je bilo najkritičnije, ali nikada do sada nije menjan u ovom obimu. Krov kakav je bio predstavljao je bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane – istakla je Ljiljana Janjilović.

Krov je prokišnjavao tako da su nastajali problemi u odvijanju same nastave.

-Radove u iznosu od 14 miliona dinara finansira grad Kikinda. Hvala lokalnoj samoupravi što nam je izašla u susret da rešimo dugogodišnji problem koji nam je bio prioritet i velika je stvar za našu školu. Očekujem da se radovi završe do početka nove školske godine. Posao bi bio već urađen, međutim neuobičajeno visoke temperature usporile su rekonstrukciju – pojasnila je naša sagovornica.

I ranijih godina ulagano je u nakovačku obrazovnu ustanovu. Tako su stigla nova nastavna sredstva, a zamenjen je i deo prozora u fiskulturnoj sali, ali i na delu zgrade. OŠ „Petar Kočić“ u narednoj školskoj godini imaće duplo više prvaka u odnosu na broj osmaka koji su završili osnovnoškolsko obrazovanje, tako da će prvi put u školske klupe sesti deset učenika. Ukupno je u ovoj školi 70 đaka.

A.Đ.

 

 

kup-zreb
Žrebom su određeni parovi prvoga kola Kupa FSG Kikinde, koje je na rasporedu 11. avgusta od 17.30 sati. Igraće: Napredak (Banatska Topola) – Borac (Iđoš), 2. oktobar (Kumane) – Jedinstvo (Novi Bečej), ŽAK (Kikinda) – Delija (Mokrin), Vojvodina (Bašaid) – Vojvodina (Novo Miloševo).
Polufinale je zakazano za 28. avgust, a finale će biti odigrano 19. septembra.
D. P. 
Sveti-Ilija

Za pravoslavne vernike danas je crveno slovo, dan posvećen Svetom Iliji, Iliji Gromovniku.

Sveti Ilija, veoma poštovan u pravoslavlju kao strog i nepokolebljiv propovednik etičkih vrednosti, prisutan je u Starom i u Novom zavetu kao prorok čije je osobine preuzelo hrišćanstvo dovodeći ga u vezu sa nastankom nove vere i novim Hristovim dolaskom. Prema predanju, Ilija je rodom iz Tesvita, pa je prozvan Ilija Tesvićanin. Pominje se u Talmudu, Bibliji i Kuranu.

Ilija ili Elaja bio je izraelski prorok iz devetog veka pre nove ere. Po predanju, kada se Ilija rodio, njegov otac Savah je video oko njega anđele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile.

Bio je u sukobu sa tadašnjim carem Ahavom koji je bio odbacio hrišćansku veru zbog žene Jezavelje. Prorok Ilija mu se suprotstavio i pokazao moć Božiju: tri i po godine nije bilo kiše. Veruje se da je upravo zbog svoje moći i ognja toliko poštovan u narodu. Prorokovao je 25 godina.

Srpski narod mnoge prirodne pojave pripisuje Svetom Iliji kojem je prelaskom u hrišćanstvo pripisao i osobine svog starog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima.

Prema narodnom verovanju i tradiciji, sveti Ilija se vozi u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen, a grmljavina je tutnjava njegovih kola kojima se vozi po nebu i oblacima. Praznik pada u najsušnije i najtoplije doba godine, a običaj je da se na ovaj dan ne radi u polju, da se ne bi navukao gnev svetitelja.

Da je jedan od najpoštovanijih svetitelja među Srbima, potvrđuju i brojne manifestacije, sabori i vašari koji se održavaju širom Srbije na ovaj dan.

Crkva Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima

Brojni su običaji za ovaj praznik. Prema njima, ne treba raditi u polju, da usevi ne bi sagoreli od sunca. Ako na Svetog Iliju pucaju gromovi, veruje se da on gađa đavole, pa se ne valja krstiti da se đavo ne bi sakrio pod krst u koji grom ne udara. Smatra se da bi trebalo dobro gledati mesto gde grom udari zato što je to znak da se tu krije nečastivi. Na Svetog Iliju ne bi trebalo da se kupa u reci i da se zalazi u njene dubine, jer voda na ovaj dan čudnim šumom „doziva“ svoje žrtve.

Postoji i predanje da je upravo Sveti Ilija taj koji određuje kada i gde će pasti kiša, a kada će vladati period suše. Ako na Svetog Iliju padne blaga kiša, to se smatra blagoslovom. Na sam praznik menja se vreme, pa se kaže „od Svetog Ilije sunce sve milije“.

Veruje se da je danas dobro uzeti med radi zdravlja. Nekada je bio običaj da majke mažu decu medom da bi cele godine bila zdrava. Narod veruje da je med koji se izvadi na Ilindan lekovit. Takođe, mnogi roditelji deci daju ime po ovom svetitelju jer je simbol snage i neustrašivosti.

Slavi se i kao krsna slava, slava je vazduhoplovaca, obnarodovana ukazom iz 1924. godine. S propašću Kraljevine Jugoslavije prekinuta je ova tradicija vazduhoplovaca, ali je obnovljena 1992. godine.

Don`t copy text!