јануар 31, 2026

Dan: 30. jul 2024.

Tera-prijem-(2)

Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti, 43. put ispraća svoje učesnike – šestoro umetnika završava svoje skulpture velikog formata i boravak u našem gradu. Tradicionalno, za njih je priređen prijem u Gradskoj kući u kojoj su razgovarali sa gradonačelnikom, Nikolom Lukačem i članom Gradskog veća za obrazovanje, Tihomirom Farkašem.

– Grad je ponovo bio na svetskoj mapi kulture i umetnosti – rekao je Lukač. – „Tera“ svoju reputaciju gradi decenijama i drago mi je da umetnici iz čitavog sveta pronalaze inspiraciju u, za mene najlepšem gradu na svetu. Siguran sam da Simpozijum zavređuje da se svake godine podiže na sve viši nivo. Hvala umetnicima, počastvovani smo delima koje su stvorili, a zahvalnost dugujemo i svim zaposlenima u „Teri“. Mislim da ćemo još mnogo toga zajedno uraditi u narednom periodu.

Anamarija Šerban iz Arada, umetnica i profesor na Fakultetu u Temišvaru navela je da će kući poneti neverovatno i divno iskustvo.

– Ovo je izuzetno mesto za stvaranje monumentalnih skulptura u glini. „Tera“ za mene ima značaj moderne utopije, slobodnog govora umetnosti u materijalu, što čini svet boljim – rekla je Anamarija Šerban.

Sa radom u terakoti Srđan Arsić, umetnik iz Zemuna, upoznao se ranije, u okviru projekta „Teratorija“.

– Prezadovoljan sam, prostor je najbolji u kom sam imao priliku da radim,  saradnici su izuzetni – kaže Arsić. – Ovo je jedinstvena prilika u regionu da radimo u terakoti koja nam otvara mogućnost da se izrazimo u materijalu u kojem do sada nismo radili, što je, opet, dosta uticalo na moju ideju. Ovaj rad nadovezuje na ono što sam već stvarao na istom mestu.

Vesna Perunović potiče, kako navodi, sa jugoslovenskih prostora, a  interdisciplinarnom praksom bavi se u Kanadi u kojoj živi već 36 godina.

– Imam veliko iskustvo boravka u različitim rezidencijama u svetu i moram da kažem da je ovaj studijski boravak ponudio najviše od svih u kojima sam do sada radila: fantastičan ambijent, razmenu iskustava, životnih i umetničkih, što je veoma značajno za našu praksu. Veliko hvala svima u „Teri“ i Gradu koji podržava ovaj fantastičan projekat, unikatan u svetu. Za sve nas je ovo bilo novo i donelo nam puno entuzijazma i slobode. Ideja da ću ostaviti skulpturu koja će trajati u vremenu i prostoru, za mene je neprocenjiva. Takođe, „Terin“ muzej je impresivna institucija, na svetskoj skali – ispričala je Vesna Perunović.

Direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, Aleksandar Lipovan ocenio je da je Simpozijum bio uspešan.

– Produkcija je jako dobra i umetnici su zadovoljni, što nam je najvažnije, kao i činjenica da i dalje trajemo i da gradimo neku vrstu tradicije u našem gradu, u oblasti savremene umetničke prakse – ukazao je Lipovan.

Na ovogodišnjem Simpozijumu, pored navedenih, stvarali su i umetnici: Stiven Mos iz Pariza, Milorad Mića Stajčić iz Beograda i Božica Rađenović koja živi i radi u Kanadi. Njihova dela moći ćemo da vidimo na izložbi na Trgu, na otvaranju 44. izdanja ove umetničke rezidencije, u julu naredne godine.

S. V. O.

vodice-ognjena-marija-(6)

Svetom liturgijom, rezanjem kolača, osveštanjem bosiljka i vode, kod crkvice na Vodicama , Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležili su stradanje Svete Marine ili Ognjene Marije, kako je još naš narod zove. Na Vodicama je 1865.godine podignuta crkvica posvećena svetiteljki Marini, a svake godine na ovom mestu okupi se veliki broj posetilaca iz Kikinde i okolnih mesta. Kumovi slave bili su Klaudija Šulc i Slobodan Vujović.

-Kumstvo smo prihvatili jer verujemo da je ovo mesto sveto. Od srca smo se prihvatili ovog zadatka i drago nam je što se ovoliko ljudi svake godine okuplja da proslavi Ognjenu Mariju – rekla je Klaudija Šulc.

Za Ognjenu Mariju svake godine na Vodice dolaze i sugrađanke koje slave imendan. Mnoge od njih umese kolač koji se osvešta, a nakon liturgije podele ga posetiocima

-Verujem da je voda koja izvire na ovom mestu lekovita. Svaki put kad dođem osećam blagodet, a sigurna sam da je to slučaj sa svima koji posećuju Vodice. Ime mi je Marija i dok god mogu dolaziću ovde na svoj imendan – otkrila nam je sugrađanka.

Kako je, po predanju voda koja postoji na ovom mestu lekovita, strpljivo se čekalo u redu kako bi se odnela kući i svakodnevno po malo pila. Prema legendi, izvor lekovite vode otkrio je slučajno pastir koji se tu umio, a imao je rane po telu i nogama. Nakon što je i prenoćio na ovom mestu, rane su nestale, a narod je počeo ovde da pronalazi lek za kožu i oči. Monahinja Mandolina ispričala nam je još jedno predanje koje se vezuje za crkvicu.

-Prema priči koju ja znam, nedaleko odavde devojčica je čuvala ovce i prikazala joj se Majka Božija. Ona joj je rekla da kaže narodu da dođe i okupi se oko izvora vode. Devojčica se malo nećkala pošto nije želela da ostavi ovce jer se bojala da ih neće zateći, ali Majka Božija uverila ju je da će ih zateći tamo gde ih je i ostavila. Tako je i bilo. Kada se devojčica vratila sa meštanima, ovce su bile na istom mestu gde ih je i ostavila. Svaka crkva je sveta, ali ova je posebna i treba svi da je čuvamo – rekla je sestra Mandolina.

Protojerej Boban Petrović, starešina hrama Svetih Kozme i Damjana okupljenima je čestitao praznik i napomenuo važnost ovog svetog mesta. Voda koju imamo ovde je zdrava i lekovita što nam je podario Bog, naveo je on.

-Posebno sam srećan jer smo ove godine imali posebnu službu. Iako je radni dan, narod je došao na Svetu liturgiju i da uzme vodu. Sa druge strane imali smo sveštenika, više nego što je uobičajeno. Odazvali su nam se sveštenici i sveštenomonasi, Kikinđani, koji su na službi u drugim parohijama, otac Mihajlo i njegov brat otac Stefan iz manastira Tumane i đakon Predrag iz niške eparhije. Tu su bili i sveštenici novobečejskog i novokneževačkog namesništva tako da je služba bila posebno svečana – istakao je protojerej Boban Petrović.

Mesto na kom se nalazi crkvica na Vodicama treba da dobije izgled kakav zaslužuje.

–Prenosimo tradiciju ovog mesta mlađima, ali se moramo potruditi da im ostavimo objekat u što boljem stanju. U planu nam je izgradimo letnjikovac s obzirom na to da je ovo mesto popularno izletište. Neophodno je i sanirati samu crkvu. Pre nekoliko godina uradili smo pilot projekat kako bi videli koliki je nivo podzemnih voda pošto je crkva izgrađena na izvoru. Vlaga se prenela na zidove i najpre moramo da isušimo zidove i rešimo se vlage, a nakon toga  i da se uradi freskopisanje. Crkva je mala, ne zahteva velike troškove i  na nama je da je uredimo -rekao je otac Boban Petrović.

U crkvenom kalendaru Sveta mučenica Marina jedan je od najpoštovanijih ženskih praznika.Veruje se da je grmljavina na Ognjenu Mariju loš znak. To može da znači da je pred nama teška i sušna godina, a stariji tvrde da grmljavina ukazuje na bolest i siromaštvo. Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine „gori nebo i zemlja“, ne rade nikakvi poslovi, kako u kući, tako i u polju. Takođe se veruje da se na Ognjenu Mariju ne valja kupati u „velikim vodama“, jer su brojni slučajevi utapanja baš na ovaj dan.

A.Đ.

kisna-kanalizacija

Zbog etažiranja vodovodne cevi u ulici Vojina Zirojevića, u okviru izgradnje atmosferske kanalizacije, bez vode će od 8 do 12 časova sutra, 31. jula, biti potrošači u pomenutoj ulici od ugla Sterije Popovića do ugla Ivana Jakšića.

Mole se potrošači da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Iz JP “Kikinda” zahvaljuju na strpljenju i razumevanju.

bebi-paketi-(5)

Tadija je jedan od najmlađih Kikinđana, ima četiri meseca i danas je došao sa mamom Draganom i tatom Nenadom Pecarski po svoj poklon od Grada.

– I starija ćerka, Darija, dobila je ovaj paket i još uvek koristi svoju stolicu, kada jede, crta ili se igra – kaže mama Dragana.

Pored multifunkcionalne stolice, svaka beba dobila je i torbu, peškir, podlogu za povijanje i radosnicu. Svečana dodela poklona lokalne samouprave novim žiteljima grada upriličena je danas u svečanoj sali Gradske kuće za bebe rođene od aprila do juna, ukupno njih 90.

Čestitke roditeljima uputio je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Najlepše je podizati decu i izvesti ih na pravi put. Sve što radimo i u gradu i u državi jeste zbog njih. Nadam se da će vam pomoći naša podrška i ovaj skromni poklon. Grad će vam uvek biti na raspolaganju i sve ćemo učiniti da ovi mališani imaju lepu budućnost u našem gradu – rekao je Lukač.

Podela bebi-paketa jedna je od najlepših mera koje Grad sprovodi već dugi niz godina, ukazala je Melita Gombar, članica Gradskog veća za za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Roditeljstvo je danas pred brojnim izazovima i Grad, širokim spektrom mera socijalne i dečije zaštite, nastoji da, na sveobuhvatan način, pruži podršku i pomoć roditeljima, u vidu direktne novčane pomoći za rođenje prvog i drugog deteta i pomoći nezaposlenim porodiljama, kao i novim merama, kakve su Škola roditeljstva i Savetovalište za brak i porodicu – rekla je Melita Gombar.

Roditeljima je uputila čestitke i poželela istrajnost u novoj ulozi, a deci lepo i srećno detinjstvo.

S. V. O.

Ognjena Marija

Sveta Velikomučenica Marina rođena je krajem trećeg veka, tokom vladavine cara Dioklecijana u Južnoj Anadoliji, u Antiohiji. Kada je imala 12 godina otac je izbacuje iz kuće jer se zavetovala da se nikada neće udati, i tada počinju njene muke jer je primila hrišćansku veru. Carski namesnik Olimpije zaljubljuje se u nju, Marija ga odbija i on naređuje njeno brutalno mučenje. Kako niko nije mogao slomiti njenu jaku veru, sa 16 godina biva pogubljena.

Ruka ove svetiteljke nalazi se u svetogorskom manastiru Vatopedu, a neke njene čudotvorne i svete mošti se čuvaju u manastiru Svete Marine u Albaniji, na planini Longa iznad Ohridskog jezera. Njih posećuju i poštuju ne samo hrišćani, već i muslimani.

U tradiciji Sveta Marina je predstavljena kao sestra Svetog Ilije, čiji se dan proslavlja 2. avgusta. Prema predanju, ona od brata krije kada je njegov praznik da se on ne bi od sreće i slavlja zaboravio i gromovima uništio ceo svet. Ali i Marija pali i kažnjava ognjem, po čemu je i dobila naziv Ognjena.

Danas se zato ništa ne radi, ni u kući, ni u polju. U narodu je poznata zabrana “ni konac u iglu udenuti”. Ako se ovo ne ispoštuje, veruje se da će se tako svetiteljka uvrediti, pa će poslati vatru i gromove. Postoji poslovica koja kaže: “Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u letinu!”

Svetiteljka se i u istočnom i u zapadnom slikarstvu predstavlja sa krstom i palmom, simbolom mučeništva u rukama, sa zmajem pod nogama i često sa kućama u plamenu u njenoj pozadini.

U nekim krajevima se veruje da ono što se desi na Ognjenu Mariju ne sme da se prekine, pa tako, ako plane vatra, ne sme da se ugasi.

Veruje se, takođe, da je grmljavina na Ognjenu Mariju loš znak. To može da znači da je pred nama teška i sušna godina, a stariji tvrde da grmljavina ukazuje na bolest i siromaštvo.

Takođe se veruje da se na Ognjenu Mariju ne valja kupati u “velikim vodama”, jer su brojni slučajevi utapanja baš na ovaj dan.

Daanas je slava Crkve na Vodicama. Sveta arhijerejska liturgija počinje u 9 sati.

Don`t copy text!