јануар 25, 2026

Dan: 1. jul 2023.

stoni tenis 1

Rusko Selo domaćin je  prvog  Memorijalnog stonoteniskog turnira „Rusko Selo-Memorijal Kabok Imre“. Turnir je priređen u čast preminulog  dugogodišnjeg predsednika MZ Rusko Selo i člana Gradskog veća Imra Kaboka koji je jedan od osnivača stonoteniskog kluba „Čarnojević“.

-Osim inicijative za osnivanje kluba, Imre Kabok pomagao nam je sve ove godine. Posebno mu je važan bio rad sa decom. Imamo četrdesetak dece, registrovanih igrača, četiri godine bili smo u prvoj ligi, a dve igračice su i deo reprezentacije. Postižemo značajne i zapažene rezultate, a kako mnogo dugujemo Imru Kaboku odlučili smo se da organizujemo turnir u njegovu čast – rekao je Igor Radić, predsednik i trener u Stonoteniskom klubu „Čarnojević“.

Turnir, kom su prisustvovali Kabokovi supruga i sin, otvorio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Imre Kabok bio je moj prijatelj i saradnik. Uvek se borio za svoje  selo, pomagao je svima, imao je viziju kako treba da funkcionišu mesne zajednice, kao i na koji način razvijati poljoprivredu u gradu – kazao je Lukač – Borio se za svoje selo i svoje Ruskoselce. Siguran sam da će ovaj turnir postati prepoznatljiv u narednim godinama i imati još više učesnika.

Prvom Memorijalnom turniru prisustvovali su i  Dragan Pecarski, član Gradskog veća i Šandor Talpai, pomoćnik gradonačelnika.

-Imre Kabok puno toga uradio je za Kikindu i Rusko Selo. Stonotenseri kluba „Čarnojević“ imaju zavidne rezultate iza kojih stoji rad i trud. Ogroman je uspeh, u maloj sredini, napraviti ovakav klub – napomenu je Dragan Pecarski.

Na sportskom takmičenju, u fiskulturnoj sali OŠ „Gligorije Popov“,  učestvuje stotinak takmičara  svih uzrasnih kategorija iz Zrenjanina, Ečke, Subotice i Novog Sada.

 

 

zetva sajan 1

Čuvari tradicije okupili su se i ove godine u ručnoj kosidbi žita sa željom da neguju veštinu baratanja kosom, na način kako se ranije skidala pšenica na rodnim vojvođanskim njivama. U organizaciji KUD-a “ Adi Endre” i MZ Sajan održane su 26. Severnobanatske žetelačke svečanosti. Učestvovalo je šest ekipa, a cilj manifestacije je da se očuva tradicija ručne kosidbe hlebnog zrna. Do parcele sa žitom kosci su stigli u povorci.

Najstariji kosac bio je 86-godišnji Ferenc Hereši iz Sente. Ispričao nam je kako je to nekada bilo.

-Nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Žito je vezivano u snopove koje su vukli konji na kolima. Postojala je samo mašina koja od klasja odvaja seme. Za kosce je najvažniji bio dobar alat, kosa, koja je morala da bude oštra – istakao je Ferenc Hereši

Sa ekipom iz Sente bio je i najmlađi kosac 13-godišnji Krištof Sabo. Lajko Maćaš iz Ade deo je sajanskih žetelačkih svečanosti od samog početka. Ovakva okupljanja, kaže, vraćaju ga u prošlost , u lepša vremena.

-U njivu sam prvi put ušao sa pet, šest godina. Moj zadatak bio je da vezujem snopove žita, nosili smo vodu koscima i bili smo od koristi. Pre nego što je došla mehanizacija, kosilo se pola jutra na dan, tolika je bila norma – priseća se Lajko Maćaš.

Među ekipama su bili žeteoci iz: Mađarske, Crne Bare, Sente , Ade. Domaćini iz Sajana imali su dve ekipe koje su se prvi put oprobale u ručnom košenju žita. Ričard Fekete (19) predvodio je ekipu srednjoškolaca.

-Moji roditelji učestvovali su dugo godina u ovoj manifestaciji i kao mali dolazio sam sa njima. Oduvek sam želeo da se oprobam u košenju žita kao nekada i zajedno sa tri drugara, takođe srednjoškolaca, oformio sam ekipu kako bi i mi dali doprinos najstarijoj manifestaciji u selu – saznajemo od Ričarda Fekete.

Teško je zamisliti danas da se žetva obavlja kao pre mnogo godina.Nekada se ustajalo u četiri ujutro i kretalo na žetvu. Radilo se dok ne padne mrak, a za vreme ručka bilo je odmora od sat vremena. Da bi kosci imali snage da čitav dan rade, pripremao se žetelački fruštuk koji je i ove godine bio veoma sličan onom kada se hlebno zrno skidalo sa njiva ručno.

Najveću podršku manifestaciji pruža grad Kikinda,a ovom događaju prisustvovale su članice Gradskog Valentina Mickovski i Melita Gombar.

-Manifestacija čuva i neguje tradiciju i običaje. Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice – napomenula je Melita Gombar.

Mladi se priključuju manifestaciji i to je veoma važno jer će tako i dalje da traje, napomenula Šara Benjocki, predsednica KUD-a „Adi Endre“. Ne izostaje ni podrška Mesne zajednice čiji je cilj da ona bude još bolja i masovnija, rekao je Zoltan Tot, predsednik Saveta  MZ Sajan.

Deciji sabor

Dečije saborovanje u Hramu Svetih Kozme i Damjana održaće se ove godine 15 put. Od ponedeljka, 3. jula, svakog dana, od 9 do 12 sati, biće organizovani časovi veronauke i radionice, a od 17 do 19 sati sportske i druge aktivnosti.

Sa učesnicima Sabora radiće najbolji nastavnici, učitelji i umetnici iz Kikinde na radionicama: ikonopisanje i kaligrafija, kreativna likovna radionica, horska radionica, „Biljini magneti“, „Ruke u testu“, kao i u drugim umetničkim i sportskim aktivnostima.

Cena učešća na Saboru je 500 dinara, čime se delimično pokrivaju troškovi  materijala. Deca će moći da se pričeste na Ivanjdan 7. jula, kao i da učestvuju u završnoj priredbi koja će s održati u subotu, 8. jula, saopšteno je iz Hrama.

Don`t copy text!