April 17, 2026

Day: June 15, 2023

Peenzioneri izlet 1

Sindikalna organizacija penzionera upriličila je za svoje članove jednodnevni izlet. Pedesetak penzionera posetilo je Banju Vrdnik, Manastir Ravanicu, Sremske Karlovce – Bogosloviju, Gimnaziju i Stražilovo.

– Putovanje smo organizovali u saradnji sa “Prometej turs”-om. Imali smo lep dan i mnogo lepih doživljaja, a putnici su ekskurziju prepričavali u superlativu – kaže organizator putovanja, potpredsednik Sindikalne organizacije penzionera, Radovan Subin. – Po povoljnim cenama u  septembru ćemo organizovati letovanje u Igalu, a u oktobru ćemo ići u Topolu, na branje grožđa i na Oplenac.

Radovan Subin, Kosana Bačkuljin, predsednica Aktiva žena Pokrajinskog odbora PUPS-a i jerej Živan Vasić, starešina hrama u Nakovu

Sindikalna organizacija brine o svojim članovima, napominje Subin i dodaje da je ogrev za narednu zimu već isporučen. Prostorije ovog sindikata nalaze se u Nemanjinoj 1, u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“ i otvorene su utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati.

Stefan 3

Stefan Ostojić, naš sugrađanin, glumac, jedni je pozorišni klovn u Srbiji i upravo se vratio sa mini-evropske turneje. Putovao je sa svojim „Lalom“, monodramom koju je napravio u saradnji sa čuvenom rediteljkom Li Delong.

U međuvremenu, Ostojić je igrao u Domu kulture „Studentski grad“ u Beogradu, u Kraljevu, u Srpskom narodnom pozorištu i u Pozorištu mladih u Novom Sadu. Od premijere koja je održana septembra prošle godine, Ostojić je kao Lala na scenu stao tačno 34 puta, računajući i nastupe u kikindskim selima na biciklističkoj turneji. Isto toliko puta poslao je poruku ljubavi i tolerancije koju su svi razumeli i prihvatili.

„Kikindski portal“: Posle igranja u kikindskim selima, gradovima u Srbiji, gostovanja na Azorskim ostrvima, Osijeku i u Pragu, smešila se evropska turneja. Ipak, nije sve proteklo po planu.

Stefan Ostojić: Da, prvo je trebalo da odem u Veliku Britaniju, u Brajton, na značajan svetski pozorišni festival „Brajton frindž“, na koji sam bio pozvan. Međutim, nisam dobio vizu. Zatim sam, kao što je i bilo planirano, nastupio na „Zagrebačkom klovnovskom festivalu“ na kojem su, takođe, bili glumci iz više evropskih zemalja. Posle toga sam otputovao u Švedsku u kojoj sam bio dve i po nedelje. U sklopu projekta „Strejndž spejsis“ u kojem je bio i „Teatar Teatron“ iz kojeg su me pozvali da učestvujem, igrao sam četiri puta: u Stokholmu, Malmeu i u malom mestu na krajnjem severu Švedske, u Moskoselu.

„Kikindski“: Da li su svuda razumeli Lalinu priču?

Ostojić: „Lalu“ razumeju gde god da odem, svuda je publika jako lepo prima.  Zanimljivo je da ljudi i posle predstave pričaju o tome. Recimo, kada vide neki par na ulici, kažu „Evo Lala i Sosa“. Ako se neko pravi važan, kažu „On je Baja“. Likovi nastavljaju da postoje kao arhetipovi i u njihovom društvu, što mi je posebno drago. Lalu doživljavaju kao zabavnog, prate priču i reaguju. U Švedskoj su na seminarima bili i umetnici iz drugih zemalja; bilo je Italijana, Nemaca, Austrijanaca. Jedna devojka iz Albanije se rasplakala u toku predstave. Vrlo često se događa da neko u publici poznaje neki par koji ima sličnu sudbinu kao moji Lala i Sosa. Igrao sam za mnogo stranaca, samo dva puta za Šveđane. Tamo su mnogo emotivije prihvatali predstavu, mnogi su se bili i rastužili. U Švedskoj se i deci dozvoljava više slobode, trčali su po sceni u toku predstave, a na jednom izvođenju dečak je osetio potrebu da bude sa mnom, seo je na sredinu scene i ja sam igrao oko njega. Posle predstave publika ima priliku da postavlja pitanja. Pitali su me o procesu, da li mi je naporno. Jedna devojčica se javila i tražila da još jednom odigram predstavu. Zanimljivo je da ljudi tamo prilaze glumcu i odaju mu priznanje za njegov rad, kod nas obično pričaju o tome kako su se proveli na predstavi. Ne navijam ni za jedno, samo primećujem. Švedska je veoma uređena, imaju razrađene sisteme za bavljenje umetnošću i, koliko sam video, u njoj je mnogo je lakše živeti od umetnosti i postići nešto, nego na drugim mestima.

„Kikindski“: Kako je bilo na Klovnovskom festivalu u Zagrebu?

Ostojić: To je jedini festival te vrste na Balkanu. Bilo je i tamo dosta stranaca, i među kolegama i u publici. Sreli smo se svi mi koji se bavimo ovom vrstom teatra i bilo je divno. Gledali smo mnogo načina klovnovskog igranja, od  „slepstika“, čiji su predstavnici Čarli Čaplin i Baster Kiton, do akrobatskih klovnovskih nastupa. Završili smo master-klas poznatog američkog klovna Džona Tauzena. Učestvovao sam na okruglom stolu na temu „Gde je danas klovnovski teatar na prostoru eks-Jugoslavije“. Bilo je jako zanimljivo i lepo; u Hrvatskoj Lalu već poznaju i mnogo su ga voleli. Tamo je bila i rediteljka Li Delong, veoma je zadovoljna kako se razvija predstava. U Zagrebu sam dobio i prvu pozorišnu kritiku i baš sam zadovoljan.

„Kikindski“: Šta Lala sada planira (šta je sada smislio)?

Ostojić: „Lala“ se vraća biciklističkoj turneji jer se zalažem za decentralizaciju kulture. Želim da ljudi gledaju pozorište tamo gde pozorište retko ili nikada ne dolazi. Biciklom ću otići u najmanje selo u Srbiji, u Muškovinu kod Prijepolja. Zatim imam zakazana gostovanja u Mađarskoj i u Bosni i još neke festivale u inostranstvu na koje mislim da ću otići. Jako se radujem igranju u Mađarskoj jer sam u Portugaliji imao deo publike iz te zemlje i vrlo su emotivno reagovali na „Lalu“. Voleo bih i da ponovo igram u Kikindi.

Dok se sve želje ne ostvare, „Lala“ svoju priču o ljudima s našeg podneblja, o toleranciji, razumevanju i poštovanju, pre svega ljubavi, nastavlja da širi po meridijanima. I poručuje – kad ste pred izborom, birajte ljubav.

milenko-jovanov-za-tekst

Šef poslaničke grupe SNS u Skupštini Srbije Milenko Jovanov kritikovao je deo opozicije koji je tražio sednicu parlamenta, a potom nije mogao da obezbedi dovoljan broj poslanika koji bi prisustvovali raspravi.

84 poslanika je tražilo sednicu, 61 poslanik tražio smenu Gašića, 43 poslanika nije došlo na sednicu. Ni prisustvo 30 poslanika vladajuće koalicije nije im nilo dovoljno. Neodgovornost opozicije je zapanjujuća – napisao je Jovanov.

Podsetimo, predsednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić odložio je sednicu parlamenta na kojoj je trebalo da se raspravlja o predlogu za glasanje o nepoverenju ministru unutrašnjih poslova Bratislavu Gašiću zbog nedostatka kvoruma. Poslanici dela opozicije koji su tražili da se održi sednica na kojoj će se raspravljati o smeni ministra Gašića nisu mogli da dođu u broju dovoljnom za rad parlamenta.

(Politika)

Gradonačelnik pozdravio reprezentativke

Gradonačelnik Nikola Lukač posetio je danas trening pionirske odbojkaške selekcije Srbije i pozdravio stručni štab i naše reprezentativke koje se u kikindskom „Jezeru” pripremaju za Balkanijadu i Prvenstvo Evrope, napomenuvši da su sve naše državne izabrane ekipe dobrodošle u Kikindu i izrazivši nadu da u našem gradu postoje idealni uslovi za spremanje pred značajna nadmetanja. Nemanja Zekić, selektor sastava kojeg čine devojčice rođene 2007. godine i mlađe, potvrdio je Lukačeve reči i nadanja.

– Sve teče prema zamislima, uslovi su odlični, sjajni ste domaćini, nemamo reči da izrazimo s koliko smo gostoprimstva obasuti. Usredsređeni smo na naredni mesec i dva velika nadmetanja, a oba će biti održana u Vrnjačkoj Banji. Svi se nadamo i da će tada devojke biti uspešne pa da onda zaključimo i da nam je Kikinda, kao mesto priprema, bila talična – naglasio je Zekić.

Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, dodala je:

– Mi iz Sportskog saveza uvek smo tu da podržimo ovakve sportske aktivnosti. U interesu nam je da reprezentativne ekipe dolaze u Kikindu, pogotovo nam je značajno da su tu ove mlade odbojkašice najbolje u Srbiji, jer u našem gradu ima mnogo devojčica koje treniraju odbojku i sada u „Jezeru” mogu da se uvere kako to sve izgleda u reprezentaciji.

Gradski većnik Dragan Pecarski, koji inače radi baš u kikindskoj ženskoj odbojci, zaključio je:

– Postoji saradnja gradske uprave i Odbojkaškog saveza Srbije od akcije „Moj prvi smeč”, a ove, prve pripreme neke ženske odbojkaške selekcije Srbije u našem gradu, nastavak su svega. Biće toga još, naravno, i tokom ove godine, a i u budućnosti, na sveopšte zadovoljstvo i na korist odbojkaškog sporta i u našem gradu i u celoj državi.

Bozidar Plazinic

“Vrlo malo svetlosti” je najnovija serija slikara Božidara Plazinića koju čine četiri ciklusa crteža na novinskom papiru, nastalih za vreme izolacije zbog pandemije.

Božidar Plazinić rođen je u Guberevcima (Lučani). Od 2001.godine ima status istaknutog umetnika. Njegova dela nalaze se u svim značajnijim galerijama i muzejima na prostoru bivše Jugoslavije. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada.

Izložba pod nazivom „Vrlo malo svetlosti“ biće otvorena u petak, 16. juna, u Galeriji „Tera“, u 20 sati.

Sencanin

Petar Terzić, istraživač senćanske istorije, predstaviće svoju knjigu “Teodor Pl. Branovački Senćanin” u Kikindi.

Ovaj zavičajni istoričar dobitnik je gradskog odličja Sente, „pro urbe“. Zanimljivo je da je dobijeni novac uložio u izradu metalne ograde koja je postavljena oko groba majke Stevana Sremca.

Književno veče Petra Terzića održaće se u Galeriji Kulturnog centra u petak, 16. juna, od 19 sati.

Stub cele priče bio je Milenko Jovanov

Sjajna sezona, protkana klupskim rekordima, gledajući naravno noviju istoriju u rangovima ispod saveznih, ostala je za OFK Kikindom, a sve s autorskim potpisom trenera Jevte Jarčevića. Kao sportski brend severnog Banata, klub s Gradskog stadiona imao je obavezu da u pokrajinskom rangu pleni pažnju, a samim time i da istakne želju za ekspresnim povratkom u društvo srpskoligaša, napominje stručnjak, koji, i pored uspeha, najavljuje rastanak s klubom.

– Iako uprava kluba nije postavila imperativ plasmana u Srpsku ligu, jasno nam je bilo da to jeste ambicija i mi iz stručnog štaba, a naročito igrači, učinili su sve za konačan uspeh. Uprava je dala dve osnovne instrukcije: da u ekipi bude mnogo mladih igrača i da se svaki bod zasluži i izbori isključivo na terenu. To je na kraju i bio najjači utisak sezone. Pošteno smo, samostalno bez trunke bilo kakve vrste pomoći i dominantno osvojili titulu – kaže Jarčević.

U OFK Kikindi jasno je postavljena hijerahija, ali Jarčević, ipak, kao najbitniju, ističe jednu činjenicu.

– Stub cele priče bio je narodni poslanik Milenko Jovanov. Zbog njega sam i došao pre 15 meseci da pomognem klubu da se vrati u Srpsku ligu i tako sam se opet našao u trenerskim vodama. Ne samo što Jovanov ima najbolje namere, već se i razume u fudbal. Prostora za napredak, naravno, uvek ima i nadam se da ćemo svi zajedno uživati u igri OFK Kikinde u narednoj sezoni Srpske lige. Mnogo sam se potrošio i potreban mi je predah, ali ću, koliko mi vreme bude dozvoljavalo, pratiti ekipu i biti veran navijač. Već sada, mnoštvo mladih igrača iz beogradskih klubova, raspituju se kako je u OFK Kikindi. Kažem im da je klub stabilan i može biti dobra odskočna daska za potpunu afirmaciju.

Paralelno s trenerskim poslom, bio je Jarčević angažovan i u menadžerskim vodama.

– Sada ću se u potpunosti posvetiti tom svom primarnom poslu, angažovan sam u jednoj rumunskoj agenciji, skauting i menadžerski poslovi, biće mi prioriteti, iako imam i trenerskih ponuda pa je moguće da preuzmem jednu ekipu koja ima prednost u odnosu na sve ostale i odluku ću doneti narednih dana. Na kraju, zahvaljujem se OFK Kikindi kao klubu, a posebno igračima i malobrojnim navijačima na sjajnoj saradnji. Bilo je uspona i padova, ali živeli smo kao porodica tokom minulih 15 meseci i ovaj period života ostaće mi zauvek u lepom sećanju, pogotovo što je i takmičarski cilj ispunjen – zaključuje Jarčević.

ĐUKIĆ: Složni u svlačionici

Kapiten Nebojša Đukić kaže da ekipa, koju je na terenu predvodio, nije bežala od odgovornosti ni pre početka borbi za bodovi.

– Odmah smo u izjavama na startu, rekli da se vraćamo u Srpsku ligu. Imali smo podršku uprave, a stručni štab ulivao nam je sigurnost da ćemo uspeti. Bili smo složni, problem nismo imali u svlačionici, a impresivan način na koji smo ušli u ligu, za posebnu je priču – rezimira Đukić.

VUKOBRAT: Temelji su bili dobri

Sportski direktor Marko Vukobrat veli da je letos postavljen dobar temelj.

– Nakon ispadanja iz Srpske lige oformili smo tim kojeg je činilo 90 odsto igrača iz Kikinde. To je već bio dobar temelj. Ekipa je bila mlada i bez pritiska da se mora vratiti u viši rang, ali glad za pobedom bila je vidljiva u svakoj utakmici. Organizacija je bila najbolja moguća, stručni štab i igrači na najvišem nivou i zasluženo smo opet tu gde jesmo. Naravno, velika je razlika između Srpske i Vojvođanske lige, svesni smo toga i moramo unaprediti svaki segment u klubu. U tom slučaju imaćemo i mirnu i stabilnu sezonu u srpskoligaškom rangu – jasan je Vukobrat.