кикинда

tehnicka-saobracaj-(3)

Učenice trećeg razreda Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, na smeru tehničar drumskog saobraćaja, Sanja Đilas i Ana Brstina ostvarile su značajan uspeh na 30. Republičkom takmičenju učenika srednjih saobraćajnih škola, održanom u Zemunu.

Mlade Ruskoselke nadmetale su se u disciplini „saobraćaj i transport“,  i u ekipnoj konkurenciji osvojile su treće mesto i bronzanu medalju za svoju školu. U pojedinačnoj konkurenciji  Sanja Đilas osvojila je treće, a Ana Brstina bila je osma.

I prošle godine pomenute učenice bile su na istom takmičenju u Užicu, a ova disciplina uvedena je pre dve godine, saznajemo od profesora Nebojše Popovića koji ih je zajedno sa kolegama Milanom Ivetićem, Zavišom Lučićem i Sašom Stojšinim, spremao za nadmetanje.

-Uspeh je još već s obzirom na to da naša škola u proteklih 20 godina nije imala učenike na takmičenju iz oblasti saobraćaja. Mi smo prezadovoljni koliko su znanja pokazale Sanja i Ana. Dobre su učenice i znali smo da će sigurno biti među pobednicima. Pitanje je koliko dugo ćemo ponovo imati đake koji će se ovako posvetiti. Priprema je trajala tri meseca i obe su pokazale zavidno znanje i volju – rekao je Nebojša Popović.

Takmičenje je trajalo dva dana i sastojalo se iz teorijskog i praktičnog dela.

-Prvog dana je bila teorija koja se sastoji od 500 pitanja iz različitih oblasti saobraćaja, uključujući drumski, železnički, vazdušni. Bilo je 50 pitanja i obe učenice su odgovorile bez greške i osvojile maksimalan broj bodova. Drugog dana je bio praktičan deo u okviru kog učenici izvlače tovarni list, spisak određene robe, na osnovu kojeg moraju pravilno, na odgovarajući način, da sortiraju i slože kutije različite veličine na dve palete – dodao je naš sagovornik.

Inače u odeljenju III6, tehničar drumskog saobraćaja ima čak 20 učenica i svega šest učenika.

A.Đ.

367bf928-93ea-4602-b65b-0a56fff44c2a

Festival toplovazdušnih balona biće održan od 29. maja do 1. juna na Starom jezeru. Već prve večeri, u četvrtak, planiran je takozvani night glow. To praktično znači da će baloni biti podignuti i da će biti upaljeni gorionici, što će označiti i početak trećeg festivala.

-Letovi su planirani u ranim jutarnjim i kasnim poslepodnevnim satima 30. i 31. maja – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije grada Jasmina Milankov. – Nedelju prepodne ostavili smo kao rezervni termin u slučaju da vremenske prilike ne dozvole letenje. Poučeni iskustvom iz prošle godine i ove ćemo organizovati lifitng za decu uzrasta od 7 do 14 godina. Oni će moći da budu u balonu zajedno sa pilotom, koji će biti pričvršćen na zemlji i sa visine od 30 do 40 metara moći će da pogledaju grad iz druge perspektive.

Svake godine sve veće je interesovanje građana koji žele da lete balonom. Mesta će sigurno imati mladi i uspešni sportisti i to karatisti, džudisti, plivači i teniseri koji su ostvarili odlične rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima.

-Sportisti, kojima poklanjamo letenje, moći će da budu u balonima u jutarnjim satima, a u poslepodnevnim časovima isto iskustvo imaće i sugrađani. Na štandu Turističke organizacije svako će moći da uzme broj. Drugi deo kupona biće kod pilota balona koji će izvlačenjem brojeva odrediti ko će se provozati sa njim – pojasnila je naša sagovornica.

Promocija festivala organizovana je i u Rumuniji.

-S obzirom na to da smo prošle godine imali posetioce iz susedne zemlje, ove godine upotpunili smo informaciju o tome šta se i kada dešava. Sve navedeno je uvek pod znakom pitanja jer su vremenski uslovi ti koji će odrediti tok događaja festivala. Nadamo se da nećemo imati kiše i da će vetar biti takav da će baloni moći da polete. Informacije o letenju biće dostupne i ažurirane preko društvenih mreža – dodaje naša sagovornica.

Događaj prati i takmičenje posada.

-Ove godine očekujemo 12 posada iz Rumunije, Mađarske, Slovenije i Srbije. Tokom festivala biće održan i kup Srbije u baloniranju, što neće uticati na letenje– napomenula je Jasmina Milankov.

U okviru festivala biće organizovani i dodatni sadržaji. Pokrovitelj ovogodišnje manifestacije je Pokrajinska vlada, preko Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam.

A.Đ.

radovi-vocnjak)

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu raspisao je konkurs o dodeli sredstava za sufinansiranje investicija u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava za nabavku novih mašina i opreme za unapređenje primarne proizvodnje biljnih kultura u AP Vojvodini u 2025. godini

Konkurs se raspisuje u cilju stabilnosti dohotka poljoprivrednih gazdinstava, povećanja proizvodnje, poboljšanja produktivnosti i kvaliteta proizvoda, smanjenja troškova proizvodnje, unapređenja tehničko-tehnološke opremljenosti; održivog upravljanja resursima i zaštite životne sredine; rasta konkurentnosti uz prilagođavanje zahtevima domaćeg i inostranog tržišta i usklađivanja sa pravilima Unije, njenim standardima, politikama i praksama.

Sredstava se dodeljuju za sufinansiranje nabavke: mehanizacije u sektoru voće, grožđe i hmelj i opreme za zaštitu od vremenskih nepogoda i elemenata potrebnih za podizanje proizvodnih zasada voća, vinove loze i hmelja, konstrukcija i opreme za biljnu proizvodnju u zaštićenom prostoru i opreme – linija u sektoru voće, grožđe, povrće i nabavku priključne mehanizacije u sektoru povrće i ostali  usevi.

Konkurs je otvoren do 13. juna.

kck-40-godina-(1)

Kulturni centar, nekadašnji Dom omladine i pionira „Mladost“, otvoren je 25. maja 1985. godine. Značajan jubilej u ovoj ustanovi obeležen je mnogobrojnim aktivnostima, a kruna je bila svečana akademija „40 godina mladosti, ljubavi i kulture“.

-Kako su se vremena menjala, menjao se i naziv same ustanove, ali osnovna delatnost, proizvodnja programa za različiti uzraste, nije se menjala. Dom omladine postao je Kulturni centar Kikinda 2009. godine – istakao je v.d. direktor Marko Markovljev. – Naša ustanova prepoznata je po velikom broju programa. Mi nemamo specifičnu delatnost, kakvu imaju ostale ustanove kulture, jer je naša misija da stvaramo programe koji će spojiti sve kulturne delatnosti kojim će naši sugrađani imati veću, lepšu i ispunjeniju dušu.

Ovih dana završena je i rekonstrukcija zgrade u koju su prvi put uložena značajna sredstva od samog osnivanja.

-U protekle četiri godine uz pomoć lokalne samouprave, ali i na raznim konkursima, uspeli smo da obezbedimo sredstva za adaptaciju objekta. Zgrada Kulturnog centra treća je najstarija na Gradskom trgu i i uloženo je mnogo. Najviše novca bilo je opredeljeno za rekonstrukciju krova, dok smo od početka godine radili na rekonstrukciji unutrašnjosti. Nadam se da ćemo uspeti u nameri da rekonstruišemo fasadu objekta, što je i najskuplja stavka – dodao je Markovljev.

Obeležavanju značajnog jubileja prisustvovali su sugrađani, kao i predstavnici grada, na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom.

-Za ovih 40 godina značajan broj generacija prošao je kroz nekadašnji Dom omladine, a današnji Kulturni centar. Ova ustanova iznedrila je veliki broj talentovane dece i mladih, a uvek je vrata otvarala i za umetnike koji su dali svoj pečat i doprinos u stvaranju programa – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Kulturni centar slavi 40. rođendan i to je čitav jedan radni vek tokom kog je uloženo puno rada, truda, ljubavi u kreiranje sadržaja i programa po kojima je prepoznat. Zahvaljujući pomoći Ministarstva kulture unutrašnjost zgrada ima izgled kakav zaslužuje. U pregovorima smo sa pomenutim Ministarstvom da zajednički uđemo u projekat uređenja dvorišta.

Svečanu akademiju pratio je  koncert horova „Atendite“ i „Kikindijanci“.

VITEZ KULTURNOG CENTRA

Povodom četrdesetogodišnjice dodeljene su plakete „Vitez Kulturnog centra“. Dobili su ih Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ , Ljiljana Bogosavljev koja vodi kreativnu radionicu „Čarolija mašte“, Ingrida Vojvodić iz Baletske škole, dr Biljana Jeremić, dirigentkinja hora „Atendite“ i Branislav Ugrinov, novinar.

 

RADIONICE

Svečanoj akademiji prethodile su radionice na Gradskom trgu . Sugrađani su mogli da se upoznaju sa kreativnošću „Čarolije mašte“, kao i kako funkcionišu likovna „Stvaram ono što sanjam“ i mala likovna kolonija  „Slikari Kikinde“.

I učenici Baletske škole održali su javni čas.

A.Đ.

 

RADOVI-TOPLANA-NIS-(1)

Javno preduzeće „Toplana“, na Trgu srpskih dobrovoljaca, ispred broja 43, započelo je zamenu toplovoda. Pored ovog posla,  uradiće se i priključak za NIS-ovu zgradu i objekat na broju 43 .

-Tokom grejne sezone utvrđeno je da je pomenuta trasa kritična jer je na ovoj lokaciji bilo tri havarije – saznajemo od v.d. diretora „Toplane“ Dušana Marjanovića – Kako su velike šanse da će i tokom naredne zime biti problema na ovoj deonici, rešili smo da zamenimo toplovod do podstanice. U ranijem periodu na ovoj deonici zamenjen je magistralni vod.

Mašinski deo radova biće završen do kraja nedelje.

-Nakon togla slede građevinski radovi, koji će zavisti od vremenskih uslova. Toplovod se menja iz sopstvenih sredstava i potrudićemo se da do kraja grejne sezone saniramo one najkritičnije tačke u gradu – precizirao je Marjanović.

A.Đ.

noc-gimnazije-(1)-(1)

U četiri srednje škole u Kikindi uveliko traju pripreme za upis u školsku 2025/2026. godinu. U školama ima mesta za sve male maturante sa teritorije grada, a od naredne školske godine svako odeljenje imaće maksimalno 28 učenika.

Ekonomsko – trgovinska škola naredne godine upisaće četiri odeljenja sa pet obrazovnih profila.

-Pravno -poslovni obrazovni profil je novi četvorogodišnji smer u našoj školi. Učenici koji se odluče za njega dobiće znanja iz pravne i ekonomske grupe predmeta te će po završetku školovanja moći da obavljaju pravne i ekonomske administrativne poslove. Na raspolaganju je i ekonomsko tehničar kao četvorogodišnji smer. Smer trgovac je trogodišnji i nalaziće se u kombinovanom odeljenju sa konobarima tako da će ih biti po 14. Trogodišnji i veoma tražen tražen obrazovni profil su kuvari – saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Kompanija „PS“ dobila je akreditaciju od Ministarstva i u ovoj radnji biće dualno obrazovanje. Dva učenika sa smera trgovac biće uključena u ovaj način sticanja znanja.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“, kako ističe direktor Milorad Karanović upisaće pet odeljenja, što je jedno više u odnosu na tekuću školsku godinu.

-Novina u narednoj školskoj godini je smer zdravstveni negovatelj koji traje tri godine i u području je rada medicine. Cilj je da imamo školovane negovatelje za kojima postoji potreba jer je uočeno da ima dosta kvalifikacija baš za ovo zanimanje. Na četvorogodišnjim obrazovnim profilima u sledećoj školskoj godini upisujemo zanimanja medicinski sestra tehničar, arhitektonskog i tehničar i tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Operater u prehrambenoj industriji je trogodišnji, kao i pekar i oni će biti u jednom kombinovanom odeljenju– rekao je Karanović.

Tehnička škola u Kikindi po tradiciji upisuje najviše odeljenja. Direktorica Milanka Halilović napominje da će na raspolaganju biti sedam odeljenja, pet četvorogodišnjih i dva trogodišnja.

-U okviru područja rada elektrotehnika upisujemo tri četvorogodišnja profila: elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima i tehničar informacionih sistema. Četvorogodišnji smer je i tehničar  drumskog saobraćaja, a trogodišnji je vozač motornih vozila. U mašinstvu su na raspolaganju tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašina, kao četvorogodišnji smer. Trogodišnje kombinovano odeljenje je bravar zavarivač i operater mašinske obrade rezanjem  – kazala je Milanka Halilović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, kao i ranijih godina, biće četiri odeljenja rekla je direktorica Mirjana Dražić.

-Upisujemo po 56 učenika na društveno-jezikom i prirodno- matematičkom smeru. Interesovanje za upis u našu školu raste iz godine u godinu jer su srednjoškolci svesni da iz Gimnazije mogu da upišu koji god žele fakultet – objasnila je Mirjana Dražić.

PRAKTIČNO ZNANJE I ZARADA

Smer operater mašinske obrade rezanjem u Tehničkoj školi je kompletno po  dualnom obrazovanju. Učenike koji ga upišu očekuje praksa u „Grindeksu“ i „Mekaforu“. Od prve godine dobijaju stimulaciju od države u iznosu od 5.000 dinara mesečno, a od druge imaju i novčanu nadoknadu od kompanije u kojoj rade, u visini od 70 odsto minimalne cene rada, prema broju sati provedenih u firmi.

A.Đ.

 

 

 

fc9641a8-8fea-48bd-a516-3683453dc6a1

Treća nedelja maja u našoj zemlji posvećena je oralnoj higijeni. Tako je i ove godine i pod sloganom „Čuvam svoje zube, ponosim se osmehom“ obeležava se 35. Nedelja zdravlja usta i zuba. U dečijoj stomatološkoj službi svakoga dana skreće preventivnim radom skreće se pažnja nato koliko je važna oralna higijena, kaže dr Maja Vasić, stomatolog.

-Preventivni rad obuhvata tri segmenta. Prvi je rad u ordinaciji gde imamo mogućnost da motivišemo, obučimo i ukažemo deci i njihovim roditeljima o stanju zuba, da im pokažemo na koji način se pravilno peru zubi, da im ukažemo na smenu mlečnih i stalnih zuba. Tu smo za sva pitanja. U dečijoj ordinaciji u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ odnedavno imamo i znatno bolje uslove za rad. Pored nove stomatološke stolice imamo i intraoralnu kameru putem koje i pacijentu i roditelju prikažemo kakvo je stanje njihovih zuba i usta – navela je dr Vasić.

Drugi segment su redovni sistematski pregledi i rad u vrtićima i školama sa kojim postoji odlična saradnja.

-Treći segment su predavanja stomatologa u Školi za trudnice. Sa ovom školom imamo dugogodišnju saradnju i na našim predavanjima osvrćemo se na oralno zdravlje kako trudnice, tako i beba. Učimo buduće roditelje kako da održavaju higijenu usta i zuba, kada niču prvi zubi, kada je neophodna prva poseta stomatologu i koliko oralno zdravlje trudnice utiče na novorođenče – dodaje naša sagovornica.

Ova kampanja se tradicionalno realizuje od 1991. godine, kako bi se ukazalo na značaj oralnog zdravlja i mogućnosti prevencije bolesti usta i zuba. Oralno zdravlje je značajan pokazatelj opšteg zdravlja, blagostanja i kvaliteta života i  ne predstavlja samo zdravlje zuba, već i usne duplje uključujući i zdrav jezik, meko i tvrdo nepce, desni, usne.

-Preventivnim radom želimo da istaknemo da je uvek bolje sprečiti nego lečiti. Najveći uspeh, nas stomatologa, je da se zdrav zub ne pokvari. Kada lečimo karijes, vadimo zube to već ukazuje na oboljenje i naša želja je da do toga ni ne dođe. Istraživanje  rađeno u našoj zemlji pokazuje da 13,5 odsto dece između jedne i tri godine ima karijes na mlečnom zubu, a više od 50 procenata mališana u vrtićkom uzrastu ima karijes ili komplikaciju  – zaključila je dr Maja Vasić.

Bolesti usta i zuba mogu prouzrokovati bol, poremećaje funkcije žvakanja i govora, kao i psihološke probleme, te mogu dugoročno štetno uticati na ukupno zdravlje i blagostanje.

A.Đ.

mesec-matematike15

Naučni klub Centra za stručno usavršavanje (CSU) domaćin je događaja u okviru nacionalne manifestacije „Maj mesec matematike 2025 – M3“, koja će se održati od 26. do 30. maja. Ove godine moto je „Spojeni matematikom“, a programe organizuje Centar za promociju nauke u saradnji s Matematičkim institutom SANU.

Naučni klub CSU će ponuditi izložbe, radionice i interaktivne igre koje će omogućiti učesnicima svih uzrasta da istraže svet matematike iz novih uglova.

Izložba „Žene u STEM-u“ biće dostupna od 26. do 30. maja, od 8 do 20 časova. Postavka
ističe doprinos žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, predstavljajući istorijske i savremene ličnosti poput Hipatije i Ejde Lavlejs.

Program ESCAPE ROOM – „Tragači formule“, za starije od 14 godina, biće održan 28. maja, od 10 do 12 sati. Igra razvija logičko razmišljanje i timsku saradnju.

Radionice:
„Crtanje i pisanje pomoću matematike“ zakazana je za 27. maj, od 9 do 10 sati. Namenjena je učenicima od 1. do 4. razreda i kombinuje matematiku s vizuelnim umešnostima.

Istog dana, od 10 do 11 sati, održaće se radionica „Tablica množenja pomoću mikrobita“. Učenici od 3. do 5. razreda upoznaju se sa osnovama programiranja pomoću mikrobita i blok-naredbi. Realizatori radionica su Gordana Rackov i Arpad Pastor.

„Vitaminska matematika – brojanje do zdravlja“ na programu je 29. maja, od 15 do 16 i od 16 do 17, i 30. maja – od 9 do 11 sati. Radionica je za učenike prvog razreda i starije grupe vrtića i kombinuje učenje o vitaminima sa osnovnim matematičkim veštinama.

vssov-medjunarodna-koferencija-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, u saradnji sa Udruženjem za razvoj profesionalnih veština „PROVENS“ , bila je domaćin Međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Konstruktivistički pristup u razvoju kulturnih vrednosti i aktivnosti dece predškolskog uzrasta“. Cilj je da skup posluži kao platforma za povezivanje i podsticanje međusektorske saradnje između kulturnih i obrazovnih ustanova, kao i organizacija civilnog sektora, istakla je doktor nauka i profesor na kikindskoj Visokoj školi  Dragana Malešević.

-Želimo programe u kojima deca imaju aktivnu ulogu, istražuju, otkrivaju, koji zadovoljavaju interesovanja i potrebe najmlađih i u kojima su deca srećna. To je najsavremeniji pristup u radu sa decom. Ovo je prva konferencija koja je objedinila profesore koji obrazuju vaspitače na Visokoj školi, praktičare tačnije vaspitače i medicinske sestre, bibliotekare, kustose muzeja i sve koji su zainteresovani da se razviju zajednički programi ujedinjenim akcijama. I razvoj interkulturalnosti nam je važan tao da smo imali goste iz Mađarske koji su pokazali kako se deca, poreklom Srbi, obrazuju i kako se kod njih razvija kulturni identitet. Sa druge strane prikazali smo i kako se radi sa decom mađarske nacionalne manjine koja žive u Srbiji – navela je dr Dragana Malešević.

Prikazani su i primeri dobre prakse u Narodnom muzeju, Biblioteci i u Predškolskoj ustanovi, tako da su okupljenima govorili Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog i Kristina Drljić, direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

-Vaspitače, ali i naši studenti imali su priliku da steknu nova saznanja. Pored toga, upoznali su se i sa našim partnerima iz mesta Deska u Mađarskoj, sa kojima smo već organizovali tribine. Isto tako tu su nam bili i predstavnici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, tako da je ova konferencija dobila akreditaciju Pedagoškog zavoda Vojvodine – napomenula je Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV.

Konferencija je okupila bibliotekare, kustose muzeja i galerija, vaspitače, profesore i studente vaspitačkih škola, kao i predstavnike udruženja građana i stručnih udruženja aktivnih u oblasti kulture.  Očekivanja su da će u narednom periodu  biti osmišljeni kulturni programi usmereni na dečju inicijativu, kreativnost i njihovo aktivno učešće u sopstvenom učenju i razvoju kulturnog identiteta.

A.Đ.