дан ослобођења

akademija-prvi-sv-rat

Povodom obeležavanja 107 godina od oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i ulaska Srpske vojske u grad u Kulturnom centru organizovana je svečana akademija pod nazivom „Odlučujuće pobede srpske vojske 1918-te“.

General major Milorad Stupar, savetnik predsednika Srbije za vojna pitanja i predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca Srbije 1990-1999. okupljenima je predstavio istorijske činjenice o oslobađanju Vojvodine 1918. godine, kao i šta je prethodilo ujedinjenju Vojvodine sa Kraljevinom Srbije.

-Banat je oslobodila Moravska divizija, Bačku je oslobodila Dunavska divizija, a Srem Drinska divizija prve armije. Među vojnicima je bila i 21.000 srpskih dobrovoljaca iz Srema, Bačke, Banata, Bosne i Dalmacije koji su se predavali na ruskom frontu. U Rumuniji su formirane prva i druga dobrovoljačka jedinica koja se borila na strani Rumuna, pa u Dobrudži postoji i spomenik srpskom vojniku. Posle toga su ove jedinice prebačene na Solunski front koji je probijen 15. septembra 1918. godine srpskom vojskom. Srpska vojska, pored toga što je oslobodila Vojvodinu, omogućila je i da se ostvare politički zahtevi srpskog naroda da se ujedine. Opredeljenje je bilo pripajanje Srbiji.  – rekao je general major Stupar.

Stanje u južnoj Ugarskoj u to vreme predstavio je penzionisani pukovnik Sreten Egić.

Okupljene je pozdravio i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Dan oslobođenja Kikinde je izuzetno važan datum u našoj istoriji. Nijedan narod na kugli zemaljskoj nije dao toliki danak u krvi u borbi za slobodu. Naša dužnost, kao potomaka, je da se sećamo i da ne dozvolimo da se zaborave hrabrost i junaštvo naših predaka – dodao je Popeskov.

A.Đ.

oslobodjenje-prvi-sv-rat-(1)

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, položeni su venci na spomen kosturnicu na Železničkom groblju, na spomen ploču brigadiru Ristiću i na spomenik kralju Petru I Karađorđeviću. Dužnu poštu precima odali su predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija.

Već tokom večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem. Na spomen ploču čuvenom brigadiru venac su položili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Gradonačelnik  je rekao da je ovaj datum važan i zbog činjenice da je prvi put srpska vojska kročila u Kikindu.

-Pre 107 godina su ispunjeni snovi srpskog naroda sa ovog prostora da dočekaju srpsku vojsku i srpsku zastavu, da dožive oslobodioce. Od samog osnivanja Kikinde postojala je težnja Srba da se pripoje matici, a vodeći računa o sunarodnicima drugih nacionalnosti. Oslobođenjem je  i ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju na kojem su bili i naši preci – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Važno je čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote za slobodu, rekao je prvi čovek grada i dodao:

-Svi treba da budemo zajedno kada se obeležavaju važni datumi, bez obzira na političke razlike i mišljenja.  Neophodno je da mlađe generacije saznaju više o učešću Kikinđana i dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

A.Đ.

dan-oslobodjenja-2025-(5)

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeležena je 81 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a, Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, potomci poginulih, društvenih i političkih partija.

Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Bogdan zahvalio je svima koji su došli i pokazali koliko je 6. oktobra važan datum koji je utkan u svakog Kikinđanina

– Naši preci položili su svoje živote kako bi pobedili fašizam i od tada je Kikinda slobodarski, rodoljubivi i patriotski grad i oduvek je bila na pravoj strani istoriji.Ovaj datum pokazuje nam u kom pravcu treba da težimo, pravcu slobode, borbe i jedinstva, a to nam je i najpotrebnije u ovim izazovnim vremenima. Kikinda je grad junaka, boraca, stradalnika i heroja, jer kada je otadžbina u pitanju Srbin brani svoju zemlju. Tada nema podela i zbog toga je važno da nijedan datum ne obeležavamo jednostrano. Srbin svoju državu ne da nikome, rekao je  predsednik Aleksandar Vučić, jer jednu otadžbinu imamo i moramo da je branimo. Jaka, ekonomski stabilna, vojno neutralna, ali vojno jaka zemlja Srbija mora i može da bude jedinstvena – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom i narodom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu.Skupu je prisustvovao i Jovo Baroševčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

– Srpski i drugi narodi na početku rata doneli su teške odluke, rekli su ne fašizmu i uzeli su puške i ruke i borili se za slobodu. Posle četiri godine stradanja, pobedili smo i jer smo bili na pravoj strani istorije. Fašizam i nacizam su najveće zlo 20. veka koji su doneli stradanja i razaranja  – naveo je Barošević.

Savo Orelj, predsednik GrO SUBNOR-a podsetio je da je u Kikindu, tog 6. oktobra 1944. godine u ranim jutarnjim časovima, iz pravca Ruskog Sela, ušlo 35 tenkova. Otpor Nemaca bio je slab i nakon kratkotrajne borbe grad je oslobođen.

-Naša je dužnost da negujemo kulturu sećanja. U Drugom svetskom ratu više od 700 naših sugrađana izgubilo je svoj  život – rekao je Orelj.

Olga Litvina, predsednica sveruske organizacije ,,Bojevo bratstvo“ u Srbiji i Republici Srpskoj takođe se obratila prisutnima:

-U borbama za oslobođenje Kikinde poginulo je četiri pripadnika Crvene armije, međutim to nisu bili jedini gubici ruskog naroda u ratu u kom je život izgubilo više miliona vojnika, civila, dece i žene. Nikada naši narodi nisu napadali, nego su samo branili svoje.

Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov naveo je da je društvena odgovornost svih nas da se obeležavaju ovakvi datumi, čime se uče mlađe generacije da je borba za slobodu najvažnija.

A.Đ.

 

 

 

 

BASAID-DAN-SELA-2025-(2)

Najvažniji datum u Bašaidu, u novijoj istoriji, je 1. oktobar  1944. godine, kada se obeležava Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Ovo je prvo mesto na teritoriji grada koje je Crvena armija oslobodila od okupatora. Na spomenik u centru sela predstavnici Saveta Mesne zajednice, grada  i boračkih organizacija položili su vence i poklonili se senima predaka.

Dan sela prati i svečana sednica Saveta Mesne zajednice na kojoj je Bojan Mikalački, predsednik Saveta naveo najvažnija ulaganja u selo od početka godine.

-Još prošle godine započeli smo kompletnu rekonstrukciju Doma kulture. Najpre su uređene unutrašnje prostorije na spratu koje koriste udruženja, đaci i KUD „Bašaid“. Nastavili smo sa adaptacijom prizemlja i sada su u toku završni radovi na fasadi. Konačno će objekat u centru sela dobiti izgled kakav zaslužuje. Pored toga adaptirana je i fasada Doma penzionera, a ovih dana spomenik Beli krst, simbol bitke na Iljevu, našao je svoje mesto u kružnom toku na ulazu u Bašaid iz pravca Zrenjanina – istakao je Bojan Miklački.

Obeležavanje 81. godine od oslobođenja bio je povod i za dodelu  plaketa i zahvalnica najzaslužnijim pojedincima, udruženjima i firmama, koje je uručio gradonačelnik Mladen Bogdan.

Plaketama Mesne zajednice Bašaid, za dugogodišnju uspešnu poslovnu saradnju, za angažovanje i doprinos selu, nagrađeni su: Radovan Balog, predsednik KK „Bašaid“, porodica Jerkov, koja je najzaslužnija za izradu i promociju bašaidskih krofni po kojima je selo prepoznatljivo i Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a.

Pohvalnice su dobili: Lovačko udruženje „Fazan“, Konjički klub „Vranac“, Udruženje pčelara Bašaid, učiteljica Branka Vujadinov i Nebojša Andrejević. Posebo emotivna bila je učiteljica Branka.

-Već 38 godina radim u bašaidskoj školi. Izvela sam, do sada, mnogo generacija, među kojima je dosta uspešnih i dobrih ljudi. Počastvovana sam što su me se setili i što sam dobila nagradu. Doprinos škole za razvoj sela je važan i iako sam na samom kraju radnog veka, sa istom energijom koja je pojačana velikim iskustvom, radim sa mojim đacima i trudim se da ih osim školskog gradiva, učim i životu – napomenula je Branka Vujadinov.

Povodom Dana sela organizovana je „Krofnijada“ i izložba rukotvorina udruženja žena iz okoline.

A.Đ.

venci-6-oktobar-4-(2)

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 80 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a, Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Bogdan istakao je da se 6. oktobra u Kikindi obeležava jedan od najvažnijih datuma u istoriji 20. veka.

-Veliki je dan za naš grad jer proslavljamo 80 godina slobode i ne smemo to nikada zaboraviti. Naši preci položili su svoje živote kako bi pobedili fašizam i od tada je Kikinda slobodarski, rodoljubivi i patriotski grad i oduvek je bila na pravoj strani istoriji. Naši sugrađani bili su heroji, borili su se za slobodu, svoju zemlju i svoj grad. Podsetiću na poruku našeg predsednika Aleksandra Vučića da nam je najvažnija slobodna, nezavisna Srbija, Srbija koja će uvek čuvati svoju slobodu, a da su nam za to potrebni mir i stabilnost. Treba da čuvamo Kikindu i Srbiju za našu decu, ali i da ih učimo da nikada ne zaborave ko su, šta su i odakle su – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Baroševčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Danas je u Kikindu došla sloboda i prestalo je stradanje. Srpski i drugi narodi na početku rata doneli su teške odluke, rekli su ne fašizmu i uzeli su puške i ruke i borili se za slobodu. Posle četiri godine stradanja, pobedili smo i jer smo bili na pravoj strani istorije. Bili smo treća država, sa 1,7 miliona žrtava po stradanju, u Drugom svetskom – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general u penziji Milorad Stupar poručio je da je Srbija večna dok su joj deca verna.

-Moramo da imamo ponos, brigu i veru u sebe. Sa ovog mesta poručujem da je važno da sprečimo podele i da nemamo pravo da se delimo. Za svoju slobodu davali smo najvrednije, živote. Nikada nismo ugrožavali tuđu slobodu jer potšujemo svoju. Naše državno i vojno rukovodstvo vodi nas ka vojnoj neutralnosti jer treba da se bavimo našim napretkom i prosperitetom. Za to nam treba koncept totalne odbrane koji podrazumeva i obavezno služenje vojnog roka zato je potrebno da se on potvrdi opštim konsenzusom  – naveo je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana.

A.Đ.

rusko-selo-dan-oslobodjenja-(2)

Predstavnici grada, Severnobanatskog upravnog okruga, Saveta Mesne zajednice i SUBNOR-a polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov napomenuo je da je važno sećati se svih koji su dali život za slobodu.

-Ove godine obeležava se 80 godina od oslobođenja. Naša dužnost je da negujemo kako kulturu sećanja, tako i da je prenosimo na mlađe generacije kako nam se ne bi ponovili ratovi – rekao je Popeskov.

Rusko Selo poštuje svoju istoriju i seća se svih predaka, dodao je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-Naš cilj je da meštanima obezbedimo najbolje uslove za život. Želim da poručim mojim Ruskoselcima da na svoju mesnu zajednicu, ali i gradsku upravu uvek mogu da računaju. Najvažniji projekat u ovom momentu je sanacija Doma kulture u centru sela. Cilj nam je da se iz sadašnjeg objekta preselimo prostorije mesne zajednice u Dom kulture, kako bi dobili neophodan prostor za proširenje kapaciteta vrtića. U proteklih pet godina u našem selu kuće je kupilo dosta bračnih parova sa decom, tako da imamo potrebe za većim kapacitetom celodnevnog boravka i jaslica. Nastavićemo sa ulaganjima u putnu infrastrukturu i parka u centru sela koji je stigao do treće faze. Ove godine postavljeno je jedno dečije igralište, a u narednoj se nadamo još jednom, kao i fitnes na otvorenom – otkrio je Marjanović.

Ovo je bila prilika da se Rusko Selo oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanoj sednici petooktobarska plaketa dodeljena Andriji Savi, zaposlenom u Kancelariji za projekte gradske uprave koji je pružio značajnu pomoć da mladi parovi u Ruskom Selu kupe kuće po osnovu konkursa Ministarstva za brigu o selu.

 

-Hvala Savetu Mesne zajednice na ovom priznanju. I naš cilj je da što više mladih konkuriše i na ovaj način dobije krov nad glavom. Za četiri godine, koliko smo u ovoj priči, u devet sela mladi su dobili više od 100 kuća. U Ruskom Selu svoj dom pronašlo je desetak porodica. Naš posao je da pomognemo i drago mi je što je timski rad prepoznat – kazao je Sava.

Zahvalnice su pripale Crkvenom odboru rimokatoličke crkve Svetog Petra i Pavle u Ruskom Selu, Vladimiru Divljakovu, svešteniku Srpske pravoslavne crkve, horu Sveti Nikolaj Srpski i zaposlenima u Mesnoj zajednici Dunji Nenadić, Dragoslavu Petroviću ,Eniki Lener, Radovanu Bajkoviću, Gabi Fazekaš, Vesni Pabdi, Gordani Marčetić i Miroslavu Vrbljancu.

A.Đ.

 

nakovo-dan-oslobodjenja-(3)

Polaganjem venaca na spomenik u centru sela u Nakovu je obeležen 5. oktobar Dan oslobođenja sela u Drugom svetskom ratu, ali i Dan kolonizacije. Senima predaka poklonili su se predstavnici Saveta mesne zajednice, Grada i SUBNOR-a. Nakovčani neguju tekovine Narodnooslobodilačke borbe, ali se na ovaj  dan sećaju i svojih najmilijih koji su se pre 80 godina sa obronaka Šatora, Grmeča i Plješevice, vođeni željom za životom dostojnim čoveka, doselili u Nakovo.

-Trudimo se da na dostojan način obeležimo važne datume u selu. Moramo da se sećamo i ne smemo da zaboravimo vremena koja su bila teška, vremena u kojima su ljudi davali svoje živote da bi  mi danas mogli da živimo u miru i slobodi – rekao je Branislav Čubrilo, član Saveta mesne zajednice.

Ovom događaju prisustvovali su Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Gordana Trnić Iličić, zamenica predsednika Skupštine grada.

-Moramo da negujemo kulturu sećanja na naše pretke koji su naselili Nakovo. Pre 80 godina u ovo selo stigli su ljudi iz Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, a za njima su stigli i stanovnici Ključa, Prijedora i ostalih mesta. Danas imamo razvijeno i lepo uređeno selo, a gradska uprava potrudiće se da bude još bolje, posebno što je na samoj granici Rumuniji – istakao je Aćimov.

Ovom prilikom istaknuto je i šta je urađeno u selu, kao i kakvi su planovi u narednom periodu.

-Najvažnija investicija koja je završena je rekonstrukcija krova na Osnovnoj školi „Petar Kočić“ kojoj je vraćen izgled kakav zaslužuje. I na jezeru i dečijem igralištu, u okviru sportsko rekreativnog centra, konstantno se radi. Postavljena je javna rasveta i video nadzor. U planu nam je da se izbetoniraju staze oko igrališta i samog jezera, da se postavi još klupa, kao i da se postave pločice. Potrudićemo se da asfaltiraju i dve ulice  – naveo je Čubrilo.

Počelo je i uređenje objekta u centru sela koji je dugo prazan i koji je bio ruglo. Uskoro će Nakovčani dobiti pekaru, a za narednu godinu planirano je uređenje platoa u samom centru koji je u lošem stanju.

A.Đ.

386437132_1278618736191357_3738280714879583012_n

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 79 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a , Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Lukač istakao je da je te 1944. godine, nakon godina nesreće, tuge i bola konačno došla sloboda.

-Građani Kikinde dali  su svoj doprinos oslobođenju od fašističkog zla, boreći se na različite načine protiv okupatora i njihovih saradnika. Njihove žrtve nikada nećemo zaboravaiti, a njihova hrabrost mora da bude pouka svim naraštajima. Moramo se setiti i velike hrabrosti sovjetske armije koja je učestvovala u oslobođenju našeg grada. Naš odnos prema borcima može se videti i kroz rekonstrukciju i očuvanje spomenika Žrtvama fašizma, ali i drugih spomen obeležja koji je obavljen u prethodnom periodu – naveo je Lukač.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Barošvevčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Ovo je veliki dan za Kikindu jer je pre 79 godina stigla sloboda. Vaš grad dao je ogroman doprinos u Drugom svetskom ratu jer je od samog početka učestvovao u oslobođenju zemlje protiv okupatora. Danas odajemo počast svim žrtvama rata – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general Milorad Stupar rekao je da je važno da se kod dece neguje kultura sećanja.

-Važno je da se sećamo onih koji su nam dali slobodu i mi u Kikindi ne zaboravljamo one koji su poginuli braneći je. Srpski narod ceni svoju slobodu i nikada nije niti će ugrožavati slobodu drugih naroda. Oduvek smo nudili ruku suživota i to činimo i danas. Ceneći našu slobodu, cenimo i slobodu drugih naroda – precizirao je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada napomenuo je da je u savremenoj kikindskoj istoriji 6. oktobar je jedan od najznačajnijih datuma i da je predstavljao novo poglavlje u istoriji Grada.

-Velike žrtve podnete su da bi naš grad, ali i čitava zemlja bili slobodni. Svih onih koji su dali najdrogacenije, svoj život, mi ćemo se sećati sa pijetetom. I danas svi zajedno, predstavnici republičke, pokrajinske i lokalne vlasti, šaljemo poruku iz Kikinde da nam je i danas, kao i tada, potrebno zajedništvo i sabornost – dodao je Bogdan.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana. Povodom ovog datuma u Velikom parku otvorena je i izložba specijalnih jedinica policije.

 

 

 

 

CDA_9511-w1024

Kikinda je svečano i dostojanstveno obeležila Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu. Nakon polaganja venaca na Spomenik žrtvama fašizma od 1941. do 1945. godine i prigodnog programa, u gradskoj kući je upriličen prijem za predstavnike Vojske Srbije, SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija.

-Šesti oktobar je izuzetno značajan datum u istoriji Kikinde. Prošlo je 78 godina od kako su se naši preci izborili za slobodu u kojoj mi danas živimo. Mlade naraštaje treba upoznati sa istorijskim činjenicama i zlom koje se tada nadvilo nad svetom. Kikinda je uvek sledila tekovine antifašističke borbe. Novi izazovi siguran sam da nas neće pokolebati u istrajnosti da cenimo antifašizam, naše pretke i da čuvamo slobodu, mir i stabilnost- poručio je gradonačelnik Nikola Lukač.

Leto 1944. godine bilo je presudno za dalji tok istorije, uakzao je predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

-Tada je dogovorom Tita i Staljina u Moskvi dat signal već ojačanim partizanskim odredima u Banatu da se kreće u akciju konačnog oslobođenja zemlje. Prvo je oslobođeno Rusko Selo, a Crvena armija je snažnim udarom razbila ostatke nemačkih jedinica i ušla u Kikindu- rekao je Orelj.

Značaj istorijskog datuma podvukao je i Jovo Baroševčić, potpredsednik SUBNOR-a Srbije i potpredsednik pokrajinskog odbora SUBNOR-a:

-Šesti oktobar je dan slobode. Nikada nećemo zaboraviti one koji su svoje živote dali za slobodu. Srbija je opredeljena ka antifašizmu i rodoljublju.

Spomenik žrtvama fašizma na Trgu srpskih dobrovoljaca delo je Aleksandra Zarina. Podignut je 1961.godine, a restauriran 2017. godine. Pored gradskih čelnika, pripadnika Vojske i policije, kao i članova boračkih udruženja, vence su položili i predstavnici ambasade Ruske Federacije.

 

 

 

 

error: Content is protected !!