Classic Layout

bolnica-donacije-(23)

Pokrajinska vlada će sa ukupno 30 miliona dinara finansirati nabavku medicinske opreme za potrebe Instituta za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici i Opšte bolnice u Kikindi, odlučeno je na današnjoj sednici Pokrajinske vlade kojoj je predsedavala predsednica Maja Gojković.

Kikindska Bolnica dobiće endoskopski stub sa gastroskopom i kolonoskopom, čija je vrednost 14 miliona dinara. Ta ustanova trenutno poseduje endoskopski stub star oko 20 godina. Nabavka novog aparata neophodna je radi povećanja kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima, preciznijih i pouzdanijih rezultata rada, kao i veće sigurnosti lekara i osoblja.

mokrin-krst-3PG

Crkvena i Varoška slava Sveti Arhangel Mihailo biće obeležena sutra, 21. novembra, u Mokrinu.  U 9 sati u crkvi je sveta Liturgija, nakon koje će u Galeriji Doma kulture biti rezanje slavskog kolača u prisustvu kuma slave Marka Rakina, predstavnika sela, grada i meštana.

Ove godine, kako ističe predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić, zahvalnice će dobiti predstavnici DVD-a i KUD-a „Mokrin“. Slava će biti prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu, kao i da se najave planovi za narednu.

Podsetimo i da je crkva Svetog Arhangela Mihaila je spomenik kulture u nepokretno je kulturno dobro od izuzetnog značaja. U njoj  se nalazi visoka barokna oltarska pregrada, sa drvorezbarskim radom rokajnih motiva, i to  je prvi  slikarski poduhvat Teodora Ilića Češljara po dolasku sa školovanja na bečkoj Akademiji. To je ujedno i jedini u potpunosti sačuvan Češljarov ikonostas.

Sveti Arhangel Mihailo smatra se čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv jeresi.

saobracaj-teretna-vozila-(4)

Do 23. novembra, u 34 evropske države članice organizacije ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), biće sprovedena međunarodna akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja koje čine vozači autobusa i teretnih vozila.

Saobraćajna policija će patrole prvenstveno usmeravati na puteve sa najintenzivnijim saobraćajem autobusa i teretnih vozila i kontrolisaće poštovanje odredbi Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima, način prevoza tereta, kao i ispunjenost opštih uslova za učešće vozača teretnih vozila i autobusa u saobraćaju, navodi se u saopštenju MUP-a.

U cilju unapređenja bezbednosti dece u saobraćaju, tokom trajanja akcije poseban akcenat biće na kontroli autobusa kojima se vrši prevoz dece na ekskurzije i rekreativne nastave, kao i autobusa kojima se obavljaju drugi vidovi organizovanog prevoza dece.

Ministarstvo unutrašnjih poslova još jednom apeluje na odgovorna lica u školama, sportskim klubovima i kulturno-umetničkim udruženjima da obavezno prijave svaki organizovani prevoz dece.

Pripadnici saobraćajne policije dosledno će kontrolisati da li autobusi i vozači autobusa ispunjavaju uslove i neće dozvoliti otpočinjanje prevoza dok ne budu ispunjeni svi uslovi propisani Pravilnikom o načinu obavljanja organizovanog prevoza dece.

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

zc

U desetinama gradova širom Slovačke građani su izašli na ulice posle poziva opozicionih partija i nevladinih organizacija. Najveći skup održan je u Bratislavi, gde su demonstranti na Trgu slobode zahtevali političke promene i kritikovali vladu Roberta Fica. Deo javnosti smatra da je njegova politika, posebno stavovi o migracijama, ekonomska usmerenost na veći stepen samostalnosti i insistiranje na državnom suverenitetu, razlog što se našao pod pojačanim pritiskom opozicije i aktivističkih grupa. Fico vodi čvrst kurs protiv nekontrolisanog migrantskog priliva i naglašava potrebu da Slovačka donosi odluke u skladu sa sopstvenim interesima, što njegove pristalice vide kao temelj stabilnosti, a protivnici kao odstupanje od evropskih očekivanja.

Sličan obrazac pojavio se i u Češkoj. Na godišnjicu Sametne revolucije organizovani su masovni protesti protiv novoizabranog Andreja Babiša. Njegova ekonomska politika, fokusirana na jačanje domaće privrede i smanjenje zavisnosti od spoljnih centara moći, izazvala je oštre reakcije opozicionih organizacija. Demonstranti tvrde da se boje njegovog političkog stila, dok Babišove pristalice smatraju da protesti prenaglašavaju strahove i da je cilj da se oslabi lider koji pokušava da vodi pragmatičnu, samostalnu politiku.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

U ovim događajima prepoznatljiv obrazac koji se poslednjih godinu dana ponavlja u više evropskih država. Protesti koji izbijaju gotovo paralelno, sa sličnom retorikom i sličnim organizatorima, deluju kao deo šireg političkog pritiska na lidere koji pokušavaju da vode samostalnu migrantsku i ekonomsku politiku. I Fico i Babiš insistirali su na jačanju suvereniteta, mirnijem i racionalnijem upravljanju migracijama i unutrašnjem ekonomskom razvoju kao osnovi stabilnosti države. Upravo takve poruke često postaju meta dobro koordinisanih akcija koje se predstavljaju kao spontani građanski otpor.

Paralela sa Srbijom nameće se sama. I ovde su se protesti najčešće pojavljivali onda kada je država insistirala na sopstvenoj razvojnoj politici, zaštiti ekonomskih interesa i jasnom stavu da odluke treba da se donose u Beogradu, a ne u Vašingtonu ili Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić vodi kurs koji deo javnosti podržava upravo zbog jačanja suverenosti i pokušaja da se Srbija stabilno razvija bez potčinjavanja spoljnim centrima moći.

Upravo zato dešavanja u Slovačkoj i Češkoj predstavljaju važnu pouku i za Srbiju. Kada se pod pritiskom nađu lideri koji, kao predsednik Aleksandar Vučić, insistiraju na očuvanju političke i ekonomske samostalnosti zemlje, postaje još jasnije koliko je važno čuvati stabilnost, doslednost i pravo države da sama određuje svoj put.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

CDA-9536-w1024

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u subotu, 22. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Dragi mališani, napišite pisma sa novogodišnjim željama kako biste ih predali najpoznatijem deki na svetu. Potrebno je čitko da se napiše ime i prezime deteta, koliko ima godina, želju, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja. Pismo treba da se ubaci u kutiju i ukoliko ste, draga deco,  bili dobri, Deda Mraz će vam sigurno ispuniti želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će obradovati mališane kako u gradu, tako i na selima i ulepšati im praznike. Ovo je 13 godina da se organizuje ova aktivnost i kako je i ranijih godina istaknuto ovo je jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

Jovan-Popovic-8

Na dan rođenja književnika Jovana Popovića, 18. novembra, Osnovna škola koja nosi njegovo ime obeležila je Dan škole i 75 godina postojanja. Hodnici i učionice bili su ispunjeni dečijom grajom, muzikom, recitacijama i radionicama posvećenim ovogodišnjoj temi „Koliko se poznajemo“, kojom je škola odlučila da u prvi plan stavi prijateljstvo, empatiju i razumevanje među učenicima.

Nakon svečane priredbe sa muzičkim tačkama i recitatorskim nastupima, učenici su nastavili druženje u učionicama, kroz radionice i kvizove u kojima su proveravali koliko zapravo znaju jedni o drugima. Nekoliko nedelja ranije, đaci su dobili formulare sa ličnim pitanjima – od omiljene boje do najboljeg druga.

Na Dan škole, odeljenske starešine su formirale ekipe od po tri učenika i čitale im odgovore sa formulara kako bi pogodili o kom drugu se radi. Najuspešnije ekipe nagrađene su medaljama i slatkišima a niži razredi imali su slične, uzrastu prilagođene aktivnosti.

Direktorka škole Jelena Krvopić ističe da je ovakav način obeležavanja Dana škole postao prepoznatljiv za ovu obrazovnu ustanovu: radionice, zajedništvo i aktivno učešće sve dece.

-Odlučili smo da naše učenike okrenemo jedne ka drugima i da ih podsetimo koliko su prijateljstvo i empatija važni – rekla je Krvopić.

Kako naglašava, cilj je da svaki učenik oseti da je ovaj dan posvećen upravo njemu, ali i da nauči koliko je važno da vidi drugare pored sebe, da ih bolje upozna i razume.

Jedno od odeljenja drugog razreda otišlo je i korak dalje, osmislivši akciju „Knjiga za znanje, slatkiš za drugare“. Oni su prikupili više od sedamdeset knjiga i lektira koje će pokloniti školskoj biblioteci, dok su slatkiše namenili međusobnom darivanju. Na taj način, mališani su povezali ljubav prema čitanju sa kulturom deljenja i pažnje prema drugima, što je još jedan od načina da se učvrste vršnjačke veze u školskom kolektivu.

Obeležavanju Dana škole prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za obrazovanje, Tihomir Farkaš, koji je istakao da OŠ „Jovan Popović“ već decenijama prepoznaju po dobroj atmosferi i posvećenosti deci.

-Lokalna samouprava stoji uz školu „Jovan Popović“ i podržava sve aktivnosti koje ona organizuje. Ovo je jedna lepa škola u kojoj se oseća domaćinska atmosfera. Uvek je zadovoljstvo doći ovde. Roditeljima, deci i zaposlenima čestitam dan škole i želim da nastave da nižu uspehe – poručio je Farkaš.

Škola danas ima 302 učenika raspoređenih u 16 odeljenja, a želja kolektiva, kako kaže direktorka, jeste da naredne godine donesu „neka lepša vremena“ za sve škole. Upravo ovakvi dani pokazuju koliko je škola važan oslonac zajednice – mesto gde deca ne uče samo gradivo, već i kako da budu bolji drugari, pažljivi sagovornici i aktivni učesnici u životu svoje sredine.

T. D.

Milos-Zivanovic

Žiri za dodelu književne nagrade „Jovan Popović“ Milana Grbić, Valentina Knežević i Zvonko Karanović (predsednik) jednoglasno je doneo odluku da  priznanje za 2025. godinu pripadne Milošu Živanoviću iz Beograda za rukopis poeme „Obale dobre vode“. U konkurenciji se našlo 217 naslova, a Miloš Živanović je nagrađen plaketom, kao i objavljivanjem rukopisa u izdanju „Partizanske knjige“.

Poema „Obale dobre vode“, pisana kao septet, ističe se po poetskoj i poetičkoj složenosti, semantičkoj višeslojnosti, te stilskom i jezičkom majstorstvu. Razvijajući središnje motive gubljenja domovine i raseljeništva usled istorijskih lomova, delo ne propituje uzroke tih lomova već naglašava razornu snagu i posledice koje oni neminovno ostavljaju na pojedince i zajednice, bitno određujući njihove egzistencije ali i poimanje sopstvenog identiteta. Iako polazi iz jasno naznačenog konteksta raspada Jugoslavije početkom 90-ih godina prošlog veka, univerzalnost centralne teme postignuta je, uverljivo, na nekoliko nivoa – literarno, idejno i značenjski. Nizanjem slika po principu asocijacija i analogija istkana je složena mreža ličnih i kolektivnih sećanja i doživljaja, a brojnim referencama suptilno se upućuje na ponavljanja istorijskih procesa kroz epohe na Balkanu, u Evropi, ali i bilo kojoj teritoriji od postanka civilizacije, stoji u obrazloženju žirija.

Miloš Živanović (1976) je autor šest knjiga pesama, proznih tekstova  i romana.

Regionalnu književnu nagradu „Jovan Popović“ na godišnjem nivou dodeljuje izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak promocije savremene regionalne književnosti, kao i simbol sećanja na velikog kikindskog, srpskog i jugoslovenskog pisca. Dodelu priznanja podržalo je Ministarstvo kulture.

 

Medjunarodni-dan-studenata-1

Juče je u dvorištu Studentskog odmarališta na Paliću obeležen Međunarodni dan studenata ekološkom akcijom ,,Priroda nema alternativu: Zato deluj i ti“ u kojoj su zajedno sa studentima učestvovali ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković i ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov.

Događaj je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva za zaštitu životne sredine, Ministarstva prosvete, Javnog preduzeća ,,Srbijašume“ , ustanovom Studentskog odmarališta ,, Palić“ i Fondacije ,,Svetozar Miletić“.

Na početku događaja prisutnim studentima se uz čestitke njihovog dana obratila ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov.

“Svetski a naše je upravo lokalitet Palić, gde je životna sredina, šumarstvo, volonterizam, aktivizam i studentski aktivizam u pravom smislu te reči pokazuje na delu na koji način radimo za budućnost kroz konkretnu akciju ,, Priroda nema alternativu“”, poručila je Pavkov.

Ministar Stanković čestitao je studentima njihov dan i poručio da će Vlada Srbije i Ministarstvo prosvete nastaviti da unapređuju uslove studiranja u zemlji.

“Obrazovni proces na univerzitetima je normalizovan i želim studentima da svakog dana stiču nova znanja i veštine, kao i da fakulteti budu mesta koja će ih najbolje pripremiti za ulazak na tržište rada”, rekao je Stanković.

On je dodao da je posebno simbolično što se ekološka aktivnost realizovala upravo na Međunarodni dan studenata.

“Drago mi je što ovom zajedničkom akcijom pokazujemo odgovornost prema planeti Zemlji, prirodi i prema sebi”, rekao je ministar.

Događaju su prisustvovali i direktor Ustanove studentsko odmaralište „Beograd“ Nenad Borovčanin, kao i direktor JP „Srbijašume“ Krsto Janjušević, u okviru akcije „Drvo za budućnost – Srbija raste“.

Nakon obraćanja, su zajedno sa studentima posadili sadnice u dvorištu Studentskog odmarališta ,,Palić“.

Izvor: NS uživo

 

 

error: Content is protected !!