Classic Layout

oslobodjenje-prvi-sv-rat-(1)

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, položeni su venci na spomen kosturnicu na Železničkom groblju, na spomen ploču brigadiru Ristiću i na spomenik kralju Petru I Karađorđeviću. Dužnu poštu precima odali su predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija.

Već tokom večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem. Na spomen ploču čuvenom brigadiru venac su položili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Gradonačelnik  je rekao da je ovaj datum važan i zbog činjenice da je prvi put srpska vojska kročila u Kikindu.

-Pre 107 godina su ispunjeni snovi srpskog naroda sa ovog prostora da dočekaju srpsku vojsku i srpsku zastavu, da dožive oslobodioce. Od samog osnivanja Kikinde postojala je težnja Srba da se pripoje matici, a vodeći računa o sunarodnicima drugih nacionalnosti. Oslobođenjem je  i ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju na kojem su bili i naši preci – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Važno je čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote za slobodu, rekao je prvi čovek grada i dodao:

-Svi treba da budemo zajedno kada se obeležavaju važni datumi, bez obzira na političke razlike i mišljenja.  Neophodno je da mlađe generacije saznaju više o učešću Kikinđana i dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

A.Đ.

slepi-kozarcanke-(2)

Članice udruženja žena „Novi Kozarci“ organizaciji slepih „Severni Banat” donirale su sredstva prikupljena na ovogodišnjoj Pitijadi. Kako je istakla predsednica udruženja žena Boja Oljača svake godine novac od prodaje pite krompiruše za Ginisa poklanja se onima kojima je najpotrebniji. Ove godine održana je 15. Pitijada.

-Naše udruženje osnovano je 1976. godine sa misijom da pomogne starim i nemoćnim osobama u Novim Kozarcima, a kako godine prolaze mi se trudimo da pomoć pružimo svima. Pored humanitarnog rada želimo da očuvamo i promovišemo običaje, umeće  i stvaralaštvo žena sa sela, ali i da sačuvamo tradiciju koje su donele naše bake 1945. godine kada su se doselile u ove krajeve – navela je Boja Oljača.

Jagoda Nakrajkućin, predsednica organizacije „Severni Banat“  zahvalila je Kozarčankama i istakla da svaka pomoć dobro dođe.

-Članice udruženja žena pokazale su humanost i dobročinstvo. Obradovale su nas i tradicionalnim jelima pitom krompirušom i kolačima koje često predstavljaju na svim manifestacijama na kojima učestvuju – napomenula je Jagoda Francuski.

Udruženje slepih „Severni Banat“ ima 150 članova.

A.Đ.

smart

Na jesenjoj sednici Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga u Kikindi dodeljene su nagrade pojedincima i privrednim društvima koji su svojim poslovnim rezultatima obeležili prošlu i ovu godinu.

Nagradu za regionalnog lidera dobio je Živa Bajšanski, direktor i vlasnik „Bajša Agrara“ iz Kikinde.

Za poseban doprinos razvoju privrede regiona u sektoru poljoprivrede nagrađena je firma „Ninkov“ doo iz Bašaida, dok je isto priznanje u sektoru usluga pripalo preduzeću za informatički inženjering „BUS Computers“ iz Kikinde.

Kao i svake godine dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore, a ovogodišnji lauerati su kikindsko privatno trgovinsko preduzeće „Royal Trade“ za tri decenije rada, dok su povodom 20 godina postojanja nagrade pripale „Labinprogresu“ iz Novog Kneževca, kikindskom „Rolomontu“, privrednom društvu „Vojvođanin“ iz Mokrina i bašaidskom „Ćorić agraru“.

Mediji-(5)

Sakupljanje mešanog ambalažnog otpada iz novih kanti je u toku – bez dodatnih troškova za građane. 

Tokom meseca novembra uspešno je sakupljen otpad sa prve rute obuhvaćene oktobarskom podelom kanti, dok će se preostale rute nastaviti redovno obrađivati prema planiranom rasporedu.

Raspored odvoza, koji su građani dobili prilikom preuzimanja kanti, dostupan je i na zvaničnom sajtu kompanije FCC radi lakše i brže informisanosti.

Važno: nema dodatnih troškova za građane

Još jednom naglašavamo da niti dodeljene kante, niti usluga njihovog pražnjenja i odvoza mešanog ambalažnog otpada neće biti dodatno naplaćivani.
Građani nemaju nikakvih dodatnih troškova u vezi sa ovim procesom; kompletna usluga obuhvaćena je postojećim sistemom upravljanja otpadom.

Ne bacati zaprljanu ambalažu u kantu za mešani ambalažni otpad!

U kantu za mešani ambalažni otpad odlaže se čista plastična, metalna, papirna i kartonska ambalaža. Zaprljana ambalaža, poput čaša i posuda od jogurta, mleka ili masnih proizvoda, ne treba da se odlaže u posudu za mešani ambalažni otpad

Razlog je jasan i ekološki važan: kontaminirani otpad stvara neprijatne mirise, može privući životinje i insekte, ali i umanjuje mogućnost reciklaže. Čista ambalaža je ključna za efikasno upravljanje otpadom i smanjenje zagađenja.

Edukacija najmlađih već od naredne nedelje

Od naredne nedelje počinju i edukativne radionice za decu u školama i vrtićima.
Cilj je da se najmlađima, kroz zanimljive i prilagođene aktivnosti, približe važnost reciklaže, selekcije otpada i brige o okolini. Ulaganje u znanje dece predstavlja ulaganje u čistiju, zdraviju i održivu budućnost.

Pozivamo sve građane da nastave sa odgovornim odvajanjem ambalažnog otpada i tako pomognu unapređenju lokalnog sistema reciklaže.
Svaka pravilno odložena ambalaža znači manje otpada na deponijama i više materijala koji se može ponovo iskoristiti, poručuju iz kompanije FCC.

berlin
Epidemija vandalizma koja potresa centar Berlina poslednjih meseci sve više brine trgovce u ulicama oko Oranijenburgera i Fridrihštrase. Noćni napadi postali su toliko učestali da vlasnici radnji govore o atmosferi stalne napetosti. Razbijeni izlozi, bačene farbe i poruke nepoznatih počinilaca pretvorili su mirne ulice u poprište neizvesnosti.

Najnoviji primeri stižu iz kafea Breggs i Medios apoteke, gde su napadači u razmaku od nekoliko nedelja čekićem uništili stakla izloga. Iako motiv nije utvrđen, vlasnici smatraju da se ne radi o usamljenim incidentima. Napadi su postali deo šireg talasa koji pogađa razne delove Mite, centralne gradske opštine. U oktobru su filijale lanca Lap Coffee zasute crvenom farbom, a odgovornost je preuzela grupa koja kompaniju optužuje za nelojalnu konkurenciju. Policija vodi istragu zbog politički motivisane štete.

Tokom godine prijavljeni su i drugi slučajevi – misteriozna oštećenja stakla koja podsećaju na pucnjeve iz vazdušne puške u delu oko Fridrihštrase i Karlotenštrase, političke poruke ispisane na zidovima prodavnica, pa čak i dva uzastopna napada zapaljivim sredstvima na prodavnice kanabisa u Grose Hamburger ulici. Zajedničko svemu je osećaj nesigurnosti koji ostaje dugo nakon što se staklo zameni, a tragovi počiste.

Radnici u lokalnim radnjama kažu da kupci sve češće pitaju da li se sprema nešto ozbiljnije. Jedan od trgovaca govori o “novoj normalnosti” u kojoj niko ne zna šta će zateći ujutru. Iako policija za sada svaki slučaj vodi odvojeno, među stanovnicima se širi uverenje da se komšiluk menja brže nego što institucije mogu da odgovore.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Dok vlasti u Berlinu pokušavaju da sagledaju razmere problema, jasno je da ovakvi napadi ne pogađaju samo izloge, već i zajednicu. Kad trgovci počnu da strahuju od novog dana, a stanovnici od nevidljivih počinilaca, grad gubi deo onoga što ga čini živim i bezbednim. Vandalizam je uvek poruka, ali ovde je poruka pogrešna i opasna, jer udara u samu osnovu poverenja bez kojeg nema ni biznisa ni normalnog života.

Izvor: Srpski ugao

ofk-kikinda

U sudaru dvaju najslabije plasiranih timova srpskoligaške „Vojvodine”, minulog vekenda na severu Banata, Kikinđani i Omoljičani odigrali su bez pobednika – 1:1. Popriličan broj prilika nije iskorišten na obe strane, a trener OFK Kikinde Vladimir Kitanović priznaje da njegov tim u prvoj polovini prvog dela nije bio na potrebnom nivou.
– Nakon toga smo se za sve pitali, dominirali i imali inicijativu. U drugom delu, na vreme smo postigli gol i nakon toga imali još tri ili četiri dobre šanse, a na kraju smo kažnjeni, smatram nezasluženo. Jednostavno, nismo znali da privedemo kraju utakmicu, koja nam je život značila. Sada će sve biti mnogo teže, a, imajući u vidu i druge rezultate, ne znam ni koliko je nadoknadivo ono što smo prosuli – kaže Kitanović.
U poslednjem jesenjem kolu, severnobanatski srpskoligaš gostovaće Vrbasu.
– Čeka nas teško gostovanje, duel protiv neugodne ekipe. Ipak, moramo da verujemo da možemo do pozitivnog rezultata, uz uslov da budemo hrabri kao protiv Omoljičana, ali i za nijansu iskusniji i skoncentrisaniji – jasan je Kitanović.
D. P.

Rezultati 14. kola: Sloga – Sloboda 2:1, Naftagas – Omladinac 2:0, Dinamo – Jedinstvo 0:0, Bačka – Inđija 2:1, OFK Kikinda – Mladost (O) 1:1, Veternik – Sloven 3:2, Mladost (BJ) – Hajduk 2:1, Železničar – Vrbas 4:0.
POREDAK: Železničar 31, Hajduk 28, Naftagas 27, Mladost (BJ) 27, Jedinstvo 25, Dinamo 25, Sloven 19, Veternik 18, Vrbas 18, Sloboda 16, Sloga 16, Inđija 14, Omladinac 14, Bačka 13, Mladost (O) 9, OFK Kikinda 7.
U 15. kolu, u subotu i nedelju, igraće: Sloven – Mladost (BJ), Vrbas – OFK Kikinda, Inđija – Železničar, Jedinstvo – Bačka, Sloboda – Naftagas, Omladinac – Dinamo, Hajduk – Sloga, Mladost (O) – Veternik.

udruzenje-zena-idjos

U Iđošu već godinama deluje Udruženje žena, koje posvećeno čuva i predstavlja tradiciju svog kraja, od običaja i starih recepata do kulturne baštine. Njihov pekmez od ludaje postao je prepoznatljiv znak njihove veštine i čuvanja tradicije na jedinstven način.

Tu je i Udruženje vinara i vinogradara Šasla, poznato po negovanju vinogradarstva i proizvodnji kvalitetnih vina. Zajedno doprinose prepoznatljivosti Iđoša u širem okruženju.

 

 

police-2122394-1920

P. J. (1961) iz Stare Pazove, osumnjičen da je izvršio krivično delo ubistvo, uhapisili su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi.

On se sumnjiči da je, 9. novembra, na salašu između Bašaida i Torde, usmrtio osamdesetšestogodišnjeg muškarca iz Bašaida u čijoj kući je boravio od početka novembra.

P. J. je određeno zadržavanje do 48 sati i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Zrenjaninu.

nenin-2

Književni istoričar, kritičar i esejista prof. dr. Milivoj Nenin, dopisni član SANU, ovogodišnji je dvostruki laureat manifestacije Dani Teodora Pavlovića, koju organizuje Banatski kulturni centar u saradnji sa Maticom srpskom. Neninu su pripale nagrada „Teodor Pavlović“ za životno delo i nagrada za najbolju knjigu, za delo „S obe obale: ogledi, prikazi i crtice“ (SKD, „Prosvjeta“, Zagreb, 2024).

Svečana dodela biće održava 22. novembra u 12 časova u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu, u sklopu otvaranja 26. Dana Teodora Pavlovića. Upravo ovakav jubilej i dvostruko priznanje Nenina svrstava među retke autore koji su tokom istorije manifestacije poneli oba priznanja, uz imena kakva su Vladeta Jerotić, Vasilije Krestić, Jovan Zivlak, Selimir Radulović i Dragan Stanić.

Ovogodišnji Dani Teodora Pavlovića, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej, donose bogat i raznovrstan program tokom novembra i decembra. Nakon svečanog otvaranja, od 24. do 27. novembra u OŠ „Dr Đorđe Joanović“ biće prikazivan film „Kajmakčalan“ Dragana Gavrilovića i Borisa Trbića, namenjen učenicima školskog uzrasta.

U Banatskom kulturnom centru će 6. decembra biti predstavljanje novih knjiga Radovana Vlahovića – „Prid dućanom ode vek“, „Kako sam se svetio ženama“ i „Vodiči zlatnog teleta“, uz prateću dokumentarnu izložbu posvećenu njegovih pedeset godina stvaralaštva.

Program se završava 22. decembra predavanjem prof. dr. Dragana Stanića, predsednika Matice srpske, o Teodoru Pavloviću kao uredniku letopisa Matice srpske, namenjenim učenicima i građanima.

Milivoj Nenin (Lok, 1956) autor je 26 knjiga i priređivač 43 izdanja, čime je ostavio dubok trag u savremenoj srpskoj književnoj nauci. Pisao je o ključnim imenima srpske književnosti  – Crnjanskom, Andriću, Paviću – ali je u književni život vratio i autore koji su decenijama bili potisnuti ili zaboravljeni, među kojima su Svetislav Stefanović, Danica Marković i Mileta Jakšić.

Njegovi radovi obuhvataju širok raspon tema: od istorije srpske književne periodike (Krfski Zabavnik, Književni Jug, Ideje), preko priređivanja prepiske srpskih pisaca, do oštrih i analitičnih književnokritičkih tekstova. Prema oceni stručnog žirija, Nenino stvaralaštvo odlikuju istraživačka strast, „neumorno traganje za činjenicama“ i retka sposobnost da i najsloženije književne fenomene predstavi jasno, pouzdano i privlačno širokom krugu čitalaca.

Njegova dela, kako se ističe u predlogu za nagradu, podstiču čitaoce da preispitaju utvrđene sudove i sagledaju srpsku književnost iz novih perspektiva, što ga svrstava među najznačajnije savremene proučavaoce književne istorije.

error: Content is protected !!